Odlazeći premijer Holandije Mark Rute suočit će se sa pet izazova kada preuzme funkciju generalnog sekretara NATO – mogućim povratkom Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću, pitanjem vojne podrške Ukrajini, evropskim liderima naklonjenim ruskog predsjedniku Vladimiru Putinu, pritužbama iz istočnog bloka i nedostatkom novca za odbranu, piše Politiko.

Ruteova kampanja za generalnog sekretara okončana je u četvrtak kada je obezbijedio podršku svih 32 zemalja članica NATO-a. Rumunija je posljednja koja je najavila svoju podršku pošto se rumunski predsjednik Klaus Johanis povukao iz trke za novog generalnog sekretara Alijanse.

Povratak Trampa u Bijelu kuću

Mandat aktuelnog generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga završava se 1. oktobra, a po dolasku na funkciju Rute će se, prije svega, suočiti sa mogućim povratkom na vlast bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je skeptičan prema NATO, imajući u vidu da će predsjednički izbori u Americi biti održani četiri sedmice nakon što Rute preuzme novu funkciju.

Tokom kampanje, Tramp je zaprijetio da će prekinuti američku pomoć Ukrajini ako se vrati u Bijelu kuću, što bi moglo da nanese ozbiljan udarac kredibilitetu NATO saveznika u pomaganju Ukrajini u odbrani od Rusije, s obzirom na to da su SAD daleko najveći donator vojne pomoći Kijevu, navodi Politiko.

Uz to, ponovni izbor Trampa će skoro sigurno poremetiti plan NATO da pripremi Ukrajinu za buduće članstvo u Alijansi, dodaje Politiko i podsjeća da je Tramp rekao za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je možda "najveći trgovac od bilo kog političara koji je ikada živio" jer je nedavno otišao iz SAD sa 60 milijardi dolara, a po dolasku u Ukrajinu rekao da mu treba još toliko.

Pomoć Ukrajini za odbranu od zimske ofanzive

Drugi izazov za Rutea bit će podrška Ukrajini jer, čim stupi na funkciju, Kijev će ga zvati u pomoć s približavanjem zime.

Posljednjih mjeseci Rusija je pojačala napade protiv ukrajinskih termoelektrana i brana, a Stoltenberg kaže da ključ leži u više sistema protuzračne odbrane koji bi mogli da zaštite elektroenergetsku infrastrukturu, kao i osoblje za održavanje koje radi na popravci oštećenih objekata.

Zemlje NATO se bore da pošalju, ili u slučaju Ruteove Holandije, da izgrade PVO sisteme.

Ali Evropa nema toliko toga da pošalje, napredak u SAD je odložen u Kongresu, a zemlje koje su blizu Rusiji manje su nego voljne da se odreknu svojih vazdušnih štitova, napominje Politiko.

Članice NATO-a treba više da troše na odbranu

Treći izazov za Rutea biće da primora NATO članice da više troše za odbranu.

NATO je ove sedmice proslavio rekordan broj od 23 saveznika koji su dostigli cilj izdvajanja dva posto BDP za potrošnju na odbranu, ali to znači da trećina Alijanse još ne ostvaruje taj cilj, uprkos tome što je to obećanje dalo prije 10 godina.

Južnoevropske nacije su među onima sa najmanjim budžetom za vojsku.

Istočno krilo NATO-a "ne miriše" Rutea

Kao četvrti izazov pred Ruteom navodi se da zemlje na granici sa Rusijom nisu njegovi najveći obožavatelji.

- Bili su ljuti zbog niske potrošnje Nizozemske za odbranu i posebno su uznemireni zbog toga što je glavna uloga u NATO uvek išla zapadnim i sjevernim evropskim zemljama, iako su zemlje istočnog krila u Alijansi već četvrt vijeka - ukazuje Politiko.

Tako estonska premijerka Kaja Kalas nije ušla u trku za generalnog sekretara NATO nakon što joj je rečeno da neće dobiti podršku zemalja kao što su SAD, Francuska i Njemačka, a rumunski predsjednik Klaus Johanis dobio je samo podršku Mađarske.

Zemlje istočnog krila sada će vjerovatno tražiti bolju zastupljenost na sekundarnom nivou NATO, odnosno mjesto zamjenika generalnog sekretara i mjesta njegovog pomoćnika.

A kako će jedan od prvih zadataka Rutea biti da, kao šef NATO, imenuje zamenika, očekuje ga pritisak da na to mjesto postavi nekoga iz istočnih zemalja, ocjenjuje Politiko.

Evropski lideri koji su naklonjeni Putinu

Peti izazov za Rutea predstavljaće evropski lideri koji su naklonjeni Putinu.

"Nije samo Tramp taj kojeg će Rute morati da ubijedi da NATO ostane živ i zdrav. Širom Evrope cvjetaju prema NATO-u skeptične i krajnje desničarske stranke koje vole Putina", tvrdi Politiko.

Kao primjer portal navodi Francusku kao zemlju na pragu parlamentarnih izbora koji bi mogli da dovedu do velikih dobitaka za krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, što je primoralo Stoltenberga da uputi molbu Parizu da "održi NATO jakim".

Lider krajnje desničarske holandske Partije slobode Gert Vildrs, od kojeg je Ruteova Narodna partija za slobodu i demokratiju izgubila na izborima, ranije je rekao za Putina da mu "aplaudira kao što aplaudira Trampu na tome što su lideri, koji tamo stoje u ime ruskog i američkog naroda".

Sve u svemu, jedne stvari Rute ne treba da se plaši - njegov novi posao neće biti dosadan, zaključuje Politiko.