Direktori kompanija i analitičari ne očekuju značajnije pomake na samitu, iako su mogući manji uspjesi, poput produženja trgovinskog primirja dogovorenog u oktobru prošle godine. Posjeta, koja će se održati 14. i 15. maja, prva je posjeta jednog američkog lidera Kini u gotovo deset godina, piše Reuters.
Tramp (Trump) će uoči izbora za Kongres u novembru zasigurno tražiti trgovinske ustupke od Pekinga. Obje zemlje rade na mehanizmu Trgovinskog odbora s ciljem pronalaženja proizvoda koji bi potaknuli trgovinu bez ugrožavanja nacionalne sigurnosti ili ključnih opskrbnih lanaca.
Prijedlozi uključuju moguće kineske kupovine američke peradi, govedine i poljoprivrednih kultura osim soje, kao i obavezu kupovine 25 miliona tona soje godišnje tokom sljedeće tri godine. SAD također želi da Kina kupuje avione Boeing, te američki ugalj, naftu i prirodni plin.
Kina već dugo pregovara s Boeingom o sporazumu koji bi, prema izvorima iz industrije, mogao obuhvatiti 500 aviona 737 MAX i desetine širokotrupnih aviona. Sporazum, koji je godinama bio u zastoju jer je Tramp prijetio Kini prekidom pristupa ključnim rezervnim dijelovima za motore, sada čeka na potpisivanje, rekao je Denis Vajlder (Dennis Wilder), bivši analitičar CIA-e (CIA) za Kinu i viši saradnik na Univerzitetu Džordžtaun (Georgetown University).
Tehnologija protiv rijetkih elemenata
Peking želi da SAD ublaži ograničenja na izvoz naprednih poluprovodnika te je izrazio zabrinutost zbog zakona koji sprječava izvoz ključne opreme za proizvodnju čipova iz Kine. S druge strane, SAD želi da Peking dopusti isporuke rijetkih zemalja i ključnih minerala američkim kompanijama.
Kineska kontrola izvoza rijetkih zemalja uzrokovala je velike poremećaje u američkoj automobilskoj i avionskoj industriji. Obje zemlje jačaju alate za ekonomski pritisak koji se mogu koristiti kao poluga u pregovorima.
Vašington (Washington) je u martu pokrenuo istrage o navodnom višku industrijskih kapaciteta i korištenju prisilnog rada u Kini. U aprilu je američko Ministarstvo finansija uvelo sankcije jednoj kineskoj rafineriji zbog kupovine iranske nafte i zaprijetilo uvođenjem sekundarnih sankcija kineskim bankama koje omogućuju takve transakcije. Peking (Beijing) je uzvratio pravnim protumjerama.
U aprilu je premijer Li Ćjang (Li Qiang) potpisao dva nova propisa koji vlastima daju široka ovlaštenja za istragu stranih kompanija, vlada i pojedinaca koji nastoje premjestiti svoje opskrbne lance izvan Kine. Novi propisi mogli bi se koristiti i za odmazdu protiv zapadnih sankcija kineskim kompanijama u inostranstvu.
Rat u Iranu
Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) izjavio je da će dvojica predsjednika razgovarati o ratu u Iranu te je pozvao Kinu da se "pridruži ovoj međunarodnoj operaciji" kako bi Hormuški tjesnac ostao otvoren za međunarodni pomorski saobraćaj. Rat, koji Peking smatra odgovornošću Vašingtona, ugrozio je kineske zalihe energenata i prijeti narušavanju odnosa sa zaljevskim zemljama.
Iako je Peking prošlog mjeseca iza kulisa radio na tome da uvjeri Iran da održi mirovne pregovore sa SAD-om u Pakistanu, analitičari kažu da Kina ne bi željela da se na nju gleda kao na nekoga ko "radi po Trampovom nalogu". Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči (Abbas Araqchi) boravio je ove sedmice u Pekingu i izvijestio svog kineskog kolegu Vang Jija (Wang Yi) o razgovorima sa SAD-om.
Pitanje Tajvana
Vang Ji je, u međuvremenu, u razgovoru s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom (Marco Rubio) naglasio važnost pitanja Tajvana za Kinu, opisavši demokratsko ostrvo kao "najveću rizičnu tačku" u odnosima.
SAD bi trebao održati svoja obećanja i donijeti ispravne odluke kako bi se otvorio novi prostor za kinesko-američku saradnju - rekao je Vang Ji.
Kina smatra Tajvan svojom teritorijom i nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi ga stavila pod svoju kontrolu. Tajpej odlučno odbacuje kineske zahtjeve i poručuje da samo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti. Izvori uključeni u pripreme za Trampovu posjetu navode da Peking privatno signalizira Trampovoj administraciji da promijeni američku retoriku o nezavisnosti Tajvana.
Odbili su otkriti detalje, ali su rekli da je riječ o zahtjevu sličnom onome koji je Si Đinping (Xi Jinping) uputio bivšem američkom predsjedniku Džou Bajdenu (Joe Biden) na njihovom sastanku 2024. godine. Si Đinping je tada zatražio od Bajdena da promijeni američki stav s formulacije da Vašingtona "ne podržava" nezavisnost Tajvana na onu da joj se "protivi".
Bilo kakva promjena u američkoj formulaciji, ma koliko suptilna bila, mogla bi utjecati na procjenu Pekinga o američkoj odlučnosti da podrži ostrvo i otvoriti nova pitanja o sigurnosnim obavezama Vašingtona u Aziji.
