<p>Kompanija Wizz Air je u decembru 2025. godine ponovno uspostavila bazu u Tuzli, čime je ponuda letova iz Tuzle započela svoj procvat.</p><p>Još tada su, pozicioniranjem baznog aviona putnici iz Tuzle mogli letjeti za Keln, ali i Hamburg, Maastricht i Malme.</p><p>Na proljeće ove godine, tačnije u martu, uvedeni su i novi letovi, među kojima je bio i let za Pariz - Beauvais.</p><p>Međutim, prema pisanju portala Zamaaero, Wizz Air sada ukida liniju Tuzla-Beauvais (Paris).</p><p>Iz Tuzle za Pariz letovi su bili tri puta sedmično, a zadnji let je 29. augusta, nakon kojeg, prema pisanju ovog portala, više neće biti letova.</p><p>"Kompanija ove zime ukida i letove za Gothenburg. Pa se postavlja pitanje kako Wizz Air samoinicijativno može mijenjati i ukidati linije", napisali su.&nbsp;</p>

Od kada je dobio subvencije za letove mađarski prevoznik je ukinuo letove za Beč (zamijenio sa Bratislavom) i Larnaku

Wizz Air ukida još jednu liniju iz Tuzle

<p>U Ravnom je danas potpisan ugovor za izvođenje radova na izgradnji dionice magistralne ceste M17.6 Dračevo - Cerovica - Hutovo - Ravno, odnosno dionica Hutovo - Ravno u dužini otprilike 16 kilometara na području općina Ravno i Neum, u vrijednosti 43,07 miliona KM.</p><p>Ugovor su potpisali načelnici općina Ravno i Neum s ugovorenim izvođačem radova - JV Putovi d.o.o. Grude i HP investing d.o.o. Mostar, a sve u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske o dodjeli finansijske pomoći Bosni i Hercegovini u svrhu saobraćajne povezanosti i integracije na području ovih dviju općina, saopćila je Općina Ravno.</p><p>Ovaj infrastrukturni projekt, kako ističu, predstavlja jednu od najznačajnijih investicija u cestovnu infrastrukturu na ovom području te će doprinijeti unapređenju saobraćajne povezanosti, povećanju sigurnosti svih učesnika u saobraćaju i stvaranju boljih uvjeta za ekonomski razvoj lokalnih zajednica i šire regije.</p><p>Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovali su i federalna ministrica saobraćaja i komunikacija Andrijana Katić, kao i direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić.</p><p>Potpisivanjem ugovora zvanično počinje realizacija projekta, a očekuje se da će radovi biti izvedeni u skladu s najvišim tehničkim standardima i ugovorenim rokovima.</p>

Investicija je vrijedna blizu 43 miliona maraka

Hercegovina dobija još 16 kilometara magistralne ceste

<p>Međunarodni aerodromi u Bosni i Hercegovini nastavili su bilježiti rast putničkog saobraćaja i tokom 2026. godine. Novi zvanični podaci pokazuju da je najveći rast ostvario Međunarodni aerodrom Tuzla, dok je Sarajevski aerodrom zadržao uvjerljivo vodeću poziciju po broju putnika.</p><p>Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvih šest mjeseci 2026. godine opslužio je 960.622 putnika, što predstavlja rast od 1,36 posto u odnosu na isti period prošle godine. </p><h2>Najveći rast </h2><p>Najveći skok zabilježio je Međunarodni aerodrom Tuzla. U periodu od januara do maja 2026. godine kroz ovaj aerodrom prošlo je 228.055 putnika, što je čak 117 posto više nego u istom periodu 2025. godine.</p><p>Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, banjalučki aerodrom je u prva tri mjeseca 2026. godine opslužio 88.363 putnika, što predstavlja blagi rast od oko 0,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Mostarski aerodrom također nastavlja pozitivan trend. U prva četiri mjeseca ove godine kroz aerodrom su prošla 3.679 putnika, dok je samo u aprilu evidentirano 5.560 putnika, uz rast ukupnog prometa zahvaljujući novim međunarodnim linijama.</p><p>Jasno je da aviosaobraćaj u BiH bilježi rast iz godine u godinu i obara rekorde, međutim, ako brojke uporedimo sa zemljama regiona, odnosno sa susjednom Srbijom i Hrvatskom. Nacionalni avioprevoznik Srbije u prvih šest mjeseci 2026. godine premašio je brojku od dva miliona putnika, dok su hrvatski aerodromi tokom 2025. godine ostvarili više od&nbsp;14 miliona putnika.</p><h2>Važne razlike</h2><p>Stručnjak u destinacijskom marketingu, razvoju turizma i avio-marketingu Jusuf Jamakosmanović za “Avaz” je kazao: </p><p>- Kada se BiH poredi sa Srbijom ili Hrvatskom, treba imati u vidu nekoliko važnih razlika. Srbija ima nacionalnog avioprijevoznika i Beograd kao regionalni transfer hub, dok Hrvatska, pored nacionalnog avioprijevoznika, ima i izuzetno snažnu turističku potražnju i više aerodroma koji tokom sezone ostvaruju veliki promet. Bosna i Hercegovina razvija aviotržište u drugačijim okolnostima, bez nacionalnog avioprijevoznika, sa znatno manjim tržištem i s potražnjom koja je još značajno limitirana i vezana za dijasporu i određena turistička tržišta – kazao je stručnjak Jamakosmanović za “Avaz”.</p>

<p>Dodao je da zbog svega navedenog ne bi rekao da su rezultati loši, već da je trend rasta pozitivan.</p><p>- Ono što je važno jeste da se taj rast nastavi, da se postojeće linije dodatno učvrste i da se kroz turizam, i stvara još jača potražnja za novim rutama i većim brojem frekvencija – istakao je.</p><h2>Loša povezanost</h2><p>Jamakosmanović ističe da Sarajevo nikada nije imalo bolju povezanost, što je neosporna činjenica. Ipak, podaci Međunarodnog aerodromskog savjeta (ACI) govore o Bosni i Hercegovini kao zemlji s najslabijom aerodromskom povezanosti u Evropi, što znači manje direktnih i indirektnih konekcija putnicima s evropskim destinacijama</p>

Najveći skok zabilježio je Međunarodni aerodrom Tuzla

Bez nacionalnog avioprevoznika i s limitiranom potražnjom: Avionski saobraćaj u BiH kaska za regionom

<p>Iako važimo za najbogatiju u regionu i jednu od najbogatijih zemalja Evrope po zalihama pitke vode po stanovniku, desetine miliona maraka uporno nastavljamo bacati na uvoz vode. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, samo u prvih šest mjeseci ove godine u našu zemlju je stiglo više od 128,3 tona vode, koju smo platili 166.524.731 KM. U istom periodu prošle godine vrijednost uvoza vode iznosila je 153,2 miliona KM, a podaci za prethodne godine pokazuju da uvoz značajno raste.</p><h2>Razvoj susjedstva</h2><p>U periodu januar – juni 2026. uvozili smo prirodne, mineralne i gazirane vode, sa šećerom ili bez sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju, kao i ostala bezalkoholna pića. Umjesto domaćih, u svijetu prepoznatih i nagrađivanih voda, kupovali smo uglavnom onu iz susjedstva, izdašno podstičući razvoj ekonomija Srbije i Hrvatske, a zatim Mađarske, Austrije i Slovenije.</p>

<p>Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ljiljan Veselinović kaže da otvoreno tržište i sloboda izbora potrošača jesu važni i rješenje svakako nije u administrativnim ograničavanjima uvoza.</p><p>- Međutim, potrošačke navike nisu ekonomski nevažne. Naprotiv, one direktno oblikuju strukturu tražnje, a time i domaću proizvodnju, zaposlenost i investicije. Što je veća potražnja za domaćim proizvodima, možemo očekivati i veću zaposlenost. Ako kao potrošači sistematski preferiramo uvozni proizvod, čak i kada postoji domaći proizvod uporedivog kvaliteta i cijene, onda dio naše potrošnje postaje tražnja za proizvodnjom i radnim mjestima izvan BiH. Kod vode je to posebno zanimljivo pitanje, jer govorimo o resursu kojim BiH objektivno raspolaže – kaže Veselinović.</p><h2>Izbor potrošača</h2><p>Ipak, naglašava da odgovornost ne treba prebacivati na potrošače, jer domaći proizvođači moraju biti konkurentni cijenom, kvalitetom, distribucijom, brendom i dostupnošću proizvoda.</p><p>- U današnjem poslovnom svijetu nije dovoljno samo imati kvalitetan proizvod, već je potrebno izgraditi prepoznatljiv brend kroz aktivnosti marketinga. Istovremeno, potrebno je mnogo više raditi na ekonomskoj pismenosti i svijesti o tome da svaka kupovina predstavlja svojevrsno „glasanje novčanikom”. Ne mislim da potrošaču treba govoriti šta mora kupovati, ali treba otvoreno razgovarati o ekonomskim posljedicama naših potrošačkih izbora. Posebno kada stotine miliona maraka trošimo na uvoz proizvoda za koji imamo domaće resurse i proizvodne kapacitete – ističe profesor Veselinović.</p>

<h2>&nbsp;Naša odgovornost</h2><p>Slične stavove ima i Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“ iz Banje Luke. On smatra da dio odgovornosti jeste na nama, kao potrošačima, ali su mnogi uvozni brendovi godinama ulagali u marketing, prepoznatljiv dizajn ambalaže i promociju, pa kupcima često djeluju privlačnije od domaćih proizvoda.</p><p>- Ako želimo više novca za plate, penzije, zdravstvo i razvoj privrede, dio rješenja je da, kad imamo kvalitetan domaći proizvod, damo prednost njemu. Svaka marka koju potrošimo na domaće ostaje da radi za našu ekonomiju, a ne za tuđu. Izvori Plive, naprimjer, predstavljaju jedno od najvećih i najznačajnijih izvorišta pitke vode u Evropi, a niko se nije sjetio da i tu vodu pakuje i prodaje – kaže Srdić.&nbsp;</p>

Umjesto domaćih, kupovali smo uglavnom onu iz susjedstva, izdašno podstičući razvoj ekonomija Srbije i Hrvatske 

Vrijednost strane robe nezaustavljivo raste: Za pola godine vodu iz uvoza platili smo više od 166 miliona KM

<p>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić sastao se danas u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Džonom (John) Ginkelom.</p><p>Sastanku su prisustvovali federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, kao i šefica Ekonomskog odjela Ambasade Sarah Rupert, te nova zamjenica šefa Političkog odjela Amabsade Monika Blend (Monica Bland).</p><h2>Pitanje državne imovine</h2><p>Tokom sastanka razgovarano je o nastavku aktivnosti koje se provode na realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije. Istaknuto je da se nastavljaju aktivnosti na usaglašavanju ugovornih pitanja između investitora i Vlade FBiH, uz zajedničku opredijeljenost da ugovor uskoro bude i potpisan, a čime bi se projekt realizirao u interesu građana i energetske sigurnosti Federacije BiH.</p><p>Naglašena je važnost pronalaženja odgovarajućih rješenja za pitanje državne imovine koja će omogućiti efikasniji nastavak provedbe strateških infrastrukturnih i energetskih projekata, među kojima je prioritet Južna interkonekcija.</p><h2>Značajan potencijal za razvoj</h2><p>Sagovornici su istakli da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim potencijalom za razvoj energetskog sektora, posebno kada je riječ o plinskoj infrastrukturi i obnovljivim izvorima energije, te izrazili uvjerenje da je zajedničkim djelovanjem moguće stvoriti pretpostavke za realizaciju projekata od strateškog značaja.</p><p>Na sastanku je i ovom prilikom potvrđena opredijeljenost za nastavak partnerske saradnje između Vlade FBiH i SAD na projektima koji doprinose energetskoj stabilnosti, ekonomskom razvoju i novim investicijama u Federaciji Bosne i Hercegovine - saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.</p>

Istaknuta je zajednička opredijeljenost da ugovor uskoro bude i potpisan

Nikšić i Ginkel o Južnoj interkonekciji: Radi se na usaglašavanju ugovornih pitanja

<p>Svjetsko prvenstvo u nogometu nije donijelo samo uzbudljive utakmice, već je otvorilo prostor i za kreativne marketinške poteze. Jedan od zapaženijih primjera stigao je iz kompanije Gillette, koja je na zanimljiv način obilježila povratak svog imena na stadionu u Sjedinjenim Američkim Državama.</p><p>Zbog pravila FIFA-e (FIFA), nekoliko stadiona u SAD-u tokom turnira moralo je privremeno promijeniti nazive i ukloniti komercijalna imena sponzora. Među njima je bio i stadion Gillette, koji je tokom Svjetskog prvenstva nosio naziv Boston Stadium.</p><p>Promjena se nije odnosila samo na ime. Kao i na drugim stadionima domaćinima prvenstva, uklonjeni su i svi vidljivi tragovi brenda – logotipi, reklamni elementi i oznake povezane sa sponzorskim pravima, kako bi se ispoštovali FIFA-in zahtjevi.</p><p>Nakon što je stadion ugostio sedam utakmica Mundijala, uključujući i četvrtfinalni duel između Francuske&nbsp; i Maroka, na njemu se više neće igrati mečevi Svjetskog prvenstva, što je omogućilo povratak njegovog ranijeg naziva.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DanyM4ixf7W/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DanyM4ixf7W/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DanyM4ixf7W/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Gillette (@gillette)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Povratak imena obilježen je na neobičan i duhovit način. Tim koji upravlja stadionom objavio je video napravljen uz pomoć umjetne inteligencije, u kojem dvojica radnika uklanjaju sloj pjene koji prekriva naziv Gillette, čime su se simbolično povezali s proizvodima ovog brenda.</p><p>"Vraćamo se", napisali su iz Gillettea.</p><p>Nakon vraćanja naziva i prepoznatljivog izgleda, stadion Gillette ponovo se vraća svakodnevnim aktivnostima, a na njemu će se ponovo igrati utakmice američkog fudbala ekipe Nju Ingland Patriotsa (New England Patriots).</p>

Promjena se nije odnosila samo na ime. Kao i na drugim stadionima domaćinima prvenstva, uklonjeni su i svi vidljivi tragovi brenda – logotipi, reklamn

Kreativnost bez granica: Gillette spektakularnim potezom proslavio povratak naziva stadiona

<p>Predstavljen je projekat buduće centralne zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koja će biti izgrađena u Kolodvorskoj ulici. Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za sigurnosni sistem Kantona Sarajevo.</p><p>Prezentaciji su prisustvovali ministar unutrašnjih poslova KS Admir Katica, policijski komesar Uprave policije MUP-a KS Fatmir Hajdarević sa saradnicima, kao i direktorica Zavoda za izgradnju KS Belma Barlov.</p><p>Idejno i projektno rješenje predstavili su predstavnici kompanije Hering d.d. i arhitektonskog studija NonStop, koji su angažovani na izradi glavnog i izvedbenog projekta budućeg objekta.</p><p>MUP KS je 20. aprila 2026. godine zaključio ugovor za izradu projektne dokumentacije za sve faze izgradnje nove zgrade. U prethodnom periodu radna grupa, koju je formirao ministar Katica, zajedno s predstavnicima Ministarstva, Uprave policije i projektantima, radila je na definisanju rasporeda i funkcionalnosti prostora.</p>

<p>Tokom prezentacije naglašeno je da se radi o kompleksnom projektu koji treba odgovoriti na potrebe svih organizacionih jedinica, ali i osigurati moderne i kvalitetne uslove rada za policijske službenike i druge zaposlenike MUP-a KS.</p><p>- Ovo je generacijski projekat i siguran sam da će Sarajevo za nekoliko godina imati najreprezentativniju centralnu zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova. Mi smo u posljednjih nekoliko godina uspjeli riješiti sve ono što drugi nisu. Riješili smo lokaciju, srušili nezavršenu građevinu koja je stajala više od 30 godina, proveli javni konkurs za izbor najboljeg idejnog rješenja, izabrali izvođača za glavni projekat i dobili urbanističku dozvolu - rekao je Katica.</p><p>On je istakao da se već sada može vidjeti budući izgled objekta, raspored organizacionih jedinica i radnih prostora, kao i savremeni Operativno-tehnički centar iz kojeg će policija pratiti sigurnosno stanje na području cijelog Kantona Sarajevo.</p><p>- Ovo je projekat kojim će se ponositi buduće generacije -  poručio je Katica.</p><p>Prezentaciju je vodio direktor arhitektonskog studija NonStop Igor Grozdanić, zajedno sa projektantima Adnanom Hadžihasanovićem i Adnanom Zvonićem. Istaknuto je da će prizemlje objekta biti posebno prilagođeno građanima, gdje će biti smještena moderna šalter-sala, dok je posebna pažnja posvećena funkcionalnosti i savremenom uređenju svih prostora.</p><p>- Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kao najvažniji organ za sigurnost građana u Kantonu Sarajevo, imat će savremeni objekat koji će biti novi svjetionik u prostoru u kojem se gradi - rekao je Grozdanić.</p><p>Nova zgrada MUP-a KS prostirat će se na više od 18.000 kvadratnih metara bruto nadzemne površine. Planirano je da objekat ima četiri podzemne etaže, prizemlje, galeriju i 17 spratova.</p><p>Zapadni dio objekta imat će šest spratova, dok će istočni dio imati 17 spratova. U sklopu zgrade predviđena je i podzemna garaža sa oko 300 parking mjesta, kao i heliodrom na ravnom krovu objekta.</p>

Ovo je generacijski projekat i siguran sam da će Sarajevo za nekoliko godina imati najreprezentativniju centralnu zgradu MUP-a, kazao je Katica

Ovako će izgledati nova zgrada MUP-a KS: Moderna građevina sa 17 spratova, garažom i heliodromom

<p>Inspektori Porezne uprave Federacije BiH proveli su 10. jula ukupno 238 inspekcijskih kontrola širom Federacije BiH, tokom kojih su izrekli 123 prekršajna naloga i novčane kazne u ukupnom iznosu od 360.200 KM.</p><h2>Poštivanje propisa</h2><p>Kontrole su obuhvatile porezne obveznike iz oblasti ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva, pekarstva te drugih uslužnih djelatnosti. Inspektori su provjeravali poštivanje poreznih propisa, uključujući obavezu prijavljivanja radnika i evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja.</p><p>Tokom nadzora evidentiran je 511 prijavljenih i 47 neprijavljenih radnika. Otkriveno je i 14 objekata koji su poslovali bez potrebnog odobrenja za rad, 17 obveznika bez instaliranog fiskalnog uređaja te 89 obveznika koji promet nisu evidentirali putem fiskalne kase.</p><p>Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su zapečatili 26 objekata, dok su u 123 slučaja izdali prekršajne naloge s ukupnim kaznama od 360.200 KM.</p><p>U dva slučaja, na području Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona, inspekcije su provedene uz asistenciju policijskih službenika nadležnih kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova.</p><p>Iz Porezne uprave FBiH ističu da rezultati pokazuju kako 52 posto kontrolisanih poreznih obveznika nije poslovalo u skladu s važećim zakonima.</p><h2>Pregled po kantonima</h2><p>Najveći broj kontrola obavljen je u Tuzlanskom kantonu, gdje je izvršeno 48 nadzora. Izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 78.100 KM, a zapečaćena su četiri objekta.</p><p>Na području Kantona Sarajevo obavljene su 44 kontrole, pri čemu je otkriveno pet neprijavljenih radnika. Zapečaćena su četiri objekta, a izrečene kazne iznosile su 51.500 KM.</p><p>U Zeničko-dobojskom kantonu provedeno je 36 kontrola, tokom kojih je zatečeno 11 neprijavljenih radnika, osam objekata bez odobrenja za rad te deset obveznika bez fiskalnog uređaja. Zapečaćeno je pet objekata, a kazne su iznosile 29.000 KM.</p><p>U Srednjobosanskom kantonu izvršene su 24 kontrole, zabilježeno je deset neprijavljenih radnika, a izrečene su kazne u vrijednosti od 57.900 KM.</p><p>Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona obavljeno je 16 kontrola, dok je u Zapadnohercegovačkom kantonu izvršeno 20 nadzora, nakon kojih su izrečene kazne od 42.100 KM.</p><p>U Unsko-sanskom kantonu inspektori su tokom 20 kontrola zapečatili čak šest objekata, dok su kazne iznosile 34.200 KM.</p><p>U Kantonu 10 provedeno je 16 kontrola, u Posavskom kantonu deset, a u Bosansko-podrinjskom kantonu četiri inspekcijska nadzora.</p><p>Iz Porezne uprave FBiH poručili su da će i u narednom periodu nastaviti pojačane kontrole s ciljem jačanja porezne discipline, suzbijanja sive ekonomije i zaštite javnih prihoda.</p>

Kontrole su obuhvatile porezne obveznike iz oblasti ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva, pekarstva te drugih uslužnih djelatnosti

Inspektori Porezne uprave FBiH u akciji: Za 238 kontrola izrečene kazne od 360.200 KM

<p>Strani radnici sve su prisutniji na tržištu rada u bh. entitetu Republika Srpska.&nbsp;</p><p>Zaposleni su na građevini, u ugostiteljstvu, dostavi hrane i proizvodnji, a poslodavci ističu da bez njih sve teže pronalaze potrebnu radnu snagu. S druge strane, dio domaćih radnika izražava zabrinutost zbog moguće konkurencije i utjecaja na visinu plaća.</p><h2>Angažovanja stranih radnika</h2><p>Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić izjavio je za RTRS da proces angažovanja stranih radnika i dalje ide znatno sporije nego u zemljama regiona.</p><p>- Imamo izdatih 1.500 novih i obnovu 1.500 starih radnih dozvola. Donijeli smo odluku da se izda 700 novih i obnovi 300 dozvola. Ta dinamika je spora u odnosu na region - naveo je Aćić.</p><p>Prema njegovim riječima, procedura za dolazak stranog radnika traje oko sedam mjeseci, što predstavlja ozbiljan problem za privredu.</p><p>- To je loša poruka za poslodavce. Usporava ekonomski rast i konkurentnost sa zemljama regiona. Najsporije ide sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Dok brže idu sigurnosne provjere i rad za Zavodom za zapošljavanje. Mnogo lakše je angažovati domaću snagu, sve ide brže - rekao je Aćić.</p><h2>Veliki troškovi&nbsp;</h2><p>Dodao je da poslodavci imaju velike troškove i prije nego što strani radnik počne raditi.</p><p>- Da bi strani radnik došao potrebno je oko 5.000 KM samo za dolazak. Treba i nekoliko mjeseci da se obuči za rad. Tu su i troškovi za smještaj i hranu. Primorani smo kao i sve zemlje regiona i Evrope da angažujemo stranu radnu snagu. Mi ne uvozimo intenzivno, mi to radimo na perifernom nivou. Moraćemo liberalizovati određene propise bar kao na nivou Srbije i Hrvatske - istakao je Aćić.</p><p>On smatra da će u budućnosti biti potrebno ukinuti sistem radnih dozvola kako bi se pojednostavio dolazak stranih radnika.</p>

Da bi strani radnik došao potrebno je oko 5.000 KM samo za dolazak. Treba i nekoliko mjeseci da se obuči za rad, ističe Aćić 

Nedostaje radnika, bez stranaca neće biti dovoljno radne snage: Poslodavci traže ukidanje radnih dozvola

<p>Cijene nafte u ponedjeljak su porasle za više od četiri posto nakon što su ponovo eskalirale tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (United States) i Irana, dok su isporuke energenata kroz Hormuški moreuz i dalje pod prijetnjom.</p><p>Cijena sirove nafte Brent povećana je za 3,10 dolara, odnosno 4,08 posto, te sada iznosi 79,11 dolara po barelu. Istovremeno, američka nafta West Texas Intermediate poskupjela je za 2,95 dolara, odnosno 4,11 posto, na 74,36 dolara po barelu.</p><p>Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da su američke snage u nedjelju završile novi val napada na Iran, tokom kojeg su preciznom municijom pogođene desetine ciljeva na više lokacija. S druge strane, Iranska revolucionarna garda u ponedjeljak je saopćila da je izvela napade na američke vojne baze u Kuvajtu (Kuwait) i Bahreinu (Bahrain).</p><p>Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je u nedjelju da je Hormuški moreuz otvoren za komercijalni pomorski saobraćaj, iako je Iran ranije saopćio da je zatvorio prolaz nakon napada na brod koji je plovio neodobrenom rutom.</p><h2>Prolazak prije rata</h2><p>Prije početka rata krajem februara kroz Hormuški moreuz prolazilo je oko 20 posto svjetske nafte i tečnog prirodnog plina.</p><p>Prema podacima sistema za praćenje brodova kompanije Kpler, u nedjelju je kroz moreuz prošlo svega šest brodova, što predstavlja najmanji broj u posljednjih pet sedmica.</p><p>Najnovija eskalacija dodatno je bacila sumnju na budućnost privremenog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji je potpisan prošlog mjeseca s ciljem ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i okončanja rata nakon dodatnih 60 dana pregovora.</p><h2>Globalna ponuda nafte povećana</h2><p>Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom mjesečnom izvještaju, objavljenom u petak, saopćila je da je nakon postizanja sporazuma globalna ponuda nafte u junu povećana za 4,1 milion barela dnevno, ali je i dalje ostala 9,4 miliona barela dnevno ispod nivoa zabilježenog prije početka rata.</p><p>Tržišni analitičar kompanije IG Toni Sikamor (Tony Sycamore) ocijenio je da relativno umjeren rast cijena nafte pokazuje kako tržište trenutno smatra da je riječ o eskalaciji unutar ionako krhkog primirja, a ne o njegovom potpunom urušavanju.</p><p>- Koliko je taj stav tačan, ostaje da se vidi - rekao je on.</p>

Koliko je taj stav tačan, ostaje da se vidi, rekao je on

Nafta pojeftinila nakon prvih razgovora Teherana i Vašingtona

Nafta ponovo divlja: Novi sukob SAD i Irana uzdrmao svjetsko tržište

<p>Privodi se kraju žetva pšenice u Semberiji i Posavini, a poljoprivrednici konačno mogu biti zadovoljni prinosima, uprkos toplotnom valu koji je utjecao na kvalitet. Ipak, s obzirom da su u sjetvu ušli s rekordnim troškovima, te imajući u vidu da je otkupna cijena kilograma pšenice u rangu jedne kifle, poljoprivrednici mogu biti sretni ako s podsticajima, kada ih dobiju, budu „na nuli“.</p><h2>Kvalitet zrna</h2><p>Perica Marošević iz Orašja kaže da je žetva 95 posto završena, da su prinosi dobri, ali da su na kvalitet zrna vjerovatno utjecale visoke temperature, koja je ubrzala zrenje.</p>

<p>- Cijena je jako loša. Od 300 do 420 KM po toni. Ovo će se odraditi samo da prođe godina, jer mi ćemo s poticajima biti otprilike na nuli. Mlinari su najveći problem, pa onda i tržište, a mislim da najviše utječe pšenica koja dolazi iz Ukrajine, jer kolika je njihova žitnica mi nismo ni svjesni – kaže Marošević.</p><h2>Vlast nezainteresovana</h2><p>Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže da je gotovo 19.000 hektara pšenice na ovom prostoru zasijano s rekordnim cijenama, kada je litar nafte koštao više od 4 KM.</p><p>- Imamo dobar kvalitet, solidan prinos, a nemamo cijenu. Događa se da je narod u BiH, a najviše ovdje u Semberiji, opljačkan od strane države i svih onih koji zajedno sjede i dogovaraju oko politike i predizborne kampanje. Niko ne misli kako će ovaj narod jesti. Nije problem da mi damo pšenicu po 33–34 KM za 100 kilograma, ali je problem zašto je vekna hljeba od 450 grama 2,5–3 KM. S ovakvom cijenom pšenice ne smije preći ni 1,5 KM – dodaje Bakajlić.</p>

<p>Tvrdi da će, s problemima u mljekarstvu, s cijenama mesa i u drugim oblastima BiH proizvoditi manje od trećine hrane za vlastite potrebe, koliko trenutno proizvodi.</p><p>- U državi ovakvih beskućnika, koji hoće da sjede i vladaju, mi domaćini proizvođači nemamo šta tražiti. Ceh će platiti građani, penzioneri i ostali, koji će svoj glas dati za 50–100 maraka, a na kraju će jesti uvozno smeće. Bunt građana je blizu. Da se sam pitam, sutra bih izveo narod na ulicu, da završimo priču s poljoprivredom i da jedemo lišće – ističe Bakajlić.</p>

Prinosi pšenice odlični, ali cijena mizerna

Bijeljina: Ovogodišnja žetva je pri kraju

Bunt građana je blizu, a hrani nas Ukrajina

<p>U centru skandala našla se kompanija Phia čija je suosnivačica najmlađa kćerka osnivača Majkrosofta (Microsoft) Bila Gejtsa (Bill Gates), 23-godišnja Fibi Gejts (Phoebe Gates).</p><p>Riječ je o tehnološkoj kompaniji za kupovinu pomoću umjetne inteligencije, za koju se sumnja da je njena aplikacija neosnovano uzimala procenat od internet prodaje kroz zabranjene digitalne prakse.</p><h2>Preusmjeravali zaradu od marketinga</h2><p>Kako piše Bloomberg, ekstenzija kompanije Phia za internet pretraživače tajno je otvarala pozadinske prozore tokom onlajn (online) plaćanja i ubacivala vlastite kodove da bi na svoj račun preusmjerila zaradu od marketinga.</p><p>Ova praksa u digitalnom marketingu poznata je kao kuki stafing (cookie stuffing) i njome se krše pravila većine prodajnih platformi. Portparol Phije tvrdi da je u pitanju bila greška u kodu, koja je u međuvremenu ispravljena.</p><p>Uprkos skandalu, Phia, koja upoređuje cijene odjeće i pronalazi jeftinije alternative na internetu, ima veliki rast. Nedavno je prikupila više od 43 miliona dolara (76 miliona KM) od investitora iz Silicijske doline, te joj je ukupna vrijednost procijenjena na 185 miliona dolara (316 miliona KM).</p><h2>Investitorima namjerno prešutjela prezime</h2><p>Fibi Gejts kaže da ima neku vrstu prkosa u sebi te je odlučila uspjeti isključivo na osnovu svojih zasluga. Kaže da je, stoga, tokom predstavljanja projekta investitorima namjerno prešutjela svoje prezime.</p><p>Uvjerava da za pokretanje biznisa nije uzela novac od svojih roditelja, milijardera Bila Gejtsa i filantropkinje Melinde Frenč Gejts (French Gates), prenosi magazin Fortune.</p>

Fibi Gejts kaže da ima neku vrstu prkosa u sebi te je odlučila uspjeti isključivo na osnovu svojih zasluga

Firma najmlađe kćerke Bila Gejtsa u centru skandala: Tajno ubacivali kodove i varali

<p>Vlada Srbije odlučila je da od 13. do 19. jula produži privremeno umanjenje akciza na derivate nafte, pa će ukupno smanjenje i dalje iznositi 10 posto.</p><p>Prema odluci, od sutra se primjenjuje dodatno smanjenje akciza od pet posto, koje se nadovezuje na već ranije uvedeno umanjenje. Time će ukupno privremeno smanjenje akciza ostati na nivou od 10 posto.</p><p>Privremeni iznosi akciza iznosit će 68,90 dinara po litru za olovni benzin, 64,80 dinara za bezolovni benzin te 66,64 dinara po litru za dizel.</p><p>Mjera je donesena s ciljem ublažavanja rasta troškova goriva i važit će do 19. jula, nakon čega će Vlada Srbije odlučiti hoće li je produžiti ili će se akcize vratiti na redovni nivo.</p><p>Prema najnovijoj odluci o maksimalnim maloprodajnim cijenama, od sutra će litar benzina BMB 95 u Srbiji koštati 196 dinara (oko 3,28 KM), dok će cijena evrodizela iznositi 220 dinara (oko 3,68 KM). Cijene će važiti narednih sedam dana.</p>

Privremeno smanjenje akciza ostaće na nivou od 10 posto

Srbija produžila niže akcize na gorivo: Benzin i dizel i dalje mnogo skuplji nego u BiH

<p>Berba maline traje skoro mjesec, a brojni malinari su zadovoljni ovogodišnjim rodom i kvalitetom plodova. Ipak, neizvjesno je kolika će biti zvanična cijena otkupa. Emir Tutnjić, predsjednik poljoprivrednika Zeničko-dobojskog kantona, za “Avaz” je kazao da je berba počela u svim krajevima BiH, pa čak i na najvišim područjima, te da su vremenske prilike odgovarale kakvoći i čistoći plodova.</p><p>- Što se tiče kvaliteta plodova, on je daleko bolji nego prošle godine. To bi trebalo da utječe i na završnu cijenu, ali nažalost većinu cijena dobijemo tek na kraju berbe, nekada to zna biti i poslije što nije dobro za proizvodnju u smislu opstanka i održivosti. Kroz svoje aktivnosti pokušavamo privoliti otkupljivače da što ranije izađu sa nekom akontativnom cijenom kako bi ljudi znali da li da ostaju u proizvodnji ili da izlaze – kazao je.</p><h2>Troškovi veliki</h2><p>Dodao je kako svi gledaju računice, pa da bi tako i malinari trebali znati koji su im ulazni troškovi kako bi proizvodnja bila isplativa i održiva na terenu, pogotovu kada su u pitanju brdsko-planinska područja. Osvrnuo se i na to koja bi cijena otkupa bila prihvatljiva za malinare. </p><p>- Prošle godine je cijena bila između šest i osam i po maraka. Realna cijena neka za održivost je osam i preko osam maraka. To je ona cijena koja daje šansu da i proizvođač nešto zaradi, sve ispod toga je na ivici održivosti i onda proizvođač baš mora biti optimističan da bi ostao u toj priči – istakao je.</p>

<p>Tutnjić je prokomentarisao i nedavne izjave malinara iz Podrinja koji su za otkupnu cijenu kazali “10 KM ili ništa” kazavši da nije ni to nerealno očekivati.</p><p>- Kada bi se svi malo bolje potrudili od ovih većih otkupljivača na nivou BiH, da oni malo manje zarade, a da ljudi na terenu dobiju, kako bi i oni sljedećih godina imali od koga otkupljivati, a i da bi i mi imali interes da beremo to bi moglo. Možda za naše uslove to i jeste veća cijena, ali većina ove robe se izvozi vani što za njih i nije nešto posebno – kazao je.</p><h2>Manja računica</h2><p>Također je istakao da se angažovanje berača i dodatne radne snage ne isplati.</p><p>- Na našem području mi smo nagovarali ljude da sade i održavaju površine koje mogu pokriti svojom vlastitom radnom snagom, jer svako angažovanje dodatne radne snage se ne isplati i smanjuje računicu. Otprilike sve je to porodični biznis, dulum, dva zemlje, kulture koje dospijevaju u različito vrijeme i to je to – dodao je.</p><p>Cijena maline na pijacama u Sarajevu je oko 10 do 12 maraka, na nekim mjestima i skuplje, dok je 400 grama smrznute maline u marketima otprilike 9 do 12 KM.</p><h2>Građanima skupo</h2><p>- Možda nekima malina jeste preskupa za naše uslove, međutim sam trošak u proizvodnji je veliki i puno je ljudi u tom lancu da bi malina došla na tezgu. Puno ljudi treba da zaradi neki dinar da bi se malina pojavila na tezgi. Onaj ko nije za pijacu, nažalost mora sam sebi proizvesti ili se mora odreći nečega što mu je skupo i to je to – kazao je Emir Tutnjić.</p>

Realna cijena neka za održivost je osam i preko osam maraka, kazao je Tutnjić

Malinari: Cijena ispod 8 KM neprihvatljiva

Malinari i dalje čekaju otkupnu cijenu

<p>Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja ubrzano širiti planove za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a <a href="https://www.biznisinfo.ba/nova-mapa-lidla-u-bih-njemacki-lanac-stize-u-cak-29-gradova-otvaranje-naredne-godine/">BiznisInfo.ba</a> donosi novo izdanje ekskluzivne mape buduće mreže prodavnica.</p><p>Od objave naše prve mape početkom godine potvrđeno je više novih projekata, a prema najnovijim nezvaničnim informacijama do kojih smo došli, Lidl priprema gradnju marketa u Prijedoru, Cazinu i drugog marketa u Mostaru, u južnom dijelu grada.</p><p>Time je njemački trgovački gigant sada direktno povezan s ukupno 27 gradova širom Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o već izgrađenim objektima, aktivnim gradilištima ili projektima koji su u različitim fazama pripreme.</p><p>Pored novih saznanja, u međuvremenu su potvrđeni i projekti o kojima je BiznisInfo.ba ranije pisao, u Poslovnoj zoni u Vitezu, potom u Čapljini i u sarajevskom naselju Koševo, što pokazuje da Lidl ubrzano gradi buduću prodajnu mrežu pred početak poslovanja u BiH.</p><h2>Gdje sve stiže Lidl</h2><p>Prema informacijama kojima raspolaže BiznisInfo.ba, Lidl je prisutan ili priprema projekte u sljedećim gradovima: Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor, Vitez, Prijedor i Cazin.</p>

<p>Nezvanično se i dalje spominje mogućnost ulaska u Široki Brijeg i Sanski Most čime se broj gradova penje na 29. To se uklapa u ranije najave koje su objavljivane prilikom prvog dolaska njemačke kompanije u BiH, kada je rečeno da će za početak otvoriti markete u 30-ak bh. gradova.</p><p>Zanimljivo je da upravo širokobriješka kompanija MT Projekt već sarađuje s Lidlom na projektima u Kiseljaku i Čapljini, gdje njihove objekte grade na susjednim parcelama. Zbog toga nije isključeno da će se ova saradnja nastaviti i na budućim projektima u Hercegovini.</p><h2>Hercegovina dobija još veći značaj</h2><p>Jedna od najzanimljivijih novosti jeste saznanje da Lidl priprema još jedan market u južnom dijelu Mostara. To pokazuje da kompanija u najvećem gradu Hercegovine planira više od jedne prodavnice, što potvrđuje strateški značaj ovog područja.</p><p>Uz Mostar, Lidl je već prisutan ili priprema projekte u Čapljini, Čitluku, Livnu i Trebinju, čime Hercegovina postaje jedna od ključnih regija u budućoj mreži kompanije.</p><h2>Širenje prema Krajini</h2><p>Istovremeno, Lidl planira ulazak u Prijedor i Cazin, čime dodatno jača prisustvo u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.</p><p>Cazin je posebno zanimljiv jer je riječ o jednom od najvećih gradova Unsko-sanskog kantona i važnom regionalnom centru s izraženom kupovnom moći i velikom dijasporom. Njegovo uvrštavanje među planirane lokacije pokazuje da Lidl nastavlja popunjavati područja koja do sada nisu bila obuhvaćena mrežom.</p><h2>Potvrđeni ranije otkriveni projekti</h2><p>Od objave prve mape potvrđeno je više projekata koje je BiznisInfo.ba ranije ekskluzivno objavio. Među njima su Lidl na Koševu u Sarajevu, market u poslovnoj zoni u Vitezu te objekat u budućoj šoping zoni u Tasovčićima kod Čapljine, na jednoj od najprometnijih lokacija u Hercegovini.</p><p>S obzirom na broj lokacija koje su već poznate, jasno je da Lidl ulazi u završnu fazu priprema za početak poslovanja na tržištu Bosne i Hercegovine.</p><p>Od većih gradova još nije potvrđeno otvaranja marketa u Tuzli gdje je njemačka kompanija imala problema s pronalaskom adekvatnog zemljišta. Nezvanično saznajemo da bi otvaranje objekata trebalo uslijediti naredne godine.</p>

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja ubrzano širiti planove za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine

Lidl market izgrađen u šoping zoni Zenica jug (

Njemački lanac stiže u čak 29 gradova, otvaranje naredne godine

<p>Slijetanjem aviona švicarske aviokompanije Chair Airlines na međunarodni aerodrom u Tuzli zvanično je otvorena nova direktna linija Tuzla – Cirih.</p><p>Avioni ove kompanije će u ljetnom redu letenja, saobraćati dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom.</p><p>Nova linija nastavak je procesa oporavka i razvoja Aerodroma Tuzla, koji je intenziviran krajem prošle godine otvaranjem baze aviokompanije Wizz Air.</p><p>Nadležni očekuju da će proširenje mreže destinacija doprinijeti povećanju broja putnika, boljoj povezanosti Tuzlanskog kantona s evropskim tržištima te jačanju turističkog i privrednog potencijala regije.</p>

Wizz Air ukida još jednu liniju iz Tuzle

Hercegovina dobija još 16 kilometara magistralne ceste

Bez nacionalnog avioprevoznika i s limitiranom potražnjom: Avionski saobraćaj u BiH kaska za regionom

Vrijednost strane robe nezaustavljivo raste: Za pola godine vodu iz uvoza platili smo više od 166 miliona KM

Nikšić i Ginkel o Južnoj interkonekciji: Radi se na usaglašavanju ugovornih pitanja

Kreativnost bez granica: Gillette spektakularnim potezom proslavio povratak naziva stadiona

Ovako će izgledati nova zgrada MUP-a KS: Moderna građevina sa 17 spratova, garažom i heliodromom

Inspektori Porezne uprave FBiH u akciji: Za 238 kontrola izrečene kazne od 360.200 KM

Nedostaje radnika, bez stranaca neće biti dovoljno radne snage: Poslodavci traže ukidanje radnih dozvola

Nafta ponovo divlja: Novi sukob SAD i Irana uzdrmao svjetsko tržište

Bunt građana je blizu, a hrani nas Ukrajina

Firma najmlađe kćerke Bila Gejtsa u centru skandala: Tajno ubacivali kodove i varali

Srbija produžila niže akcize na gorivo: Benzin i dizel i dalje mnogo skuplji nego u BiH

Malinari i dalje čekaju otkupnu cijenu

Njemački lanac stiže u čak 29 gradova, otvaranje naredne godine

Chair Airlines uspostavio liniju Tuzla – Cirih

Biznis

Wizz Air ukida još jednu liniju iz Tuzle

Hercegovina dobija još 16 kilometara magistralne ceste

Bez nacionalnog avioprevoznika i s limitiranom potražnjom: Avionski saobraćaj u BiH kaska za regionom

Vrijednost strane robe nezaustavljivo raste: Za pola godine vodu iz uvoza platili smo više od 166 miliona KM

Nikšić i Ginkel o Južnoj interkonekciji: Radi se na usaglašavanju ugovornih pitanja

Kreativnost bez granica: Gillette spektakularnim potezom proslavio povratak naziva stadiona

Ovako će izgledati nova zgrada MUP-a KS: Moderna građevina sa 17 spratova, garažom i heliodromom

Inspektori Porezne uprave FBiH u akciji: Za 238 kontrola izrečene kazne od 360.200 KM

Nedostaje radnika, bez stranaca neće biti dovoljno radne snage: Poslodavci traže ukidanje radnih dozvola

Nafta ponovo divlja: Novi sukob SAD i Irana uzdrmao svjetsko tržište

Bunt građana je blizu, a hrani nas Ukrajina

Firma najmlađe kćerke Bila Gejtsa u centru skandala: Tajno ubacivali kodove i varali

Srbija produžila niže akcize na gorivo: Benzin i dizel i dalje mnogo skuplji nego u BiH

Malinari i dalje čekaju otkupnu cijenu

Njemački lanac stiže u čak 29 gradova, otvaranje naredne godine

Chair Airlines uspostavio liniju Tuzla – Cirih