Plaćanje gotovinom u Evropi sve više ustupa mjesto karticama i digitalnim transakcijama. Iako Evropska unija i Evropska centralna banka poručuju da ukidanje gotovine nije u planu, sve manji broj bankomata i poslovnica banaka, kao i sve šira upotreba elektronskog plaćanja, otvaraju pitanje kakvu će ulogu novac u fizičkom obliku imati u budućnosti.Analiza bavarskog javnog servisa BR ukazuje da se oko ove teme posljednjih godina šire brojne dezinformacije, uključujući tvrdnje da vlasti planiraju potpuno ukinuti gotovinu. Međutim, stručnjaci smatraju da takvi navodi nisu tačni, ali upozoravaju da bi postepeno smanjenje upotrebe gotovine moglo donijeti nove izazove za evropsku ekonomiju i finansijsku sigurnost.<h2>Serija eurokovanica</h2>Evropska unija i Evropska centralna banka više puta su naglasile da ne planiraju ukidanje gotovine. Naprotiv, ECB priprema novu seriju eurokovanica, dok EU radi na propisima kojima bi trgovci i ubuduće bili obavezni prihvatati gotovinska plaćanja.Predstavnik njemačke Bundesbanke Matijas Kalen (Matthias Callen) ističe da u Njemačkoj postoji široka politička podrška očuvanju gotovine te da nijedna značajnija politička stranka ne zagovara njeno ukidanje. Kako navodi jedan od sagovornika analize, centralna banka bez gotovine bila bi poput pekare koja prestane proizvoditi hljeb.Ipak, zabrinutost građana raste. Bankomata i bankarskih poslovnica sve je manje, pojedini trgovci više ne primaju gotovinu, dok velike tehnološke kompanije poput PayPala sve snažnije promovišu isključivo digitalne načine plaćanja. Istovremeno, društvenim mrežama šire se različite teorije koje dodatno povećavaju nepovjerenje prema institucijama.Prema mišljenju stručnjaka, pravo pitanje nije samo način plaćanja, već i kontrola nad finansijskim sistemom u budućnosti.Održavanje gotovinskog sistema nosi značajne troškove. Kovanje kovanica, štampanje novčanica, njihov transport i skladištenje u Evropi godišnje koštaju oko 20 milijardi eura, što predstavlja približno 0,45 posto bruto domaćeg proizvoda. Uz to, procjenjuje se da neprijavljeni rad i pranje novca povezani s gotovinom uzrokuju dodatne gubitke od oko 16 milijardi eura godišnje.S druge strane, ekonomska psihologinja Julija Piters (Julia Pitters) upozorava da gotovina ima i brojne društvene prednosti koje se često zanemaruju. Istraživanja pokazuju da ljudi pažljivije raspolažu novcem kada fizički plaćaju, zbog čega su njihove odluke o potrošnji promišljenije.Gotovina je posebno važna za djecu, starije osobe, građane koji nemaju razvijene digitalne vještine, ali i za one koji nemaju otvoren bankovni račun. Osim toga, gotovinsko plaćanje omogućava veću privatnost jer ne ostavlja digitalni trag, za razliku od kartičnih i mobilnih transakcija koje generišu velike količine podataka o navikama potrošača.Ni digitalno plaćanje nije bez troškova. Naknade za kartične transakcije kreću se od oko 0,2 posto kod debitnih do približno 2,5 posto kod kreditnih kartica. Iako ih u početku plaćaju trgovci, ti troškovi se često prenose na kupce kroz više cijene proizvoda i usluga.Ekonomisti upozoravaju da bi, ukoliko gotovina izgubi ulogu stvarne alternative, naknade za elektronsko plaćanje mogle dodatno rasti.<h2>Američke kompanije</h2>Jedan od najvećih izazova predstavlja činjenica da većinom digitalnih plaćanja u Evropi upravljaju američke kompanije poput Vise, Mastercarda i PayPala. Piters upozorava da bi eventualna politička odluka vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama mogla ozbiljno poremetiti evropski platni promet ako bi tim kompanijama bilo naloženo da obustave poslovanje na evropskom tržištu.Kao primjer navodi slučaj iz prošle godine, kada su pojedine američke tehnološke kompanije, na zahtjev administracije Donalda Trampa (Trump), suspendovale korisničke račune francuskog sudije, što pokazuje koliko političke odluke mogu uticati na digitalne usluge.Evropa zbog toga nastoji razviti vlastita rješenja. Švedska, koja je godinama važila za primjer gotovo potpuno bezgotovinskog društva, ponovo je uvela obavezu trgovcima da prihvataju gotovinu.Dodatni argument za očuvanje fizičkog novca bio je veliki nestanak električne energije u Španiji i Portugalu u aprilu 2025. godine, kada su kupovinu mogli obavljati uglavnom građani koji su kod sebe imali gotovinu.Istovremeno, Evropska unija razvija projekt digitalnog eura, čije je uvođenje planirano za 2029. godinu. Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard (Christine Lagarde) više puta je istakla da digitalni euro nije zamišljen kao zamjena za gotovinu, već kao njena dopuna i evropska alternativa privatnim platnim sistemima.Stručnjaci zaključuju da gotovina neće nestati zbog političke odluke ili zabrane, već prije svega zato što je građani sve rjeđe koriste. Upravo zbog toga, smatraju oni, najvažnije pitanje nije hoće li fizički novac jednog dana nestati, nego ko će kontrolisati platni promet ako digitalni sistemi postanu jedina stvarna opcija.

Plaćanje gotovinom sve više ustupa mjesto karticama i digitalnim transakcijama

Širi se panika i raste zabrinutost: Ukida li Evropa keš novac

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine je objavila listu najvećih dužnika po osnovu poreza na dodanu vrijednost (PDV) i akciza.Prema podacima ažuriranim do kraja juna ove godine, najveći dužnik u BiH je KJKP "GRAS", s ukupnim dugom od 30.242.761,55 KM.Iza GRAS-a nalaze se Rudnik "Kreka" (23.951.810,81 KM), Sarajevska pivara (16.458.748,00 KM), Bosmal (15.038.029,28 KM) i BHRT (7.725.933,75 KM).Dalje se na listi nalaze firma "Monter" iz Bijeljine (7.651.810,37 KM), firma "Hisar Trade" iz Distrikta Brčko (7.058.400,31 KM), firma "Extrablatt" iz Gradačca (5.884.347,19 KM), nekadašnji nacionalni avioprevoznik FlyBosnia (3.019.546,01 KM) i firma "Typing" iz Gradačca (2.922.668,74 KM).Kompletnu listu od čak 1.303 firme koje duguju minimalno 25.000 KM u neizmirenim obavezama za PDV i akcize možete pronaći na linku <a href="https://www.uino.gov.ba/portal/wp-content/uploads/96-LISTA-DUZNIKA/1-LISTA-DUZNIKA/PDV.pdf">ovdje</a>.

Prema podacima ažuriranim do kraja juna ove godine, najveći dužnik u BiH je KJKP "GRAS", s ukupnim dugom od 30.242.761,55 KM

UIO objavio listu: Ovo su najveći dužnici za PDV i akcize u Bosni i Hercegovini

Radnički savjet Volksvagena zakazao je za kraj augusta seriju vanrednih skupova zaposlenih u najvećim fabrikama kompanije, na kojima će izvršni direktor Oliver Blume odgovarati na pitanja radnika o planovima restrukturiranja i novim mjerama štednje.Povod za održavanje skupova je spor između uprave i Radničkog savjeta oko dodatnih mjera štednje, o kojima je Nadzorni odbor Volksvagena raspravljao prošle sedmice.Sindikat je ranije zatražio da se uprava direktno obrati zaposlenima i objasni planove kompanije, upozorivši da će, ukoliko to ne učini, organizirati vanredne skupove nakon ljetne pauze.Oliver Blume je početkom sedmice prvi put iznio procjenu da bi kompanija, ukoliko ne uspije smanjiti troškove rada, mogla razmatrati ukidanje dodatnih 50.000 radnih mjesta širom svijeta. To bi bilo uz približno 50.000 radnih mjesta čije je gašenje do 2030. godine već ranije planirano.Istovremeno je potvrdio da za četiri njemačke fabrike – u Emdenu, Hanoveru, Cvikauu i Nekarsulmu – još nije osigurana održiva proizvodnja u narednoj deceniji, što je dodatno povećalo zabrinutost zaposlenih za budućnost tih pogona.Radnički savjet smatra da dosadašnje informacije uprave nisu dovoljne te poručuje da zaposleni očekuju konkretne odgovore o budućnosti fabrika, očuvanju radnih mjesta i daljnjim koracima u restrukturiranju najvećeg evropskog proizvođača automobila.

Radnički savjet zakazao je vanredne skupove na kojima će izvršni direktor Oliver Blume morati odgovoriti na ključna pitanja o budućnosti kompanije, radnih mjesta i planovima restrukturiranja

Alarm u Volksvagenu: Na stolu još 50.000 otkaza

Francuska Nacionalna uprava za igre na sreću (ANJ) saopćila je da je naložila blokiranje pristupa platformi Polymarket iz Francuske, uz obrazloženje da njen način predstavljanja kvota predstavlja reklamiranje neodobrenih aktivnosti klađenja.Regulator navodi da početna stranica platforme u realnom vremenu prikazuje kvote za različite događaje na koje korisnici mogu ulagati novac, što se prema francuskom zakonodavstvu smatra promocijom neovlaštenog priređivanja igara na sreću.<h2>Zarada bez odobrenja&nbsp;</h2>ANJ podsjeća da je reklamiranje neodobrenih platformi za klađenje u Francuskoj krivično djelo za koje je predviđena novčana kazna do 100.000 eura. Odgovornost, kako navode, mogu snositi i osobe koje javno promovišu kvote ili ponude takvih platformi.Prema podacima regulatora, Polymarket je u junu zabilježio više od 578.000 posjeta iz Francuske i oko 205.000 jedinstvenih korisnika, iako nema odobrenje za rad na francuskom tržištu.Francuska se ovom odlukom pridružila grupi evropskih država koje su ograničile ili blokirale rad platformi za prediktivno klađenje, među kojima su Njemačka, Belgija, Nizozemska, Italija, Španija, Portugal, Poljska i Švicarska.<h2>Privukao pažnju</h2>Polymarket je posljednjih godina privukao veliku pažnju jer korisnicima omogućava predviđanje ishoda političkih izbora, ekonomskih događaja i drugih aktuelnih tema.Krajem 2024. godine francuski regulator pokrenuo je istragu nakon što je jedan francuski trgovac ostvario višemilionsku zaradu kladeći se na pobjedu Donalda Trampa (Trumpa) na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Odluka dolazi nakon višemjesečnog nadzora i pridružuje ovu zemlju grupi evropskih zemalja koje su ograničile rad ove popularne platforme

Francuska povukla oštar potez: Blokiran Polymarket

Radnik iz Banjaluke zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja (posredovanje) ostvario je najveće pojedinačno neto primanje u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci ove godine, čak 288.412 KM za jedan mjesec.Ovaj podatak potvrđen je za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/radnik-iz-banjaluke-zaradio-288412-km-za-mjesec-dana/973991">"Nezavisne novine"</a> u Poreskoj upravi Republike Srpske, odakle su naveli da je riječ o najvećoj prijavljenoj pojedinačnoj isplati u tom periodu.Za poređenje, prosječna plata u Republici Srpskoj u junu iznosila je 1.682 KM, što znači da iznos koji je primio ovaj radnik odgovara vrijednosti oko 171 prosječne mjesečne plate.<h2>Najveća primanja</h2>Na drugom mjestu liste najvećih pojedinačnih neto primanja nalazi se također radnik iz Banjaluke, zaposlen u oblasti informacionih tehnologija, kojem je isplaćeno 225.168 KM.Iz Poreske uprave naveli su da je treće mjesto zauzeo Banjalučanin zaposlen u oblasti ostalih ličnih uslužnih djelatnosti, sa prijavljenim neto primanjem od 151.314 KM.Četvrta najveća isplata pripala je radniku iz Banjaluke zaposlenom u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup ostalih mašina, odnosno lizinga, kojem je isplaćeno 148.734 KM.Na petoj poziciji nalazi se još jedan radnik iz Banjaluke zaposlen u oblasti ostalog novčanog poslovanja (posredovanje), sa mjesečnim neto primanjem od 122.413 KM.Svi navedeni iznosi odnose se na pojedinačna mjesečna neto primanja prijavljena u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci ove godine.<h2>Posebne okolnosti</h2>Ekonomista Milenko Stanić smatra da su ovako visoka primanja neuobičajena i da bi se mogla opravdati jedino u slučajevima velikih naučnih ili tehnoloških dostignuća.- Mi takva otkrića nemamo, niti su registrovana, niti zaštićena - rekao je Stanić.Prema njegovim riječima, jedan od mogućih razloga za ovakve isplate može biti izvlačenje novca kroz dobit, s obzirom na to da je oporezivanje dobiti od 10 posto povoljnije od oporezivanja plata, gdje porezi i doprinosi ukupno iznose oko 38 posto.- Ovo je vjerovatno splet više faktora. Na jednoj strani pretpostavljam da se radi o isplatama po osnovu dividende, dok je na drugoj strani vjerovatno riječ o manjim organizacijama i preduzećima koji su došli do određenih poslovnih aranžmana. Takvi poslovi često mogu biti povezani sa državnim organizacijama i institucijama, ali i sa poslovima koji se nalaze u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade - rekao je Stanić.Dodao je da je vjerovatno riječ o kombinaciji više okolnosti te da se takva primanja ne mogu ostvariti klasičnim radom i redovnim poslovanjem.- Takvi iznosi mogu se ostvariti možda u određenim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni - naveo je Stanić.<h2>Velika razlika</h2>Stanić je upozorio da velika razlika između prosječne plate od oko 1.600 KM i primanja od gotovo 300.000 KM pokazuje potrebu za izmjenama poreske politike.- To pokazuje da poreski sistem mora imati regulaciju koja neće dozvoliti ovakve anomalije. U mnogim zemljama plate koje značajno odstupaju od prosjeka dodatno se oporezuju. Što je veće primanje, veća je i poreska stopa, odnosno primjenjuje se progresivni sistem oporezivanja - rekao je Stanić.Istakao je da u Republici Srpskoj trenutno ne postoji progresivni sistem oporezivanja, već se isti princip primjenjuje i na prosječne plate i na izuzetno visoka primanja.- Problem je u reakciji državnih organa koji treba da uspostave poreski sistem kojim se ovakve pojave neće dozvoljavati. Ovakve anomalije mogu biti povezane i sa drugim problemima, poput raznih ograničenja - rekao je Stanić.On je ponovio da ovakve isplate nisu uobičajene ni u razvijenim tržišnim ekonomijama.Prema njegovim riječima, posebno je sporno ukoliko se ovakvi iznosi isplaćuju kao redovne mjesečne plate koje se ponavljaju.- Tako visoke isplate plata sigurno nisu povezane samo sa radom i rezultatima rada u tim preduzećima - zaključio je Stanić.

Mi takva otkrića nemamo, niti su registrovana, niti zaštićena - rekao je Stanić

Rekordna plata u RS: Banjalučanin za jedan mjesec zaradio više od 288.000 KM

Iz Volkswagenovog Radničkog vijeća jučer su saopćili da će narednog mjeseca biti organizovani vanredni skupovi radnika, na kojima će učestvovati i izvršni direktor Volkswagen grupacije Oliver Blume.Radnici će tom prilikom imati priliku da direktno postavljaju pitanja Blumeu o planiranom restrukturiranju grupacije, koje podrazumijeva i ukidanje do 140.000 radnih mjesta.<h2>Sadržaj dopisa</h2>Blume će 25. avgusta prisustvovati sastanku sa zaposlenima u sjedištu kompanije u Volfsburgu (Wolfsburg), dok će dan kasnije, 26. avgusta, posjetiti fabrike u Emdenu i Cvikauu (Zwickau), navedeno je u dopisu Radničkog vijeća u koji je agencija Reuters imala uvid.Emden i Cvikau dvije su od ukupno četiri njemačke fabrike kojima prijeti zatvaranje u narednim godinama ukoliko se ne pronađe alternativno rješenje.<h2>Ukidanje radnih mjesta&nbsp;</h2>Kako je ranije izjavio Blume, Volkswagen bi mogao ukinuti dodatnih 50.000 radnih mjesta, uz 50.000 otpuštanja koja su već u toku, s ciljem smanjenja troškova i jačanja konkurentnosti na tržištu. Iz Radničkog vijeća upozoravaju da bi planirano zatvaranje fabrika nakon 2030. godine moglo ugroziti još 40.000 radnih mjesta.Volkswagenov glasnogovornik kratko je izjavio da dogovor o ovim pitanjima još nije postignut, zbog čega nije želio komentarisati navode o broju radnih mjesta koja bi mogla biti ugašena.

Iz Radničkog vijeća upozoravaju da bi planirano zatvaranje fabrika nakon 2030. godine moglo ugroziti još 40.000 radnih mjesta

Radnici Volkswagena traže odgovore: Blume pred zaposlenima zbog plana o ukidanju do 140.000 radnih mjesta

Američki milijarder i investitor Voren Bafet (Warren Buffett) izjavio je da je sreća bila ključni faktor u njegovom uspjehu, koji ga je učinio jednim od najbogatijih ljudi na svijetu, te da ga je upravo ta spoznaja inspirisala da donira većinu svog bogatstva.- Moja perspektiva je sljedeća: od osam milijardi ljudi na svijetu, ja sam vjerovatno među 10 onih koji su imali najviše sreće - rekao je predsjednik kompanije Berkšir Hatavej (Berkshire Hathaway) u intervjuu za CNBC.Njegovo neto bogatstvo trenutno se procjenjuje na 147 milijardi dolara (251,30 milijardi KM).Bafet je i ranije uspjeh pripisivao sretnim okolnostima, ističući da je dobio "lutriju na rođenju" samim tim što je rođen u Americi i što je bio dobrog zdravlja.<h2>Brokerska firma</h2>- Imao sam sreće da zdrav doživim 95. godinu, a igrom slučaja sam rano otkrio ono što volim raditi. Moj otac je imao brokersku firmu i tu sam naučio prve lekcije o investiranju. Da je moj otac bio vodoinstalater, ne bih imao tu prednost. Zato sam imao nevjerovatnu sreću - kazao je Bafet.Razmišljanje o ulozi sudbine oblikovalo je i njegov stav da je filantropija moralna obaveza bogatih. Bafet se 2010. godine obavezao da će tokom života podijeliti 99 posto svog bogatstva.Tokom protekle dvije decenije donirao je dionice Berkšir Fondaciji Gates u vrijednosti od blizu 48 milijardi dolara, što bi prema današnjim cijenama iznosilo oko 159 milijardi dolara (271 milijardu KM).<h2>Poklanja dionice</h2>Buffett je ove sedmice najavio da planira podijeliti sve preostale dionice Berkšir Hataveja do 31. decembra 2034. godine. To podrazumijeva da će, nakon što je donirao sedam milijardi dolara (12 milijardi KM) prošle godine, godišnje izdvajati najmanje 17 milijardi dolara (29 milijardi KM) za četiri porodične fondacije.Potvrdio je da buduće donacije neće ići Fondaciji Gates, već organizacijama koje vode njegovo troje djece, u dobi od 68 do 72 godine.- Tokom života sam vidio koliko su neki ljudi bili nesretni. Okolnosti rođenja su ekstremne, a vidio sam i one koji te okolnosti koriste da opravdaju svoje neopravdane pozicije. To je razlog zašto potičem filantropiju - istakao je Bafet.<h2>Djeca moraju odlučivati zajedno</h2>Kada je riječ o raspodjeli preostalog bogatstva, naveo je da njegova djeca moraju jednoglasno odlučivati o usmjeravanju sredstava, dodajući da ima puno povjerenje u njih. Njihove fondacije fokusirane su na rano obrazovanje, sigurnost hrane te zdravstvene i ekonomske programe za žene i djecu.Iako se milijarderi ponekad suočavaju s kritikama da velike donacije koriste prvenstveno za porezne olakšice i popravljanje reputacije, Bafet vjeruje da filantropija može inspirisati i druge imućne ljude.- Ako činite stvari koje se obraćaju boljim ljudskim instinktima, oni ponekad odgovore na to. Krajnji cilj je učiniti život boljim za one koji nisu imali sreće, a takvih je mnogo više nego što ćemo mi ikada moći zbrinuti - zaključio je Bafet.

Moja perspektiva je sljedeća: od osam milijardi ljudi na svijetu, ja sam vjerovatno među 10 onih koji su imali najviše sreće, rekao je Hatavej 

Bafet otkrio tajnu uspjeha: Nisam najpametniji, imao sam najviše sreće

Stanje elektroenergetike u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu povoljnije je u odnosu na prethodnu godinu i to zbog dobre hidrologije i porasta broja novopriključenih vjetro i solarnih elektrana - izjavio je za Fenu počasni član Međunarodne CIGRE i ekspert za energetiku Edhem Bičakčić.Slaba pogonska spremnost nekih termoblokova i nedostatak uglja, kako je dodao, razlozi su smanjene proizvodnje električne energije u termoelektranama.Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine je 3,11 TWh, dok je uvoz iznosio 1,67 TWh. Izvoz je manji 19 posto, a uvoz za 38,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju rezultati analize na osnovu izvještaja Nezavisnog operatora sistema u BiH i Agencije za statistiku BiH.Posmatrano finansijski, kako je dodao Bičakčić, izvoz iznosi 330 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 16,2 posto u odnosu na prošlogodišnji izvoz, dok je uvoz električne energije iznosio 286 miliona KM, što je smanjenje od 47,1 posto. Fizički obim neto izvoza je iznosio 1,44 TWh i bio je 28,6 posto veći nego prošle godine. Finansijski je iznosio 45 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 52,7 posto.Proizvodnja termoelektrana je iznosila 3,07 TWh i manja je za 16,9 posto u odnosu na prošlu godinu (nedostatak uglja, slaba pogonska spremnost nekih termoblokova) dok je proizvodnja hidroelektrana bila 3,13 TWh i veća je za 32,4 posto (dobra hidrologija) u odnosu na prošlu godinu. Proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prenosnu mrežu je iznosila 0,64 TWh i za 16,1 posto je veća u odnosu na 2025. godinu, jer su priključene nove vjetro i solarne elektrane. - Bez obzira na nedostatak uglja, ukupna proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini za prvo polugodište je iznosila 7,44 TWh i veća je za 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu i to zbog dobre hidrologije i porasta broja novo priključenih vjetroelektrana i solarnih elektrana. Potrošnja je iznosila 6,15 TWh i na nivou je prethodne godine - zaključio je Bičakčić.

Slaba pogonska spremnost nekih termoblokova i nedostatak uglja

Hidrologija i obnovljivi izvori podigli proizvodnju struje u BiH

Malo je proizvoda koji se s jednim krajem povezuju toliko snažno kao livanjski sir s Livnom. Tradicija ove delicije seže do kraja 19. stoljeća, a Mljekara Livno danas je najstariji, najveći i najnagrađivaniji proizvođač sira u Bosni i Hercegovini.<h2>Domaće sirovine</h2>Temelj takve dugovječnosti i prepoznatljivosti leži u isključivom korištenju domaće sirovine. Livanjski sir ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo, što znači da se može proizvoditi jedino u Livnu, a mlijeko, iako može dolaziti i iz okolnih područja, mora biti domaće.– Mi ne uvozimo mlijeko. Proizvodimo od domaće sirovine i trenutačno surađujemo s oko 200 kooperanata, među kojima su većinom mali i srednji proizvođači – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Mljekare Livno Želimir Čamber.

On je dodao kako se mljekarski sektor trenutačno suočava s globalnom krizom koja utječe i na domaće tržište kroz smanjenje broja malih proizvođača, što je trend u cijeloj Europi.– Zbog toga nam je važno očuvati domaći mliječni fond, zadržati kooperante i stabilan otkup, jer bez domaćeg mlijeka nema ni proizvoda po kojem je Livno prepoznatljivo – istaknuo je Čamber, dodavši da je Mljekara Livno preuzela dio tereta krize na sebe primivši proizvođače koji su ostali bez otkupa mlijeka.<h2>Rekordni rezultati</h2>Unatoč zahtjevnim okolnostima, mljekara bilježi rekordnu proizvodnju i poslovne rezultate. U pogonu je zaposleno oko 65 radnika, a godišnje se preradi oko 12 milijuna litara mlijeka i proizvede približno 1,2 milijuna kilograma mliječnih proizvoda.Najvažnija tržišta za ove proizvode su Bosna i Hercegovina i Hrvatska, no oni se izvoze i u 15 europskih država te na tržište Sjedinjenih Američkih Država.Mljekara Livno livanjski sir proizvodi u nekoliko varijanti, od klasičnog do dimljenog sira i sira s paprom, a u ponudi su i drugi mliječni proizvodi poput maslaca i kajmaka.Uz samu proizvodnju, sve važniji dio priče postaje i turizam jer Livno privlači sve više posjetitelja koji pokazuju veliko zanimanje za lokalnu gastronomiju. Mljekara Livno nudi posjete i degustacije, a godišnje je obiđe nekoliko tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.– Ljudi se oduševe našim proizvodima i često ih preporučuju drugima. Turizam je važan generator potražnje jer posjetitelji žele probati lokalne proizvode i ponijeti dio Livna sa sobom – zaključio je Čamber.<h2>Međunarodne nagrade</h2>Upravo ta beskompromisna kvaliteta domaće sirovine i tradicije, koja privlači turiste, već godinama dobiva i službene potvrde na globalnoj sceni.Poziciju lidera potvrđuje više od dvadeset međunarodnih priznanja osvojenih samo u posljednjih pet godina. Direktor Mljekare Livno naglašava kako su im ove nagrade važne jer dolaze kao neovisna potvrda kvalitete proizvoda iz redovne proizvodnje.– Sireve za natjecanja ne pripremamo posebno, nego ih uzimamo iz redovne proizvodnje i šaljemo na ocjenjivanje. Upravo zato su nam ta priznanja važna, jer potvrđuju kvalitetu proizvoda koji svakodnevno dolaze do naših kupaca – pojasnio je Čamber.Posebno ističe priznanja Međunarodnog instituta za okus i kvalitetu hrane u Bruxellesu, gdje proizvodi Mljekare Livno već pet godina zaredom osvajaju najviše ocjene.<h2>Najviše ocjene</h2>– Na tom ocjenjivanju proizvode procjenjuje više od 200 stručnjaka gastronomije. Ocjenjuju se okus, miris, tekstura i vizualni izgled, a članovi žirija pritom ne znaju ni porijeklo, ni brend, ni naziv proizvoda koji ocjenjuju. Upravo zato nam je to vrlo vrijedno priznanje – rekao je Čamber.Članovi žirija su renomiranim stručnjaci iz različitih svjetskih gastroasocijacija, među kojima su i oni povezani s Michelinom i drugim poznatim organizacijama.Mljekara Livno dobitnik je i priznanja Crystal Taste Award, koje se dodjeljuje proizvodima koji tri godine zaredom osvoje najviše ocjene, odnosno tri zvjezdice.Uz priznanja iz Bruxellesa, Čamber izdvaja i zlatnu medalju za dimljeni livanjski sir osvojenu na World Cheese Awardsu u Švicarskoj, jednom od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva.– World Cheese Awards jedno je od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva, a priznanje je posebno važno jer se sirevi ocjenjuju po kategorijama, odnosno uspoređuju se proizvodi iste vrste – pojasnio je Čamber.

Zbog toga nam je važno očuvati domaći mliječni fond - ističe Čamber

Mljekara Livno najnagrađivaniji proizvođač sira u BiH: Proizvodi stižu i do Amerike

Domaći sistem instant plaćanja, koji Centralna banka Bosne i Hercegovine uvodi 20. jula, predstavlja najveću reformu i modernizaciju platnog prometa u zemlji od 2001. godine, izjavila je u intervjuu za Fenu guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.Novi sistem omogućit će da novac bude prebačen s jednog računa na drugi za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li se transakcija obavlja tokom radnog dana, vikenda ili praznika.- Sistem će raditi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i svih 365 dana u godini. Od trenutka kada korisnik svojoj komercijalnoj banci preda nalog za plaćanje, banka ga šalje Centralnoj banci BiH, koja ga obrađuje, a novac se za nekoliko sekundi nalazi na računu primaoca - pojasnila je Selimović.Za razliku od instant plaćanja, u postojećem sistemu obavljaju se četiri poravnanja tokom dana. To znači da transakcije poslane nakon radnog vremena mogu čekati naredni dan kako bi novac bio dostupan primaocu.Selimović je istaknula da će novi sistem građanima omogućiti brže slanje i primanje novca te efikasnije upravljanje porodičnim budžetima, dok će privrednim subjektima donijeti veću predvidljivost poslovanja i bolje upravljanje likvidnošću.- Firme će moći precizno planirati kada šalju novac i kada će on biti na raspolaganju drugoj strani. Time će poslovni ciklus dobiti novu dinamiku, a kompanije će moći bolje upravljati svojim novčanim tokovima i poboljšati likvidnost, koja je trenutno ograničena postojećim sistemom plaćanja - kazala je.Guvernerka je naglasila da je sistem razvijen internim kapacitetima, odnosno angažmanom zaposlenika Centralne banke BiH, uz podršku Banke Italije i saglasnost Evropske centralne banke (ECB).Riječ je o rješenju zasnovanom na evropskom sistemu TIPS, prilagođenom zemljama zapadnog Balkana. Među državama regiona koje su se pridružile inicijativi, Bosna i Hercegovina i Crna Gora spremne su odmah početi njegovu primjenu, dok se očekuje da će ostale zemlje to učiniti do kraja godine.Platforma će od 20. jula biti dostupna svim komercijalnim bankama u Bosni i Hercegovini, ali se neće sve uključiti istovremeno.Banke koje završe funkcionalna, operativna i tehnička testiranja te ispune uvjete Centralne banke BiH pristupit će sistemu od prvoga dana, dok će se ostale priključivati sukcesivno, nakon što ispune potrebne tehničke preduvjete.- Sve komercijalne banke su informirane i trenutno se nalaze u različitim fazama pripreme. S velikim brojem banaka već provodimo testiranja - navela je Selimović.Naglasila je da početak rada sistema 20. jula neće predstavljati pilot-projekt niti testnu fazu, već potpuno funkcionalno produkcijsko okruženje.Uključivanje banaka odvijat će se pojedinačno i u kontroliranim uvjetima kako bi se rad sistema od početka mogao pažljivo nadzirati.- Riječ je o velikoj novini u platnom prometu i zato je veoma važno da produkcijski i operativni rad sistema pažljivo pratimo od samog početka. Greške u ovom području nikome nisu poželjne - kazala je guvernerka.Govoreći o cijeni usluge, Selimović je kazala da je Centralna banka BiH usvojila odluku o tarifama te da je tarifa za instant transakcije znatno niža od one koju trenutno naplaćuje komercijalnim bankama za usluge postojećeg žiro kliringa.- Veoma je važno da sistem bude cjenovno konkurentan, jer je naš cilj da zaživi i da u budućnosti u potpunosti zamijeni postojeći način plaćanja, zasnovan na žiro kliringu i poravnanju u realnom vremenu - rekla je.Prema njenim riječima, konkurentna cijena jedan je od osnovnih uvjeta da sistem postane široko prihvaćen te da se u narednih godinu ili dvije postigne njegova puna funkcionalnost i uključenost svih banaka.Centralna banka BiH provodit će i aktivnosti finansijskog opismenjavanja kako bi građanima i kompanijama, posebno malim i srednjim preduzećima, objasnila način korištenja i prednosti instant plaćanja.U prvoj fazi sistem će biti ograničen na domaće transakcije unutar Bosne i Hercegovine.U narednoj fazi planirano je uvođenje dodatnih usluga, uključujući plaćanje putem QR kodova, podršku za plaćanje na prodajnim mjestima i internetsko plaćanje, kao i druge digitalne finansijske servise.Sistem je, kako je istaknula Selimović, razvijen tako da omogućava takve nadogradnje.Planirane su i prekogranične instant transakcije, ali datum početka njihove realizacije još nije određen.- Pratit ćemo dinamiku razvoja i prihvatanja sistema u Bosni i Hercegovini. Kada procijenimo da je sistem u potpunosti prihvaćen na domaćem tržištu, bit ćemo spremni ići izvan granica Bosne i Hercegovine - kazala je.Selimović očekuje da će banke aktivno učestvovati i u edukaciji klijenata, navodeći da su tokom pripreme projekta bile spremne na saradnju s Centralnom bankom i uključivanje u sve aktivnosti.Posebna pažnja, dodala je, posvećena je sigurnosti sistema i zaštiti korisnika.Budući da je riječ o rješenju zasnovanom na sistemu koji se primjenjuje u zemljama eurosistema, u njegovu arhitekturu ugrađeni su evropski standardi zaštite platnog sistema i korisničkih podataka.- Riječ je o vrhunskoj arhitekturi koja osigurava visok nivo sigurnosti - naglasila je.Centralna banka BiH u početnoj fazi postavila je limit pojedinačne instant transakcije na 5.000 KM, uz mogućnost da on bude mijenjan u skladu s razvojem tržišta i potrebama korisnika.Selimović je upozorila da, uprkos ugrađenim sigurnosnim mehanizmima, korisnici moraju pažljivo unositi podatke o primaocu i odgovorno postupati s načinima autentifikacije.- Centralna banka će raditi svoj dio posla kada je riječ o otkrivanju sumnjivih transakcija i eventualnih prevara, ali i fizička i pravna lica moraju voditi računa o tome kako unose podatke i koriste sistem - poručila je.Govoreći o značaju projekta za evropski put Bosne i Hercegovine, Selimović je ocijenila da će zemlja njegovim uvođenjem praktično već biti integrirana u evropski platni sistem.- Ovo je određeni oblik ubrzane integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Identičan sistem Banka Italije administrira za zemlje Evropske unije, a sada je dostupan i zapadnom Balkanu. To znači da će, kada pristupimo Evropskoj uniji, naš platni sistem već biti spreman - kazala je.Prema njenim riječima, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini već je u velikoj mjeri usklađen s pravilima i standardima Evropske unije.Guvernerka je podsjetila da je evropsko regulatorno tijelo za bankarstvo još 2021. godine potvrdilo ekvivalentnost bankarske regulative u oba entiteta, čime je data zvanična potvrda visokog nivoa usklađenosti domaćeg bankarskog sistema s evropskim zahtjevima.Dodala je da kod drugih, manjih učesnika na finansijskom tržištu, možda još nije dostignut isti nivo usklađenosti te da će u narednom periodu biti potrebno nastaviti reforme.Kada je riječ o Centralnoj banci BiH i monetarnoj politici, Selimović je podsjetila da se ona provodi u skladu s principima valutnog odbora, koji ograničava spektar instrumenata kojima institucija raspolaže.- Nastojimo da sve funkcije Centralne banke, u mjeri u kojoj nam zakon omogućava, budu usklađene s onim što zahtijeva Evropska unija. Kada je riječ o platnom sistemu, čiji smo vlasnik, sasvim sigurno smo usklađeni s evropskim standardima - zaključila je Selimović.

Firme će moći precizno planirati kada šalju novac i kada će on biti na raspolaganju drugoj strani, kazala je

Selimović: Sistemom instant plaćanja novac će od 20. jula stizati na račune za nekoliko sekundi

Kompanija HM Cement BiH iz Kaknja, članica njemačke grupacije Heidelberg Materials, isplatila je dividendu za 2025. godinu. Riječ je o jednoj od najvećih ovogodišnjih isplata dividende u Bosni i Hercegovini.Zanimljivo je da kompanija dioničarima praktično raspodjeljuje kompletnu prošlogodišnju neto dobit, koja je iznosila 61,4 milion KM, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/kompanija-vrijedna-preko-milijardu-km-isplatila-614-miliona-km-dobiti-vise-od-57-miliona-pripalo-stranom-vlasniku/">BiznisInfo</a>.Isplata je obavljena 14. jula, u skladu s odlukom Skupštine dioničara održane u aprilu ove godine. Dioničarima je isplaćeno 6,48 KM po dionici, što na ukupno 9.476.540 emitovanih dionica predstavlja 61,4 miliona KM.<h2>Vrijedi više od milijardu KM</h2>Tržišna vrijednost HM Cementa BiH procjenjuje se na oko 1,09 milijardi KM, čime se kompanija svrstava među najvrednije u Bosni i Hercegovini.Posluju u sastavu Heidelberg Materials, jedne od najvećih svjetskih grupacija u industriji građevinskih materijala, a u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednog od ključnih proizvođača cementa za velike infrastrukturne i građevinske projekte.Većinski vlasnik kompanije konkretno je CEEM Investment – dio Heidelberg grupacije – koji kontroliše 93,27 posto dionica, pa će najveći dio ovogodišnje dividende, približno 57,3 miliona KM, pripasti upravo ovom dioničaru. Ostali udio kapitala drže fondovi i mali dioničari iz BiH.<h2>Snažan investicijski ciklus</h2>Rast vrijednosti HM Cementa posljedica je i snažnog investicijskog ciklusa u Bosni i Hercegovini i regionu. Kao najveći domaći proizvođač cementa i drugih građevinskih materijala, kompanija snabdijeva brojne velike infrastrukturne projekte – od izgradnje autoputeva i brzih cesta do mostova, poslovnih objekata i stambenih naselja.Upravo je posljednjih godina u BiH pokrenut veliki broj infrastrukturnih investicija, uključujući gradnju novih dionica Koridora 5C, brzih cesta i drugih kapitalnih projekata, što je doprinijelo rastu potražnje za građevinskim materijalima.

Isplata je obavljena 14. jula, u skladu s odlukom Skupštine dioničara održane u aprilu ove godine

Kompanija u BiH isplatila 61,4 miliona KM, strani vlasnik pokupio kajmak

Udruženje banaka Bosne i Hercegovine upozorava građane na pojavu sve sofisticiranijih digitalnih prevara koje se šire putem SMS i e-mail poruka, a čiji je cilj krađa povjerljivih podataka, preuzimanje kontrole nad korisničkim nalozima i izvršavanje neovlaštenih finansijskih transakcija.Prema dostupnim informacijama i analizama stručnjaka za informacionu sigurnost, riječ je o organizovanim i tehnički naprednim pokušajima prevare koji se značajno razlikuju od ranijih oblika phishing i smishing napada.&nbsp;

Napadači danas sve češće koriste uvjerljiv jezik komunikacije, lažne SMS poruke i internet stranice koje izgledom podsjećaju na stvarne bankarske aplikacije ili zvanične stranice banaka. U najčešćem scenariju korisnik zaprima poruku kojom se, navodno u ime banke, traži hitno ažuriranje mobilne aplikacije, potvrda identiteta ili ažuriranje podataka kako bi se spriječila blokada računa ili privremena obustava usluge.Nakon otvaranja linka iz poruke, korisnik dolazi na lažnu internet stranicu na kojoj se od njega traži unos podataka sa platne kartice, broja telefona, jednokratnih kodova ili drugih sigurnosnih informacija.- Udruženje banaka BiH posebno naglašava da banke nikada od klijenata ne traže PIN broj kartice, CVV/CVC sigurnosni kod, jednokratne autorizacijske kodove ili druge povjerljive podatke putem SMS-a, e-maila, telefonskog poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama. Ako korisnik primi takav zahtjev, treba ga smatrati pokušajem prevare i odmah kontaktirati svoju banku putem zvaničnih kanala - izjavio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.Ove podatke treba da zna isključivo vlasnik kartice ili korisnik bankarske usluge. Svaki zahtjev za njihovo dostavljanje treba smatrati pokušajem prevare i odmah provjeriti direktnim kontaktom sa bankom putem zvaničnih kanala komunikacije. Kako se zaštititi?<h2>Važna pravila</h2>Udruženje banaka BiH poziva građane da se pridržavaju nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih pravila:* Nikada ne unosite PIN, CVV/CVC broj kartice, jednokratne sigurnosne kodove niti druge povjerljive podatke putem linkova pristiglih u SMS ili e-mail porukama.* Svaku poruku koja stvara osjećaj hitnosti, prijeti blokadom računa, najavljuje povrat novca ili traži ažuriranje podataka dodatno provjerite direktnim kontaktom sa svojom bankom.* Obratite pažnju na broj telefona ili e-mail adresu pošiljaoca, kao i na internet adresu stranice kojoj pristupate. Čak i kada stranica izgleda poznato, provjerite da li je riječ o zvaničnoj adresi banke.* Ukoliko posumnjate da ste otvorili sumnjiv link ili podijelili osjetljive podatke, odmah kontaktirajte svoju banku i mobilnog operatera radi preduzimanja zaštitnih mjera.* Koristite isključivo zvanične aplikacije i internet stranice banke te redovno pratite sigurnosna obavještenja koja objavljuju banke i nadležne institucije.<h2>Poruka građanima</h2>- Želimo poslati poruku građanima: digitalne bankarske usluge su sigurne, ali sigurnost zavisi i od opreza svakog korisnika. Banke u Bosni i Hercegovini kontinuirano ulažu u zaštitu svojih sistema, napredne tehnologije za prepoznavanje prevara i saradnju sa regulatorima, telekom operaterima, stručnjacima za sajber sigurnost i drugim nadležnim institucijama - kaže Ražanica.Bankarski sektor Bosne i Hercegovine nastaviće aktivno pratiti razvoj digitalnih prijetnji i, u saradnji sa relevantnim institucijama, kontinuirano unapređivati mjere zaštite korisnika. Istovremeno, međunarodna iskustva pokazuju da je uspješna zaštita moguća samo zajedničkim djelovanjem finansijskih institucija, regulatora, telekom operatera i samih korisnika. Nekoliko sekundi dodatne provjere često može spriječiti ozbiljnu finansijsku štetu.

Prema dostupnim informacijama i analizama stručnjaka za informacionu sigurnost, riječ je o organizovanim i tehnički naprednim pokušajima prevare

Udruženje banaka BiH upozorava građane na online prevare: Ove podatke nikada ne dijelite

Srbijanski biznismen Davor Macura nalazi se na korak do preuzimanja Addiko banke u Bosni i Hercegovini. Nakon što je austrijski Raiffeisen Bank International osigurao dovoljno dionica za preuzimanje Addiko Bank AG, upravo bi Macurina Alta Group, prema ranije predstavljenom planu, trebala preuzeti poslovanje Addiko banaka u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.Time bi srbijanski poduzetnik postao vlasnik Addiko Bank Sarajevo, Addiko Bank Banja Luka, Addiko Bank Beograd i Addiko Bank Podgorica, dok bi Raiffeisen zadržao poslovanje Addiko grupe u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji.Macura je poslovnu karijeru započeo prije gotovo dvije decenije osnivanjem mreže mjenjačnica Alta u Srbiji. Veliki iskorak uslijedio je 2016. godine kada je dobio dozvolu da kroz svoju mrežu, osim mjenjačkih poslova, pruža i usluge platnog prometa, poput plaćanja računa i drugih finansijskih transakcija.<h2>Ubrzan rast poslovnog sistema</h2>Takav poslovni model omogućio je brzo širenje mreže širom Srbije i postavio temelje za razvoj današnje Alta Group.Nova faza razvoja počela je 2019. godine preuzimanjem Jubmes banke, koja je kasnije promijenila ime u Alta banka. Od tada Macurin poslovni sistem ubrzano raste, a finansijske usluge postaju jedan od njegovih ključnih poslovnih stubova, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/od-mjenjacnice-do-bankarskog-carstva-ko-je-davor-macura-covjek-koji-preuzima-addiko-u-bih/">BiznisInfo</a>.Istovremeno je nastavljena ekspanzija mreže poslovnica za platni promet, čime je Alta postala jedan od najprepoznatljivijih finansijskih sistema u Srbiji.

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Bankarstvo nije jedini sektor u kojem se širi. Macura je ove godine realizovao jednu od najvećih trgovinskih akvizicija u Srbiji preuzimanjem kompanije Idea marketi i još nekoliko firmi iz sastava Fortenova grupe.Tom transakcijom pod kontrolu njegove Alta Retail dolaze trgovinski lanci Idea, Roda i Mercator u Srbiji, odnosno mreža od oko 300 Idea prodavnica, 33 Roda marketa i dva Mercator hipermarketa. Na taj način Alta Group postala je značajan igrač i u maloprodaji.<h2>Borba za preuzimanje Addiko Bank AG</h2>Macura je od početka imao jednu od presudnih uloga u višemjesečnoj borbi za preuzimanje Addiko Bank AG. Njegova Alta Group direktno posjeduje oko 9,6 posto dionica Addiko Banke, dok je kroz finansijske instrumente kontrolisala i dodatni značajan paket dionica.Zbog toga je upravo njegova podrška bila jedan od ključnih razloga zbog kojih je Raiffeisen uspio osigurati dovoljan broj dionica za uspješnost ponude.Ako se transakcija okonča prema ranije objavljenom planu, Alta Group će preuzeti Addiko banke u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.To znači da će Macura postati jedan od najutjecajnijih ljudi bankarskog sektora jugoistočne Evrope, s poslovnim sistemom koji danas obuhvata bankarstvo, platni promet, trgovinu i nekretnine.

Ove godine realizovao je jednu od najvećih trgovinskih akvizicija u Srbiji

Ko je biznismen iz Srbije koji preuzima banke u BiH: Počeo je sa mjenjačnicama, a onda napravio veliki iskorak

Srbijanski biznismen Davor Macura i njegova Alta Group mogli bi uskoro postati važni igrači na bankarskom tržištu Bosne i Hercegovine. Raiffeisen Bank International (RBI) objavila je da je osigurala dovoljan broj dionica za uspješno preuzimanje Addiko Banke, čime je ova velika regionalna akvizicija ušla u završnicu.Do 16. jula u podne ponudu RBI-ja prihvatili su vlasnici 55,32 posto dionica koje se računaju za minimalni prag uspješnosti. Time je austrijska banka prešla potrebni prag od 55 posto i napravila veliki korak prema završetku preuzimanja. Među dioničarima koji su podržali ponudu nalazi se i Alta Group, kompanija iza koje stoji Macura.RBI pobijedio uprkos višoj ponudi NLB-aPosebno je zanimljivo da je slovenačka Nova Ljubljanska banka (NLB) nudila znatno više novca za dionice Addika. Njena posljednja ponuda iznosila je 37 eura po dionici, dok je RBI nudila 26,5 eura. NLB je tako ponudila gotovo 40 posto više, ali ipak nije uspjela prva osigurati dovoljan broj prihvata.Macura i Alta Group od početka su podržavali ponudu RBI-ja. Kompanija posjeduje oko 9,6 posto dionica Addiko Banke, a kroz finansijske instrumente kontrolisala je i dodatni paket dionica, zbog čega se smatrala jednim od ključnih faktora u ovoj borbi.<h2>Velika promjena za bankarski sektor u BiH</h2>Preuzimanje Addiko sistema moglo bi imati direktan utjecaj i na Bosnu i Hercegovinu. Prema ranijem planu, Alta Group bi nakon završetka transakcije preuzela poslovanje Addiko banaka u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, uključujući Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.Ako se plan realizuje, Davor Macura mogao bi postati jedan od najutjecajnijih ljudi u bankarskom sektoru jugoistočne Evrope. Ipak, proces još nije potpuno završen, jer dioničari koji su prihvatili ponudu RBI-ja imaju mogućnost da do 23. jula promijene odluku i prihvate ponudu NLB-a.

Ako se plan realizuje, Davor Macura mogao bi postati jedan od najutjecajnijih ljudi u bankarskom sektoru jugoistočne Evrope

Direktor fabrike obuće Bema iz Banje Luke na svom je Facebooku poslao poruku političarima: "Ne lomite nam bagrenje, ne uzimajte nam radnike!".- Izborna kampanja nije zvanično počela, ali jeste stara provjerena priča sa lobiranjem i zapošljavanjem radnika u brojne institucije i agencije. Najtraženije su kafe kuharice i čistačice. Fabriku obuće Bema je u posljednjih desetak dana napustilo šest radnica koje su otišle da rade za plaću manju oko 200 KM, bez toplog obroka, sa umanjenim troškovima prijevoza i bez otkaznog roka - naveo je Umičević.<h2>Nek nam je Bog u pomoći</h2> Smatra da takva praksa nema smisla i nije konkretna, te dodaje "nek nam je Bog u pomoći pred izbore". - Tu praksu je pokrenula jedna od bivših radnica koja priča kako ne radi par dana, a niko je ne pita ni gdje je ni što je nema na radnom mjestu, tamo se ide za manju plaću, ali tamo se ništa ne radi. U tim vladinim i gradskom institucijama se plaća dobija, a kod nas se zarađuje. Mi u realnom sektoru moramo da zaradimo da bi je oni dobili - istakao je.

Iz svega zaključuje da je glavni motiv nerad, a ne zarada, te da plaća više nije bitna. Dodaje da ionako više nema te plaće koja može stići rast cijena, prije svega hrane.<h2>Teška borba za glasove</h2>- Očekujem da će ovo uzeti maha, jer će ovo biti teška predizborna borba za glasove, pitam se iz čega ćemo puniti budžet ili se vode onom "poslije mene potop"? Vjerujem da mi nismo izolovan slučaj i da se ostali poslodavci suočavaju sa istim problemom - kazao je.Navodi primjer jednog štepera za kojeg je potrebna obuka i koji ima plaću oko 1.450 KM plus prijevoz, topli obrok i doprinosi.- I takav radnik ima motiv da napusti posao, radi za 200-300 KM manje jer kaže da se u institucijama ne radi, a mi smo u njega uložili vrijeme za obuku. Vrijeme je da to neko kaže i želim da uputim molbu da se sa ovom praksom prestane - zaključio je.

Najtraženije su, kaže, kafe kuharice i čistačice

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada Federacije BiH u četvrtak je na sjednici održanoj u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava utvrđenih u proračunu Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu, u okviru Kapitalnih transfera javnim poduzećima za realizaciju Projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda - grad Tuzla, u iznosu od 1.800.000 KM.<h2>Rekonstrukcija magistralnog toplovoda</h2>Cilj Programa je da Centralno grijanje d.d. Tuzla, uz ovu financijsku pomoć nastavi realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda, kroz izvođenje dijela preostalih strojnih, građevinskih i elektro radova, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.U Programu se podsjeća da se radi o velikoj investiciji, te da je rekonstrukcija magistralnog toplovoda u dužini oko 1.800 metara podijeljena u više faza. S ciljem realizacije prve faze, Vlada Federacije BiH je za 2024. godinu za realizaciju ovog projekta odobrila 10.000.000 KM, a za 2025. godinu iz federalnog proračuna je izdvojeno 5.000.000 KM, kako bi se krenulo i s realizacijom druge faze.<h2>Sredstva od 1.800.000 KM </h2>Uvažavajući stepen realizacije projekta ostvaren u prethodnom periodu, kao i značaj nastavka rekonstrukcije magistralnog toplovoda za sigurnost i pouzdanost sistema daljinskog grijanja grada Tuzla, u ovogodišnjem proračunu FBiH planirana su sredstva od 1.800.000 KM za nastavak realizacije ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta.Za realizaciju ove odluke zadužena su federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te finansija, kao i Centralno grijanje d.d. Tuzla i Grad Tuzla, svako u okviru svoje nadležnosti.<h2>Nova naselja dobit će daljinsko grijanje</h2>Na današnjoj sjednici Federalna vlada je dala i prethodnu saglasnost za zaključivanje Ugovora o dodjeli grant sredstava između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Centralnog grijanja d.d. Tuzla. Za potpisivanje ovog ugovora ovlašten je federalni ministar energije, rudarstva i industrije.U Programu je istaknuto i da se realizacijom ovog projekta ostvaruje funkcionalni i infrastrukturni cilj unapređenja sigurnosti, stabilnosti i pouzdanosti sustava daljinskog grijanja grada Tuzla, uz istovremeno povećanje kapaciteta magistralnog transportnog sistema toplotne energije. Rekonstrukcijom magistralnog toplovoda stvaraju se tehnički i infrastrukturni preduvjeti za daljnje plansko širenje mreže daljinskog grijanja prema naseljima koja trenutno nisu obuhvaćena sustavom daljinskog grijanja, uključujući Hudeč, Moluhe, Šićki Brod i druga rubna područja grada Tuzla.

Cilj Programa je da Centralno grijanje d.d. Tuzla, uz ovu financijsku pomoć nastavi realizaciju projekta rekonstrukcije magistralnog toplovoda

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 milijuna KM

Širi se panika i raste zabrinutost: Ukida li Evropa keš novac

UIO objavio listu: Ovo su najveći dužnici za PDV i akcize u Bosni i Hercegovini

Alarm u Volksvagenu: Na stolu još 50.000 otkaza

Francuska povukla oštar potez: Blokiran Polymarket

Rekordna plata u RS: Banjalučanin za jedan mjesec zaradio više od 288.000 KM

Radnici Volkswagena traže odgovore: Blume pred zaposlenima zbog plana o ukidanju do 140.000 radnih mjesta

Bafet otkrio tajnu uspjeha: Nisam najpametniji, imao sam najviše sreće

Hidrologija i obnovljivi izvori podigli proizvodnju struje u BiH

Mljekara Livno najnagrađivaniji proizvođač sira u BiH: Proizvodi stižu i do Amerike

Selimović: Sistemom instant plaćanja novac će od 20. jula stizati na račune za nekoliko sekundi

Kompanija u BiH isplatila 61,4 miliona KM, strani vlasnik pokupio kajmak

Udruženje banaka BiH upozorava građane na online prevare: Ove podatke nikada ne dijelite

Ko je biznismen iz Srbije koji preuzima banke u BiH: Počeo je sa mjenjačnicama, a onda napravio veliki iskorak

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM

Biznis

Širi se panika i raste zabrinutost: Ukida li Evropa keš novac

UIO objavio listu: Ovo su najveći dužnici za PDV i akcize u Bosni i Hercegovini

Alarm u Volksvagenu: Na stolu još 50.000 otkaza

Francuska povukla oštar potez: Blokiran Polymarket

Rekordna plata u RS: Banjalučanin za jedan mjesec zaradio više od 288.000 KM

Radnici Volkswagena traže odgovore: Blume pred zaposlenima zbog plana o ukidanju do 140.000 radnih mjesta

Bafet otkrio tajnu uspjeha: Nisam najpametniji, imao sam najviše sreće

Hidrologija i obnovljivi izvori podigli proizvodnju struje u BiH

Mljekara Livno najnagrađivaniji proizvođač sira u BiH: Proizvodi stižu i do Amerike

Selimović: Sistemom instant plaćanja novac će od 20. jula stizati na račune za nekoliko sekundi

Kompanija u BiH isplatila 61,4 miliona KM, strani vlasnik pokupio kajmak

Udruženje banaka BiH upozorava građane na online prevare: Ove podatke nikada ne dijelite

Ko je biznismen iz Srbije koji preuzima banke u BiH: Počeo je sa mjenjačnicama, a onda napravio veliki iskorak

Srbijanski biznismen Davor Macura na korak do preuzimanja banaka u BiH

Direktor banjalučke fabrike očajan: Otimaju nam radnike pred izbore, idu za manju plaću tamo gdje se ništa ne radi

Vlada FBiH: Za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u Tuzli 1,8 miliona KM