Vijeće ministara BiH danas bi trebalo usvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Radi se o jednom od 14 prioriteta na putu naše zemlje ka punopravnom članstvu u EU, a očekuje se da nakon Vijeća ministara opredijeljenost za ubrzanje evropskog puta pokažu i poslanici i delegati Predstavničkog i Doma naroda PSBiH.

Nova vlast

Na izmjene koje će poboljšati vladavinu prava u BiH čeka se godinama. Ranije su izmjene odbijene u Parlamentu i vraćene na doradu. Sada novo vijeće i nova vlast imaju šansu da krenu s ispunjavanjem obaveza.

- U ovom prijedlogu nama je vrlo važno jačanje uloge Odjela za integritet, koji, prema važećim zakonskim rješenjima, sada radi u vrlo ograničenom kapacitetu. Tražimo i predviđeno je da mu se izmjenama i dopunama Zakona daju značajno šira ovlaštenja. Primjera radi, kad su u pitanju finansijski izvještaji sudija i tužilaca koji se popunjavaju godinu, to se sada samo evidentira i, ako postoji saglasnost sudije ili tužioca, takav izvještaj se može objaviti. Usvajanjem ovih izmjena i dopuna moglo bi se do određene mjere i istraživati imovina sudija i tužilaca tamo gdje se pokaže da je nešto sumnjivo - kazao je za „Avaz“ predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija.

Sličan prijedlog

Prethodna iskustva ne daju razloga za optimizam da će izmjene i dopune Zakona, nakon usvajanja u Vijeću ministara, proći parlamentarnu proceduru, jer je sličan prijedlog i ranije bio u proceduri, usvojen u Vijeću ministara, ali nije imao većinu u Domu naroda PSBiH.

- Mi smo uradili svoj dio, Vijeće ministara BiH će uraditi svoj dio, a onda ću ja, u saradnji s našim međunarodnim partnerima, u mjeri u kojoj je to dozvoljeno, lobirati prvo da prođu izmjene i dopune Zakona. Jedino što me malo ohrabruje je to što su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH dva od 14 uvjeta na evropskom putu - istakao je Lagumdžija.

Zakon o sudovima BiH

Napredak ka članstvu u EU uvjetovan je i usvajanjem Zakona o sudovima BiH, koji podrazumijeva i formiranje apelacionog ili višeg suda BiH. Jedna od stvari o kojima se političari do sada nisu mogli složiti jeste i gdje bi bilo njegovo sjedište.

- Mislim da su uvažili naše primjedbe da ne bi bilo dobro da sjedišta prvostepenog i drugostepenog suda budu previše udaljena. U draftu je bilo predviđeno da drugostepeni sud ima sjedište u Mostaru, a sad je opcija da to bude Istočno Sarajevo. Prvostepeni ostaje gdje jeste, u Sarajevu - kazao je Lagumdžija.