Na današnji dan 1955. godine, u Sarajevu je rođen Zlatko Topčić, bosanskohercegovački pisac i filmski scenarist. Sin je književnika Zaima Topčića. Već sa 17 godina, pod pseudonimom Gold Taucher, počeo je objavljivati kriminalističke romane i novele, koji su prodani u nekoliko miliona primjeraka. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Topčić je bio pokretač, glavni i odgovorni urednik lista za književnost „Slovo“, priređivač panorame bosanskohercegovačke ratne priče na engleskom jeziku „Forgotten Country“ i antologije članova Društva pisaca Bosne i Hercegovine „The Best Of“, član Upravnog odbora Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina - Soroš fondacija, a radio je i na nekoliko projekata UNESCO-a.Također, jedan je od osnivača Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Njegova prva značajnija djela su zbirka priča “Životno pitanje” te romani “Čovjek niotkud” i „Anadolovo pismo“.

10 godina direktor Kamernog teatra 55

Od 2001. do 2011. Topčić je bio direktor i umjetnički rukovodilac Kamernog teatra 55. Bio je i selektor Internacionalnog teatarskog festivala MESS te predsjednik i član nekoliko žirija, između ostalog, Fondacije za kinematografiju za finansiranje filmskih projekata.

Napisao je scenarije za igrane filmove “Remake” reditelja Dine Mustafića i “Ostavljeni” reditelja Adisa Bakrača. Godine 2002., objavio je scenarij “Remake” kao knjigu, a 2004. uvršten je na godišnju listu 100 najutjecajnijih ljudi u svijetu američkog magazina “Marquis Who's Who in the World” (Ko je ko u svijetu).

Od 2013. do 2016. obavljao je funkciju generalnog direktora TVSA. Godine 2016., dolazi na poziciju direktora Biblioteke Sarajeva. Bio je član Komisije za slobodne umjetnike Bosne i Hercegovine, predsjednik Umjetničkog savjeta Narodnog pozorišta u Sarajevu od 2015. do 2019. te član Vijeća Upravnog odbora BHRT-a od 2019. do 2021. godine.

Topčićeve drame igrane su u bosanskohercegovačkim i međunarodnim teatrima. Drama “Time Out” doživjela je praizvedbu na engleskom jeziku i u engleskoj produkciji u Velikoj Britaniji, gdje je imala turneju, a izvedena je i u Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji i Poljskoj kao prva bosanskohercegovačka i regionalna drama izvedena u tim zemljama.

Producirao više od 40 pozorišnih predstava

Producirao je više od četrdeset pozorišnih predstava, a neke od najpoznatijih su kultne hit-predstave “Žaba”, po kojoj je 2017. godine snimljen i igrani film, te “Helverova noć”, internacionalno najnagrađivanija predstava u historiji bosanskohercegovačkog teatra.

Utemeljitelj je Priznanja "Bosanski stećak" i Nagrade "Nedžad Ibrišimović". Scenarist je četiriju dokumentarnih filmova: “U najboljim godinama”, “Čudo u Bosni” , “Odazivam Ti se, Bože” i “Krv i mošus”.

Topčić je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini, Međunarodne asocijacije scenarista, Američke asocijacije scenarista, Concordia organizacije u New Yorku i Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u Londonu (Chatham House).

Rođen njemački matematičar, fizičar i astronom Karl Fridrih Gaus

1777. - Rođen njemački matematičar, fizičar i astronom Karl Fridrih Gaus (Carl Friedrich Gauß), osnivač čuvene matematičke škole i direktor opservatorije u Getingenu. Otvorio je novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije i postavio nove temelje nebeske mehanike i astronomije. Konstruisao je geodetski instrument "heliotrop". Više matematičkih pojmova nazvano je njegovim imenom - Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija.

1789. - Džordž Vašington (George Washington) položio svečanu zakletvu i tako postao prvi predsjednik SAD, tada nove države na sjevernoameričkom kontinentu. Kad je izbila Američka revolucija protiv britanskih snaga, Vašington je izabran za vrhovnog komandanta Kontinentalne vojske, 1775. godine. Pariskim mirom 1783. godine Britanija je priznala Americi nezavisnost, poslije čega je Vašington raspustio vojsku i podnio ostavku. U ljeto 1787. godine, u Filadelfiji, izabran je za predsjedavajućeg Ustavotvorne skupštine na kojoj je donesen Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj događaj se smatra jednim od najznačajnijih u američkoj historiji. Prvi izbori za predsjednika SAD organizirani su 1789. godine, a kolegij izbornika je jednoglasno izabrao Džordža Vašingtona, koji je i jedini jednoglasno izabrani predsjednik u historiji SAD. Vašington je izabran za predsjednika i u narednom mandatu, 1792., a treći mandat je odbio i povukao se 1797. godine. Otac svoje zemlje, kako ga Amerikanci nazivaju, umro je 1799. u 67. godini.

1870. - Rođen austrijski kompozitor mađarskog porijekla Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. vijeka. Djela: operete "Vesela udovica", "Zemlja smiješka", "Grof od Luksemburga"…

1883. - Češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svjetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu", ismijavši prilike u Austro-Ugarskoj i razotkrivši besmislenost, surovost i ludost militarizma, rođen je na današnji dan.

1883. – Umro francuski slikar Eduard Mane (Edouard Manet). Bio je realist i impresionist, jedan od začetnika moderne likovne umjetnosti. Njegov slikarski opus bio je veoma bogat, pa su iza njega ostali brojni akvareli i pasteli, te 420 ulja na platnu. Proslavio se slikama „Olimpija“ i „Doručak na travi“, koje su nakon prvog izlaganja u javnosti početkom druge polovine 19. vijeka izazvale kulturni skandal, jer „Doručak na travi“ prikazuje piknik u šumi s nagom ženskom figurom u sjedećem položaju u društvu dvojice obučenih muškaraca. 

Poginula Besi Kolman, prva žena-pilot afroameričkog porijekla

1926. - U stravičnoj avionskoj nesreći život izgubila Besi Kolman (Bessie Coleman), prva žena-pilot afroameričkog porijekla, odnosno prva Afroamerikanka koja je imala pilotsku dozvolu. Grupa afroameričkih žena pilota je 1977. godine osnovala Klub avijatičara „Besi Kolman“.

1945. - Zloglasni njemački fašistički vođa Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili su samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Hitler je bio vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke, poznate pod nazivom Nacistička stranka, te apsolutni diktator Njemačke od 1934. do 1945. Zahtijevao je da ga svi oslovljavaju poglavarom države, odnosno Firerom. Bio je nalogodavac i osmislitelj ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih prije i tokom Drugog svjetskog rata. Želio je uspostaviti Novi svjetski poredak s njemačkom prevlašću u Evropi. Prvo je napao Poljsku, 1939. godine, a zauzvrat su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemačkoj, što je dovelo do početka Drugog svjetskog rata.

1953. - U Stupnoj, općina Šipovo, rođen Ibrahim Hajder, bosanskohercegovački pjesnik. Prve radove objavio je 1966. godine u "Malim novinama" nakon čega su mu djela objavljivana u raznim časopisima. Sjećanja iz mladosti je, kao prepjev, uvrstio u tri zbirke poezije: "Uspomene i suze" , "Pogledi u prazno" i "Prevarena mora i daljine", te prozna ostvarenja "Kasno buđenje" i "Istina o najvećoj istini", kao i mnoštvo zabilješki. Trenutno živi i radi u Danskoj.

Halit Ergenč, turski glumac, slavi 56. rođendan

1970. - Rođen Halit Ergenč (Halit Ergenc), turski glumac. Započeo je studij brodogradnje, koji je prekinuo na drugoj godini, da bi počeo studirati muziku i glumu, što je i završio. Kao ljubitelj mjuzikla, otišao je u Njujork i pokušavao dobiti uloge u mjuziklima. Vratio se u Tursku i izgradio uspješnu karijeru glumeći u pozorištu (mjuzikli, opera, balet), na filmu i u TV serijama. Njegove najpoznatije uloge su Onura Aksala u TV seriji "Hiljadu i jedna noć" i sultana Sulejmana Veličanstvenog u istoimenoj TV seriji.

1989. - Umro italijanski filmski reditelj Serđo Leone (Sergio), tvorac "špageti vesterna". Filmovi: "Kolos sa Rodosa", "Za šaku dolara", "Dobar, ružan, zao", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi".

1993. - Na teniskom terenu u Hamburgu prvu zvijezdu svjetskog tenisa Moniku Seleš, tada jugoslavensku državljanku, nožem je ubo navodno umno poremećeni navijač njemačke teniserke Štefi Graf.

2007. - Umrla Jara Ribnikar, književnica, prevoditeljica i učesnica NOB-a. Bila je kćerka Emila Hajeka, direktora Muzičke škole Stanković i druga supruga Vladislava Ribnikara, direktora "Politike". Radničkom pokretu je pristupila 1939. godine. Bila je predsjednica Udruženja književnika Srbije i poslanica Vijeća naroda Savezne skupštine SFRJ. Dobitnica je Sedmojulske nagrade, Nagrade Ivan Goran Kovačić, nagrade Udruženja književnika Srbije...