<p>Mjesec je bio pun večeras u 20:38 sati, a supermjesec se pojavljuje u trenutku kad je Mjesec najbliže Zemlji i u tom položaju izgleda svjetliji i veći od uobičajenog mjeseca.&nbsp;</p><p>Supermjesec je pojam koji označava fenomen kada se Mjesec približi Zemlji na udaljenost manju od 360.000 kilometara. Tada je izrazito sjajan i na nebu djeluje puno veće, a plime i oseke su intenzivnije.&nbsp;</p>

<p>U noći na utorak Mjesec će biti na udaljenosti od 357.530 kilometara od Zemlje, a drugi put će za 30 dana biti nešto bliži, na 357.344 kilometara.</p><p>Astronomi kažu kako je rijetkost da se u istom kalendarskom mjesecu dvaput pojavi supermjesec te su zadnji put pojavu zabilježili 2018. godine. Italijanski astronom Đanluka Masi (Gianluca) tvrdi kako će se ovaj fenomen sljedeći put ponoviti tek 2037., za 14 godina. Ako nebo bude vedro, dvogledima i teleskopima promatrači će moći vidjeti značajke površine Mjeseca.</p>

<p>Osim supermjeseca, 1. avgusta će se na nebeskom svodu lakše moći uočiti Merkur i Mars. Najbolje vrijeme za promatranje je od izlaska Mjeseca do njegova uzdizanja. Ove godine je prvi put supermjesec zasjao 3. jula.</p>

Supermjesec je pojam koji označava fenomen kada se Mjesec približi Zemlji na udaljenost manju od 360.000 kilometara

Supermjesec obasjao BiH: "Ovo će se ponoviti tek za 14 godina"

<p>Nove opservacije sa svemirske letjelice „Solarni orbiter“ pokazuju šta bi moglo biti razlog te misteriozne vreline.</p><h2>Detektira UV svjetlost</h2><p>Pomoću snimaka napravljenih kamerom koja detektira ekstremnu ultraljubičastu svjetlost visoke energije koju emitira Sunce naučnici su otkrili brze magnetne valove malih razmjera koji se vrtlože na površini Sunca. Ovi brzo oscilirajući valovi proizvode toliko energije, prema najnovijim kalkulacijama, da bi mogli objasniti vrelinu korone.<br></p><p>Naučnici su ranije detektirali sporije magnetne valove, ali se činilo da oni ne proizvode dovoljno energije da objasne enormnu temperaturnu razliku između površine i vanjskog sloja atmosfere Sunca.</p><p>-Tokom posljednjih 80 godina astrofizičari pokušavaju da riješe ovaj problem i sad se pojavljuje sve više dokaza da se korona može zagrijavati putem magnetnih valova - kaže Tom van Dorselare, profesor fizike plazme na Katoličkom univerzitetu u Levenu u Belgiji.</p><h2>Magnetna oscilacija</h2><p>Novootkrivene strukture mogu se vidjeti u snimku iz oktobra prošle godine. Svaka magnetna oscilacija je manje od 10.000 kilometara široka. Radi poređenja, solarni disk ima prečnik od 1.392.000 kilometara.</p><p>Solarni orbiter, lansiran u februaru 2020., pravi najbliže snimke zvijezde u centru našeg solarnog sistema. Iako teleskopi sa Zemlje mogu dati slike Sunca u većoj rezoluciji, oni ne mogu proučavati ekstremni ultraljubičasti dio solarnog svjetlosnog spektra. Pošto su te frekvencije filtrirane kroz Zemljinu atmosferu, teleskopi na Zemlji ne vide mnoge od ključnih fenomena koji utječu na ponašanje Sunca.</p><p>Solarni orbiter, koji redovno prilazi na manje od 77 miliona kilometara od Sunca (bliže od orbite Merkura, najunutrašnjije planete solarnog sistema), nema te probleme. U prvim snimcima Sunca, objavljenim u junu 2020., Solarni orbiter je pronašao druge pokazatelje procesa koji bi mogli igrati ulogu u misteriji koronalnog zagrijavanja.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>David Bergmans, glavni istražitelj za snimke ekstremne UV svjetlosti i solarni fizičar u Kraljevskoj opservatoriji Belgije, dodaje da će istraživači sad posvetiti više vremena izučavanju novootkrivenih magnetnih valova na površini Sunca.</p><p>-Pošto su rezultati ukazali na ključnu ulogu brzih oscilacija u zagrijavanju korone, posvetit ćemo mnogo pažnje otkrivanju magnetnih valova više frekvencije - rekao je on.</p>

Novootkriveni brzi magnetni valovi mogli bi objasniti zašto je Sunčeva korona toliko vrela

Naučnici su možda riješili najveću misteriju Sunca

<p>U današnjem sve brže razvijajućem svijetu tehnologije, robotika je postala ključni faktor u mnogim industrijama i svakodnevnom životu. No, zajedno s napretkom tehnologije, sve se češće postavlja pitanje: trebaju li se ljudi bojati robota? Ova dilema nije nova, jer su se strahovi od automatizacije i umjetne inteligencije pojavili još u zoru industrijske revolucije. Razmotrimo stoga argumente za i protiv straha od robota.</p><h2>Doprinos robotike društvu</h2><p>Roboti i automatizacija imaju potencijal pružiti značajan doprinos društvu. U industriji, mogu poboljšati produktivnost, učinkovitost i sigurnost. U medicini, roboti mogu obavljati precizne hirurške zahvate i pomoći u rehabilitaciji. U kućanstvu, pametni roboti mogu olakšati svakodnevne zadatke i poboljšati kvalitetu života starijih osoba i osoba s posebnim potrebama.</p><h2>Gubitak radnih mjesta</h2><p>Jedan od najvećih strahova od robotike je gubitak radnih mjesta. Automatizacija može zamijeniti neke poslove koje su prije obavljali ljudi, što može dovesti do nezaposlenosti i ekonomske nesigurnosti. Međutim, mnogi stručnjaci vjeruju da će se novi poslovi stvoriti u sektorima povezanim s robotikom i da će ljudi moći preusmjeriti svoje vještine na nove zadatke.</p><h2>Sigurnost i etika</h2><p>Pitanje sigurnosti i etike vezano uz autonomne robote također je važno. Mogu li roboti biti programirani da donose moralno ispravne odluke u vanrednim situacijama? Kako spriječiti zloupotrebu tehnologije u vojne svrhe ili napade hakera na autonomne sisteme?</p><h2>Razvoj umjetne inteligencije</h2><p>Umjetna inteligencija (AI) čini srž mnogih robota, a razvoj AI-ja također izaziva strahove. Postavlja se pitanje hoće li AI jednog dana postati svjesno i preuzeti kontrolu nad ljudima, kao što vidimo u futurističkim filmovima? Ovo je pitanje koje izaziva različite stavove i teorije, ali trenutno ne postoji konsenzus o mogućnosti takvog scenarija.</p><h2>Saradnja ljudi i robota</h2><p>Uzimajući u obzir sve navedeno, ključno je razviti načine saradnje između ljudi i robota. Tehnologija se može koristiti kao podrška ljudskim naporima, olakšati zadatke i poboljšati kvalitetu života. Ljudi trebaju naučiti kako koristiti robotiku i umjetnu inteligenciju na način koji donosi korist, a istovremeno minimizira rizike.</p><p>U zaključku, trebamo pristupiti robotici s realističnim i objektivnim stavom. Strahovi su razumljivi, jer svaki novi tehnološki napredak nosi i određeni rizik i izazove. Međutim, umjesto da se potpuno bojimo robota, važno je razumjeti njihov potencijal i koristiti tehnologiju na odgovoran način. Ključno je poticati razvoj regulativa koje će osigurati sigurnost i etičnost u primjeni robotike, ali isto tako biti otvoreni za nove mogućnosti koje nam pruža moderna tehnologija. Saradnja između ljudi i robota može stvoriti svijet napretka, inovacija i boljeg života za sve nas.</p>

Ključno je poticati razvoj regulativa koje će osigurati sigurnost i etičnost u primjeni robotike

Između straha i potencijala: Kako razumjeti i prihvatiti robotiku u savremenom društvu

<p>Promatrače zvijezda kroz nekoliko dana očekuje pravi spektakl na nebu - dva supermjeseca koji će kulminirati rijetkim plavim Mjesecom.</p><p>Prvi supermjesec će se pojaviti 1. avgusta, a drugi 30. avgusta. Budući da je to drugi puni Mjesec u istom mjesecu, taj nebeski spektakl poznat je kao plavi Mjesec.</p><p>Penzionisani NASA-in astrofizičar Fred Espenak, koji nosi nadimak Mr. Eclipse, za SkyNews je kazao da su tople ljetne noći idealne za promatranje punog mjeseca.</p><p>- Ljudi koji koriste dvoglede ili teleskope možda čak mogu vidjeti značajke kao što je lunarna maria – tamne ravnice formirane drevnim vulkanskim tokovima lave – i zrake koje izviru iz lunarnih kratera - dodao je.</p><p>Ako nebo bude vedro, bez previše oblaka, moći ćete vidjeti Mjesec i bez dvogleda.</p><p>Posljednji put kada su se dva puna supermjeseca pojavila u istom mjesecu bilo je 2018. godine – a to se neće ponoviti sve do 2037. godine, prema italijanskom astronomu Đanlučiju Masiju (Gianluco).</p><p>NASA navodi da će se u utorak na nebu pri izlasku supermjeseca pojaviti i Merkur i Mars.</p>

Prvi supermjesec će se pojaviti 1. avgusta, a drugi 30. avgusta

Uskoro spektakl na nebu - plavi Mjesec

<p>Crvi stari 46 hiljada godina otkriveni su u uzorku sibirskog permafrosta, tla koje je stalno zamrznuto. Poslije odmrzavanja poživjeli su još oko mjesec dana, ali su iza sebe ostavili stotine generacija potomaka.</p><h2>Zamrznuti tokom posljednjeg ledenog doba</h2><p>Otkriveni zaleđeni crvi savremenici su davno izumrlih vunenih mamuta. Zamrznuti su tokom posljednjeg ledenog doba, a pronađeni su prije nekoliko godina u uzorku sibirskog permafrosta s dubine od oko 40 metara.</p><p>Crvi su u tlu bili u kriptobiozi – stanju u kojem su metabolički procesi skoro potpuno zaustavljeni.</p><p>Naučnici su do sada imali dokaze da crvi mogu tako da provedu nekoliko decenija.</p><p>- Stvaraju šećer trehalozu, koja im nekako pomaže da zaštite DNK i proteine dok su u toj fazi odmora. Provjeravajući baze podataka, nismo mogli da pronađemo ni jednu genetsku sekvencu koja je jednaka onoj koju smo pronašli. To je nova vrsta - rekao je dr. Filip Šifer sa univerziteta u Kelnu.</p><h2>Ostavili stotinjak novih generacija</h2><p>Poslije odmrzavanja crvi su poživjeli mjesec dana, ali su iza sebe ostavili stotinjak novih generacija.</p><p>- Proučavajući ovu vrstu, upoređujući genome i gledajući kako su se prilagodili ekstremnim vremenskim uslovima, možemo mnogo da naučimo o konzervacijskoj biologiji. Možemo da naučimo stvari koje bi mogle da nam pomognu da možda spasimo ugrožene vrste i promislimo o mjerama zaštite i svim tim stvarima - kazao je Šifer.</p><p>Naučnici upozoravaju da bismo s globalnim klimatskim promjenama i otapanjem leda i permafrosta mogli da se suočimo s dosad nepoznatim vrstama.</p><p>- Ne odmrzavaju se samo ovi crvi, već i bakterije. Moglo bi biti opasnih stvari skrivenih tamo. Ne želim da izazivam paniku ili nešto tako, ali to je nešto što je moguće - istakao je Šifer.</p><p>Permafrost bi mogao da pored crva skriva i davno nestale vrste bakterija i virusa, koji bi mogli da izazovu globalne zdravstvene probleme poput pandemijie koronavirusa, upozoravaju naučnici.</p>

Poslije odmrzavanja poživjeli su još oko mjesec dana, ali su iza sebe ostavili stotine generacija potomaka

Crvi stari 46 hiljada godina otkriveni su u uzorku sibirskog permafrosta

Zamrznuti crvi oživjeli poslije 46 hiljada godina

<p>Sonos Era 300 zvučnik je revolucionarno rješenje za ljubitelje muzike koji se suočavaju sa sve višim cijenama ulaznica za koncerte... Ovaj inovativni proizvod omogućava vam da doživite zvuk svuda oko sebe, pružajući vam jedinstveno iskustvo zvuka na svim dimenzijama.<br></p><h2>Dodirne kontrole</h2><p>Optimiziran za Dolby Atmos, Era 300 vam omogućava da potpuno uronite u svaku pjesmu, film, podcast, TV emisiju ili YouTube video koji gledate. S prilagođenim talasovodima, zvuk se distribuira desno, lijevo, naprijed i iznad vas, stvarajući prostranu stereo zvučnu scenu koja vas okružuje i donosi gotovo euforično iskustvo. </p><p>Jednom riječju, ovaj zvučnik je veoma svestran i omogućava vam da strimujete muziku sa svojih ličnih uređaja i usluga putem Wi-Fi-a i Bluetooth-a. Također, možete ga povezati s gramofonom ili drugim audioizvorima putem pomoćnih kablova i Sonos Line-In adaptera. </p><p>Kontrola zvučnika je jednostavna s mogućnostima upravljanja putem dodirnih kontroli, Sonos aplikacije ili čak vašeg glasa, jer je Era 300 integriran sa Sonos glasovnom kontrolom i Amazon Alexa tehnologijom.</p><h2>Kućno ozvučenje</h2><p>Sonos Era 300 zvučnik je dostupan u crnoj i bijeloj boji, a cijena mu je oko 450 dolara. Uz ovaj zvučnik, možete unaprijediti svoje kućno ozvučenje i doživjeti vrhunsko audioiskustvo, bez potrebe da se suočavate s visokim cijenama ulaznica za muzičke događaje. Sada možete uživati u svom omiljenom zvuku u udobnosti svog doma, ali stvarno.</p>

Sonos Era 300 zvučnik je dostupan u crnoj i bijeloj boji, a cijena mu je oko 450 dolara

Revolucionarno rješenje za ljubitelje muzike: Zvučnik dizajniran da osjetite zvuk svuda okolo

<p>Vlasnik kompanije Meta Mark Zakerberg izjavio je danas da je njegova nova platforma Threads izgubila više od polovine korisnika.&nbsp;</p><p>Rival Twittera je dostigao cifru od više od 100 miliona korisnika u roku od pet dana od lansiranja ranije ovog mjeseca, prenio je BBC.</p><h2>Brojevi u padu</h2><p>Međutim, Zakerberg je priznao da su ti brojevi sada pali.</p><p>- Ako imate više od 100 miliona prijavljenih ljudi, idealno bi bilo da svi oni ili bar polovina ostanu. Još nismo to postigli - rekao je on.</p><p>Zakerberg, koji je to rekao zaposlenima, a saznanja o tome ima Reuters, opisao je situaciju kao "normalnu" i rekao da očekuje da će se "zadržavanje" korisnika poboljšati kako se nove funkcije budu dodavale u aplikaciju.</p><h2>Meta kritika</h2><p>Threads je bio na meti kritika zbog ograničene funkcionalnosti koju je imao kada je lansiran.</p><p>Meta je od tada dodala nove funkcije, kao što su odvojeni fidovi "following" i "for you" i povećao obim za prevođenje postova na različite jezike.</p>

Rival Twittera je dostigao cifru od više od 100 miliona korisnika u roku od pet dana od lansiranja ranije ovog mjeseca

Threads izgubio više od polovine korisnika

<p>Arheolozi koji rade na 2.000 godina starom rimskom groblju, otkrivenom u Gazi prošle godine, pronašli su najmanje 125 grobnica, većinu s kosturima još uglavnom netaknutim, i dva rijetka olovna sarkofaga, saopćilo je palestinsko ministarstvo antikviteta.<br></p><h2>125 grobnica</h2><p>- Ovo je prvi put da smo u Palestini otkrili groblje sa 125 grobnica, a također je prvi put da smo u Gazi otkrili dva sarkofaga napravljena od olova - rekao je Fadel el-Autul, stručnjak Francuske škole biblijskih i arheoloških istraživanja za Reuters.</p><p>Jedan od dva sarkofaga bio je ukrašen slikama grožđa, a drugi delfinima, rekao je Autul, čija organizacija nadzire radove uz pomoć francuske humanitarne agencije “Premiere Urgance International”.</p><p>- Potrebna su nam sredstva za očuvanje ovog arheološkog nalazišta kako historija ne bi bila isprana - dodao je.</p><p>Autul je rekao da se nada da će ovo mjesto postati turistička destinacija s muzejom u kojem će se izlagati nalazi.</p><p>Najmanje 25 inžinjera i tehničara bilo je angažirano na kopanju, čišćenju zemlje i očuvanju kostura. Također su spajali glinene posude pronađene unutar nekih grobova.</p><p>- Ovo je bez presedana. To produbljuje palestinske korene na ovoj zemlji i pokazuje da datiraju hiljadama godina - rekao je Džamal Abu Reida, glavni direktor ministarstva antikviteta Gaze.</p><p>Palestinske teritorije nekada su bile važno trgovačko mjesto za civilizacije još od starih Egipćana i Filistejaca opisanih u Bibliji, preko Rimskog carstva i krstaških ratova.</p><h2>Nedostatak sredstava</h2><p>U prošlosti su lokalni arheolozi ponovo zakopavali nalaze zbog nedostatka sredstava, ali francuske organizacije su pomogle u iskopavanju ovog mjesta, koje je u februaru 2022. otkrila građevinska ekipa tokom radova na stambenom projektu koji je finansirao Egipat.</p>

Potrebna su nam sredstva za očuvanje ovog arheološkog nalazišta kako historija ne bi bila isprana, istakli su istraživači

Nevjerovatno otkriće u Gazi: Arheolozi pronašli 125 grobnica i olovne sarkofage 

<p>Prva misija čiji je cilj dopremanje uzoraka asteroida na Zemlju bit će okončana u septembru, a kako bi se pripremila za taj trenutak, američka svemirska agencija NASA obavila je probu.</p><p>NASA-ina letjelica OSIRIS-REx će 24. septembra dopremiti uzorke asteroida Bennu na Zemlju, a tim koji će doći do njih mora djelovati veoma brzo.</p><p>Kapsula koja nosi uzorke će sletjeti uz pomoć padobrana na lokaciju veličine 59 x 15 km u pustinji u Utahu, a tim mora do nje stići što prije kako bi se izbjeglo da kontaminacija sa Zemlje uđe u kapsulu i pokvari uzorak. Upravo zbog tga je tim misije OSIRIS-REx obavio probu.</p><p>Kao što je poznato, letjelica OSIRIS-REx je sletjela na asteroid Bennu prije tri godine te je prikupila uzorak s njegove stjenovite površine, a sada je u posljednjoj fazi putovanja u svom povratku na Zemlju. Tim koji stoji iza misije vrši posljednje pripreme. Dolazak uzoraka se očekuje 24. septembra, a ako sve prođe prema planu letjelica će ispustiti uzorak u kapsuli tokom preleta Zemlje prije nego krene u susret svojoj novoj "meti" 2029. godine, a to je asteroid Apophis.</p><p>Kapsula će uz pomoć padobrana sletjeti u pustinju u Utahu, a to će označiti početak operacije tima na tlu. Cilj je što prije doći do kapsule i transportovati je u "čistu prostoriju" kako bi se izbjegla kontaminacija. Kapsula će biti zakačena helikopterom i transportovana zrakom.</p><p>Misija OSIRIS-REx je prvi NASA-in pokušaj dopremanja uzorka uzetog s asteroida, međutim, japanska svemirska agencija JAXA je to već dva puta učinila tokom svoje dvije Hayabusa misije.</p><p>Letjelica OSIRIS-REx lansirana je 8. septembra 2016. godine, dok je na asteroid Bennu sletjela u oktobru 2020. godine. Naučnici se nadaju da će prikupljeni uzorci omogućiti nova saznanja o ulozi asteroida u omogućavanju života na Zemlji. Moguće je da su upravo asteroidi donijeli gradivne blokove na našu planetu.</p>

Kapsula će uz pomoć padobrana sletjeti u pustinju u Utahu

Cilj je što prije doći do kapsule i transportovati je

NASA obavila simulaciju historijske misije: Letjelica će dopremiti uzorke asteroida Bennu na Zemlju

<p>U indijskom okeanu se nalazi "gravitacijska rupa", odnosno područje gdje je Zemljina gravitacijska sila slabija, njena masa niža od normalne, a razina mora niža za nekih 100 metara.</p><p>Ova anomalija je dugo zbunjivala geologe, a sada su stručnjaci s Indijskog instituta za nauku u Bengaluru pronašli vrlo dobro objašnjenje za njen nastanak - oblake magme koji stižu iz dubine planeta, a koji su slični onima koji dovode do stvaranja vulkana. </p><p>Naučnici su putem superračunala proveli simulacije o mogućim nastancima tog područja, i to čak 140 miliona godina unazad. Simulacije su pokazale da je uzrok "gravitacijskoj rupi" drevni okean koji više ne postoji. </p><h2>Nestali okean </h2><p>Navikli smo zamišljati Zemlju kao savršenu kuglu, ali to je daleko od istine. "Zemlja je zapravo kvrgavi krompir", rekla je geofizičarka Ateri Goš (Attreyee Ghosh) s Indijskog instituta za nauku. "Dakle, tehnički to nije sfera, već elipsoid jer kako se planet rotira, srednji dio se izboči prema van", dodala je. </p><p>Naš planet nije homogen u smislu gustoće i svojstava, neka područja su gušća od drugih, što utječe na Zemljinu površinu i njenu gravitaciju. "Kada biste izlili vodu na površinu Zemlje, razina koju voda zauzima se naziva geoid, a njega kontrolira razlika u gustoći materijala unutar planeta", kazala je Goš, a prenosi CNN. </p><p>- Gravitacijska rupa" u Indijskom okeanu, službeno nazvana donji dio geoida Indijskog okeana, najniža je tačka u geoidu i njegova najveća gravitacijska anomalija. Tvori kružnu depresiju koja počinje tik uz južni vrh Indije i pokriva oko 3 miliona četvornih kilometara. Anomaliju je otkrio nizozemski geofizičar Felix Andries Vening Meinesz 1948. i od tada se smatra misterijem. </p><p>Kako bi pronašli moguće objašnjenje, Goš i njene kolege upotrijebili su računalne modele kako bi vratili sat 140 miliona godina unazad i vidjeli kako je tada izgledao planet. "Kontinenti i okeani bili su na vrlo različitim mjestima, a struktura gustoće je također bila jako različita", navodi Goš.&nbsp;</p><h2>"Indija je prije 140 miliona godina bila na sasvim drugom mjestu" </h2><p>Naučnici su proveli 19 simulacija, rekreirajući pomicanje tektonskih ploča i ponašanje magme. U šest scenarija, geoid se formirao nisko, slično onome u Indijskom okeanu, a uzrok tome je bio oblak magme oko dna geoida. </p><p>- Indija je prije 140 miliona godina bila na sasvim drugom mjestu, a između Indijske ploče i Azije bio je okean. Indija se zatim počela kretati prema sjeveru pri čemu je nestao okean te razmak između nje i Azije. Dok se okeanska ploča spuštala unutar plašta, vjerojatno je potaknula formiranje oblaka magme zbog čega se materijal s niskom gustoćom približio Zemljinoj površini - objasnila je Goš. </p><h2>Zamjerke istraživanju </h2><p>Geolog Alessandro Forte sa Sveučilištu Florida u SAD-u koji nije učestvovao u ovome istraživanju ukazao je na par nedostataka u provedbi studije. </p><p>- Ova simulacija uopće nije reproducirala snažan dinamički oblak plašta koji je eruptirao prije 65 miliona godina ispod današnje lokacije otoka Reunion. Erupcija tokova lave koja je u to vrijeme prekrila polovicu Indijskog potkontinenta dugo se pripisivala snažnom oblaku iz plašta kojeg nema u ovoj simulaciji - kazao je. </p><p>"Dodatno, postoji razlika između stvarnog geoida i onog kojeg predviđa simulacija. Te su razlike posebno uočljive u Tihom okeanu, Africi i Evroaziji. Autori spominju da postoji umjerena korelacija, oko 80 posto, između predviđenih i promatranih geoida, ali ne daju precizniju mjeru. Ova neusklađenost sugerira da možda postoje neki nedostaci u računalnoj simulaciji", dodaje. </p><p> Istraživanje naziva "How the Indian Ocean Geoid Low Was Formed" objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.</p>

Naučnici su putem superračunala proveli simulacije o mogućim nastancima tog područja, i to čak 140 miliona godina unazad

U Indijskom okeanu se nalazi "gravitacijska rupa"

U Indijskom okeanu se nalazi "gravitacijska rupa": Naučnici misle da znaju zašto

<p>Svemir bi mogao biti čak dvostruko stariji nego što savremena kozmologija procjenjuje, pokazao je novi teorijski rad Rajendre Gupte, znanstvenika sa sveučilišta u Ottawi.</p><p>Rad, objavljen u uglednom astronomskom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society temelji se na novim promatranjima svemirskog teleskopa Jamesa Webba.</p><p>Guptina teza s jedne strane predstavlja veliki izazov za prevladavajući kozmološki model, dok s druge nudi odgovore za neke ozbiljne probleme zabilježene u novijim astronomskim opažanjima.</p><h2>Šta su nemoguće stare galaksije?</h2><p>Prije svega ona rješava problem opaženih "nemoguće starih" galaksija.</p><p>Nemoguće stare galaksije su masivne, zrele galaksije koje su otkrivene u ranom svemiru, oko 300 do 700 miliona godina nakon velikog praska. Njihovo nedavno otkrivanje izazvalo je iznenađenje jer se očekivalo da će se u tom razdoblju evolucije svemira pronaći samo male, mlade galaksije budući da nije prošlo dovoljno vremena za formiranje zrelih.</p><p>Ovdje uvijek treba imati na umu da se naizmjenično koriste dvije različite percepcije starosti - jedna u odnosu na početak svemira, odnosno veliki prasak, i druga u odnosu na trajanje svemira do danas. Zvijezda koja se može smatrati najstarijom jer je nastala u samu zoru razvoja svemira istovremeno može biti vrlo mlada jer je u trenutku u kojem je mi opažamo imala samo nekoliko stotina milijuna godina.</p><p>Prema jednom radu objavljenom u časopisu Nature jednu takvu nemoguće staru galaksiju, neočekivano velike mase, oko 100 milijardi puta veće od našeg Sunca, nedavno je otkrio svemirski teleskop James Webb.</p><p>Najstarija "nemoguća" galaksija koja je do sada zabilježena je GN-z11. Nju je također otkrio James Webb, a starost u trenutku u kojem je vidimo procijenjena joj je na oko 400 miliona godina.</p><p>Procjenjuje se da je najstarija zvijezda, poznata kao "Metuzalem", crveni patuljak smješten u Mliječnom putu, stara oko 14.5 milijardi godina, što znači da je u trenutku u kojem je snimljena bila stara samo 300-tinjak miliona godina.</p><h2>Nema potrebe za primordijalnim crnim rupama</h2><p>Kada bi Guptin novi model bio tačan, on bi, među ostalim, dokinuo potrebu za postojanjem hipotetskih primordijalnih crnih rupa malih dimenzija, ali velikih masa, za koje se pretpostavlja da su mogle nastati u vrlo gustom svemiru, nedugo nakon velikog praska. One su kao svojevrsno sjeme u ranom svemiru mogle ubrzati nakupljanje materije i konačno rezultirati bržim formiranjem galaksija koje se opažaju starijima od procijenjene starosti svemira.</p><p><br></p>

Rad, objavljen u uglednom astronomskom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society

Novo otkriće najmoćnijeg teleskopa moglo bi promijeniti cijelu kozmologiju

<p>Biolozi Jugozapadnog medicinskog centra Univerziteta u Teksasu (UTSW) razvili su novi model embriona zasnovan na matičnim ćelijama kako bi proučavali rani ljudski razvoj, formiranje tkiva i njihovu diferencijaciju, što bi moglo da dovede do unapređenja razvojne biologije i regenerativne medicine, saopštio je UTSW.</p><p>Peri-gastruloidi su primitivne embrionske strukture sa potencijalom da razviju više različitih ćelija tijela, pa predstavljaju svojevrsni prozor u najranije stadijume embriogeneze. Otkrića na peri-gastruloidima objavljena su u žurnalu Cell, a mogu da utiču na različite bolesti i pojave povezane sa ranim razvojem, uključujući du poremećaje u razvoju, genetska oboljenja i bolesti poput pojednih kancera i neuroloških poremećaja.</p><h2>Imitiranje procesa</h2><p>- Stvaranjem peri-gastruloida, istraživači mogu da imitiraju i proučavaju kompleksne procese koji se pojavljuju tokom gastrulacije i ranog formiranja organa, što je kritičan period za embriotski razvoj. Ovo će omogućiti bolji razvoj molekularnih i ćelijskih događaja koji oblikuju formaciju različitih slojeva tkiva – rekao je dr. Džan Vu, profesor molekularne biologije na UTSW.</p><p>- Proučavanje peri-gastruloida dozvoliće istraživačima da steknu uvid u to kako abnormalnosti ili genetske mutacije mogu da utiču na rane faze ljudskog razvoja. Ovo znanje može da se koristi za pravljenje modela i shvatanje razvojnih poremećaja ili bolesti. Osim toga, peri-gastruloidi mogu da služe i kao platforma za testiranje efikasnosti i bezbjednosti potencijalngih lijekova i terapija za ova oboljenja – dodao je dr Vu, navodi se u saopštenju.</p><h2>Modeli ljudskog razvoja</h2><p>- Sposobnost da pravimo modele ljudskog razvoja korišćenjem peri-gastruloida može da da bolji uvid u mehanizam iza formacije tkiva. Ovo znanje može da se iskoristi za bolji pristup regenerativne medicine, kao što je stvaranje posebnih tipova ćelija za transplantaciju ili oporavak oštećenih organa – rekao je dr. Lišong Liju, instruktor molekularne biologija u Vuovoj laboratoriji.</p><p>Gastrulacija, proces reogranizacije embriona od šuplje sfere u višeslojnu strukturu, smatra se „crnom kutijom ljudskog razvoja. Razlog toga je što se ljudski embrioni ne koriste duže od 14 dana zbog biološko-etičkih ograničenja, a gastrulacija se dešava između 17. i 21. dana razvoja. Tim naglašava da peri-gastruloidi nisu etički problematični jer nemaju trofoblast, koji se razvija u posteljicu.</p><p><br></p>

Proučavanje peri-gastruloida dozvoliće istraživačima da steknu uvid u to kako abnormalnosti ili genetske mutacije mogu da utiču na rane faze razvoja

Napravljen novi model embriona zasnovan na matičnim ćelijama, pomaže u liječenju genetskih oboljenja

<p>Asteroid velik poput zgrade od 20 spratova približio se neugodno blizu Zemlji prošle sedmice, približavajući se našoj planeti na otprilike četvrtini udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, a astronomi su ga primijetili tek dva dana kasnije. Nazvan 2023 NT1, otprilike širok 60 metara, prošao je pored naše planete 13. jula, putujući procijenjenom brzinom od 86.000 km/h, prema NASA-i.<br></p><p>Međutim, budući da je letio prema Zemlji iz smjera Sunca, odsjaj je zaslijepio teleskope i nisu vidjeli približavanje asteroida dugo nakon što je prošao, javlja Zimo. Astronomi ga nisu uočili sve do 15. jula, kada je teleskop u Južnoj Africi — dio Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System (ATLAS), uhvatio asteroid kako izlazi iz našeg susjedstva, piše LiveScience. </p><p>Uprkos ovom iznenađenju, asteroid 2023 NT1 nije dovoljno velik da bi se smatrao potencijalno opasnim objektom. Nakon izračuna putanje asteroida za sljedeće desetljeće, astronomi kažu da nema neposredne opasnosti od sudara. Zapravo, nedavna istraživanja sugeriraju da je Zemlja sigurna od asteroida - barem od onih velikih koji izazivaju izumiranje - sljedećih 1.000 godina.&nbsp;</p>


Nevidljivi asteroid veličine zgrade od 20 spratova sakrio se u sunčevom sjaju prije nego što se neugodno približio Zemlji 13. jula.

Asteroid veličine zgrade od 20 spratova približavao se Zemlji

<p>Naučnici su pomoću Džejms Veb svemirskog teleskopa pronašli najstariju crnu rupu do sada. Do otkrića su došli dok su posmatrali CEERS 1019, drevnu galaksiju koja se formirala oko 570 miliona godina nakon Velikog praska. Međutim, naučnike su zapanjile karakteristike crne rupe u središtu ove galaksije.<br></p><h2>9 miliona puta teža&nbsp;</h2><p>Naime, ova crna rupa je "samo" 9 miliona puta teža od našeg Sunca, što je "daleko manje od ostalih crnih rupa koje su postojale u ranom univerzumu, a koje su detektirane pomoću drugih teleskopa", objašnjava NASA u zvaničnom saopćenju. </p><p>Ovi giganti obično sadrže više od milijardu solarnih masa, što ih čini lakšim za detekciju jer su značajno svjetliji.</p><p>Iako se i dalje smatra supermasivnom, crna rupa u središtu CEERS 1019 galaksije je misterija za naučnike, kojima nije jasno kako se tako mala crna rupa formirala u periodu koji je poznat po gigantskim crnim rupama. Ipak, i sama galaksija posjeduje neke interesantne karakteristike.</p><p>Kako kaže NASA, CEERS 1019 galaksija je primijećena kao niz trostrukih svijetlih tačaka, a ne kao jedinstvena formacija u obliku diska poput mnogih drugih galaksija. </p><p>- Nismo navikli da vidimo toliko strukture na slikama s ove udaljenosti - kaže Džejhan Kartaltip, naučnica koja je učestvovala u istraživanju.</p><h2>Usisava plin</h2><p>Utvrđeno je da ova galaksija usisava ogromnu količinu plina dok istovremeno stvara nove zvijezde. </p><p>Spajanje galaksija je možda uzrok aktivnosti galaksijine crne rupe, što bi također moglo dovesti do povećanog broja formacije zvijezda.</p>

Crna rupa u središtu galaksije CEERS 1019 je stara više od 13 milijardi godina, a njene karakteristike su zapanjile naučnike

Naučnike zapanjila najstarija crna rupa koju su do sada otkrili, nije kao druge

<p>Polarna svjetlost na svim planetima osim na Neptunu ima zajedničko objašnjenje, nagovještavaju istraživači u izvještavaju od 18. jula u časopisu ''Nature Communications''.&nbsp;</p><h2>Nebeske emisije</h2><p>Merkurova polarna svjetlost je savršenog karaktera, prenio je portal ''Science News''. Dok umjerena Zemlja dobiva nebeske svjetlosne emisije preko svojih polova, pakleni Merkur dobiva nevidljive trake rendgenskog zračenja koje se lijepe za njenu suncem obasjanu površinu.<br></p><p>Ali koliko god da izgledaju vanzemaljske, Merkurove rendgenske polarne svjetlosti imaju mnogo zajedničkog sa Zemljinom polarnom svjetlošću i s polarnom svjetlošću širom Sunčevog sistema, prenosi Tanjug.&nbsp;</p><p>Naučnici su sada izravno pokazali da fluktuacije u Merkurovom magnetnom polju mogu odbaciti elektrone prema planeti, gdje oni na kraju padaju i izazivaju polarnu svjetlost rendgenske svjetlosti. </p><h2>Taloženje elektrona</h2><p>Čini se da je ovaj proces, nazvan taloženje elektrona, praktično univerzalan u Sunčevom sistemu: uzrokuje polarnu svjetlost na svakoj planeti s globalnim magnetnim poljem osim na Neptunu, navode istraživači. Čak i Mars, koji ima samo lokalizirana magnetna polja, ima polarnu svjetlost izazvanu kišom elektrona.&nbsp;</p>


Polarna svjetlost na svim planetama osim na Neptunu ima zajedničko objašnjenje

Stiglo novo objašnjenje o svemiru

<p>Nema sumnje da su toplotni valovi koji su zahvatili južnu Evropu, SAD i dijelove Azije jači i duži zbog klimatskih promjena koje je izazvao ljudski faktor, izjavila je stručnjakinja za klimu i predavač na Imeprijal koledžu u Londonu Frederika Oto.<br></p><p>Ona je za BBC rekla da se bez tačnih proračuna ne može reći koliko su toplotni valovi jači zbog klimatskih promjena, ali da se zna da su klimatske promjene ogroman faktor.</p><p>- Sve dok fabrike, elektrane, brodovi, automobili i avioni nastavljaju da izbacuju svoje ispušne plinove u atmosferu, stvari mogu samo da dobivaju na toploti - rekla je Oto.</p><p>Dodala je da toplotni valovi širom sjeverne hemisfere ne iznenađuju jer je to očekivano imajući u vidu trenutne nivoe emisije plinova staklene bašte.</p><p>- Vrlo dobro znamo da, dokle god sagorijevamo fosilna goriva, ove temperature će rasti i temperaturni rekordi će biti obarani - istakla je Oto.</p><p></p>

Supermjesec obasjao BiH: "Ovo će se ponoviti tek za 14 godina"

Naučnici su možda riješili najveću misteriju Sunca

Između straha i potencijala: Kako razumjeti i prihvatiti robotiku u savremenom društvu

Uskoro spektakl na nebu - plavi Mjesec

Zamrznuti crvi oživjeli poslije 46 hiljada godina

Revolucionarno rješenje za ljubitelje muzike: Zvučnik dizajniran da osjetite zvuk svuda okolo

Threads izgubio više od polovine korisnika

Nevjerovatno otkriće u Gazi: Arheolozi pronašli 125 grobnica i olovne sarkofage

NASA obavila simulaciju historijske misije: Letjelica će dopremiti uzorke asteroida Bennu na Zemlju

U Indijskom okeanu se nalazi "gravitacijska rupa": Naučnici misle da znaju zašto

Novo otkriće najmoćnijeg teleskopa moglo bi promijeniti cijelu kozmologiju

Napravljen novi model embriona zasnovan na matičnim ćelijama, pomaže u liječenju genetskih oboljenja

Asteroid veličine zgrade od 20 spratova približavao se Zemlji

Naučnike zapanjila najstarija crna rupa koju su do sada otkrili, nije kao druge

Stiglo novo objašnjenje o svemiru

Naučnici dali odgovor zašto su toplotni valovi sve jači i duži

Nauka

Supermjesec obasjao BiH: "Ovo će se ponoviti tek za 14 godina"

Naučnici su možda riješili najveću misteriju Sunca

Između straha i potencijala: Kako razumjeti i prihvatiti robotiku u savremenom društvu

Uskoro spektakl na nebu - plavi Mjesec

Zamrznuti crvi oživjeli poslije 46 hiljada godina

Revolucionarno rješenje za ljubitelje muzike: Zvučnik dizajniran da osjetite zvuk svuda okolo

Threads izgubio više od polovine korisnika

Nevjerovatno otkriće u Gazi: Arheolozi pronašli 125 grobnica i olovne sarkofage

NASA obavila simulaciju historijske misije: Letjelica će dopremiti uzorke asteroida Bennu na Zemlju

U Indijskom okeanu se nalazi "gravitacijska rupa": Naučnici misle da znaju zašto

Novo otkriće najmoćnijeg teleskopa moglo bi promijeniti cijelu kozmologiju

Napravljen novi model embriona zasnovan na matičnim ćelijama, pomaže u liječenju genetskih oboljenja

Asteroid veličine zgrade od 20 spratova približavao se Zemlji

Naučnike zapanjila najstarija crna rupa koju su do sada otkrili, nije kao druge

Stiglo novo objašnjenje o svemiru

Naučnici dali odgovor zašto su toplotni valovi sve jači i duži