<p>Heliogeofizička služba Instituta za primijenjenu geofiziku imena akademika E. K. Fedorov je rekao da su se tri snažne baklje klase M dogodile na Suncu u nedjelju, 16. jula.<br></p><p>Publikacija napominje da se prva epidemija dogodila oko 11.26 po moskovskom vremenu, trajala je oko 14 minuta i izazvala poremećaje u kratkovalnoj radio-komunikaciji na Zemlji.</p><p>Drugi je zabilježen u 18.08, trajao je oko 15 minuta.</p><p>Treću epidemiju stručnjaci su registrirali u 20.46, njeno trajanje je bilo oko 28 minuta.</p><p>Prethodno su naučnici iz Centra za predviđanje svemirskih vremenskih prilika američke Nacionalne okeanografske i atmosferske agencije (NOAA) saopćili da će dugotrajna magnetna oluja prekriti Zemlju od 18. do 24. jula, a vrhunac će biti 20. jula.</p><p>U ovom periodu ljudi koji su osjetljivi na vremenske prilike trebaju biti oprezni.</p><p>Magnetne oluje su pojava koja nastaje usljed poremećaja u magnetnom polju Zemlje usljed sunčevih baklji.</p>

U ovom periodu ljudi koji su osjetljivi na vremenske prilike trebaju biti oprezni

Snažna eksplozivna buktinja na Suncu poremetila sisteme komunikacije na Zemlji

<p>Naučnici Univerziteta Vašington u Sent Luisu u Misuriju konstruirali su uređaj koji može da otkrije prisustvo virusa koji izaziva COVID-19 u zraku za svega nekoliko minuta.<br></p><p>Kako prenosi Sajens njuz, aparatu, malo većem od tostera, potrebno je pet minuta da otkrije sedam do 35 virusnih čestica po litru zraka, što je otprilike jednako ''osjetljivo'' koliko i testovi nazalnih briseva PCR.</p><h2>Za nekoliko minuta</h2><p>- Ovaj detektor uvlači 1.000 litara zraka po minuti, nakon čega se virusi pomoću ''mini-ciklona'' hvataju unutar aparata i koncentriraju za analizu. Neuhvaćeni virusi u tečnosti filtriraju se iz zraka pomoću HEPA filtera pričvršćenog na uređaj. Nakon pet minuta sakupljanja tečnost se pumpa u biosenzor - rekao je jedan od naučnika s Univerziteta Rajan Čakrabarti.</p><p>On dodaje da se unutar biosenzora nalaze nanotijela koja šiljatim proteinima hvataju virus u prolazu, nakon čega struja prođe kroz nanotijela, izazivajući oksidaciju tirozinskih aminokiselina u proteinu šiljaka ili gubitak elektrona i tako uređaj detektira oksidaciju i signalizira da je virus prisutan u zraku, prenosi Tanjug.</p><p>Da bi testirali detektor, istraživači su poslali uređaj u stanove dvije osobe koje su imale COVID-19 infekcije.</p><p>Međutim, potrebno je prevazići još nekoliko prepreka, među kojima je to da je aparat bučan kao usisivač ili kao telefon dok zvoni, što je previše glasno da bi se aparat koristio u kancelarijama ili učionicama.</p><h2>Stvara buku</h2><p>Sajens njuz dodaje da je za izradu detektora potrebno između 1.400 i 1.900 dolara u istraživačkom laboratoriju, što znači da bi aparat u prvo vrijeme bio nešto skuplji da bi se koristio u kućnim uvjetima, ali da je moguće priuštiti ga za upotrebu u bolnicama, aerodromima i drugim javnim prostorima.</p><p>Čakrabarti je istakao da postoji mogućnost da se u budućnosti konstruiraju slični aparati koji bi mogli da otkriju i druge respiratorne viruse, kao što su gripa ili respiratorni sinusni virus.&nbsp;</p>

Naučnici Univerziteta Vašington u Sent Luisu u Misuriju konstruirali su uređaj koji može da otkrije prisustvo virusa koji izaziva COVID-19 

Naučnici napravili aparat koji detektira virus COVID-19 u zraku

<p>U eri brzih tehnoloških promjena, umjetna inteligencija (UI) zauzima sve značajniju ulogu u mnogim industrijama, uključujući i novinarstvo. Razvoj AI tehnologija i duboko učenje već su omogućili stvaranje sofisticiranih sistema koji mogu generirati vijesti, analizirati podatke i prepoznati obrasce. To je potaknulo rasprave o mogućnosti da će umjetna inteligencija jednoga dana zamijeniti novinare u potpunosti. Ali, hoće li se to zaista dogoditi?<br></p><p>Postoji nekoliko ključnih aspekata koji trebaju biti razmatrani kako bismo bolje razumjeli budućnost novinarstva u kontekstu umjetne inteligencije.</p><h2>Automatizacija rutinskih zadatka</h2><p>Umjetna inteligencija već sada može olakšati život novinara automatskom obradom podataka, provjerom činjenica i generiranjem osnovnih izvještaja. Ovo će vjerovatno postati sve važnije u budućnosti jer će novinari imati više vremena usmjeriti se na dublje istraživanje i analizu.</p><h2>Ubrzavanje vijesti</h2><p>Jedna od glavnih prednosti AI-a u novinarstvu je sposobnost brze analize i obrade velike količine informacija u stvarnom vremenu. To će omogućiti novinarima da brže prenose informacije javnosti, ali istovremeno može izazvati pitanja o tačnosti i provjeri informacija.</p><h2>Stvaranje sadržaja</h2><p>AI tehnologije već mogu generirati osnovne vijesti i članke. Međutim, ovdje je važno napomenuti da kreativni aspekt novinarstva i dalje ostaje u ljudskim rukama. Umjetna inteligencija može pomoći u izvještavanju o činjenicama, ali nema sposobnost razumijevanja emocija, konteksta i etičkih implikacija koje nosi stvaranje novinarskog sadržaja.</p><h2>Etički izazovi</h2><p>Uvođenje AI-a u novinarstvo postavlja niz etičkih pitanja. Na primjer, ko će biti odgovoran za nepravilnosti ili netačne informacije ako su ih generirale AI tehnologije? Također, kako će se očuvati novinarska integritet i objektivnost kada je AI programiran da se prilagodi određenim sklonostima i preferencijama?</p><h2>Interakcija s publikom</h2><p>Odnos novinara s publikom može se značajno promijeniti s uključivanjem umjetne inteligencije. AI sistemi mogu pružiti personalizirane vijesti i preporuke temeljene na korisničkim preferencijama, ali istovremeno postoji opasnost od stvaranja "filter balona" u kojem ljudi više nisu izloženi različitim perspektivama i informacijama.</p><h2>Saradnja umjesto zamjene</h2><p>Umjesto gledanja na AI kao prijetnju novinarima, možemo ga shvatiti kao alat za poboljšanje novinarske prakse. Kombinacija ljudskih vještina, etičke prosudbe i kreativnosti s prednostima AI-a može rezultirati snažnijim novinarstvom i većom kvalitetom informacija koje dolaze do publike.</p><h2>Zaključak</h2><p>Umjetna inteligencija ima potencijal promijeniti novinarstvo i omogućiti novim pristupima i rješenjima u tom području. Međutim, zamjena novinara u potpunosti AI-jem ostaje malo vjerovatna. Ljudska kreativnost, etičko prosuđivanje i sposobnost razumijevanja konteksta i emocija čine ljude nezamjenjivim u novinarskoj industriji. Budućnost novinarstva mogla bi biti u sinergiji s umjetnom inteligencijom, gdje će se novinari oslanjati na AI tehnologije kako bi poboljšali svoj rad i omogućili bolje informacije svojoj publici.</p>

Umjetna inteligencija ima potencijal promijeniti novinarstvo i omogućiti novim pristupima i rješenjima u tom području

Postavlja se pitanje hoće li umjetna inteligencija zamijeniti novinare

Umjetna inteligencija i budućnost novinarstva: Konkurencija ili saradnja?

<p>Zvuk koji najčešće čujete ljeti na morskoj obali zasigurno je onaj koji proizvode cvrčci, najuporniji i najglasniji ljetni svirači, pogotovo na visokim temperaturama.<br></p><p>Cvrčke ste svi čuli, no jeste li ikad vidjeli kako izgledaju izbliza?</p>

<p><br></p><p>Tijelo im je zdepasto i teško se mogu zapaziti jer su boje koja se može uporediti s onom kore stabala, prenosi Index.hr. Prednja su im krila dulja od stražnjih. Glava im je kratka, kao i ticala, čelo istaknuto, a usta su im podešena za bodenje i sisanje. Mužjaci na prvom kolutiću zatka imaju cvrčalo kojim ispuštaju ritmičke, prodorne zvukove, posebno za vrijeme vrućih popodnevnih sati.</p><p>Na temperaturi ispod 25 stepeni nemaju dovoljno energije za cvrčanje. Samo mužjak cvrčka pjeva, a cilj mu je privući ženku. Razvoj većine vrsta cvrčaka traje od dvije do pet godina.&nbsp;<br></p>

Samo mužjak pjeva, a cilj mu je privući ženku

Svi ih čujemo, ali znate li kako izgledaju cvrčci

<p>Adela Poteri je 13-godišnja djevojčica koja od svoje četvrte godine zna da će jednog dana biti astronautkinja. Ona je izuzetno talentovana i nadarena djevojčica, koja je preskočila četiri razreda. Preferira da uči kineski, obožava kvantnu mehaniku kao i knjige naučnika Stivena Hokinga, koji je njen omiljeni naučnik.</p><p>Ona već sad polaže neke ispite na Univerzitetu Hanover, gdje planira da nastavi školovanje.</p><p>Za Adelu Poteri kažu da je izuzetno nadarena. Prema Mensi, svi koji imaju kvocijent inteligencije veći od 130 smatraju se nadarednim.</p><h2>Izuzetno nadarena</h2><p>Oko 2,2 odsto ljudi u Njemačkoj ima ovaj IQ. Prema riječima Sabrine Hening, potpredsjednice Njemačkog udruženja nadarene djece, širom zemlje ima oko 300.000 nadarene djece.</p><p>Ali, prema Heningovoj, tek 11,000 njih se može klasifikovati kao visoko nadarena i oni imaju IQ preko 145.</p><p>Paralelno sa redovnom školom, Adela je upisana kao mlađi student na matemarici u zimskom semestru 2022/2023. godine na Univerzitetu Hanover. Položila je ispit “Analiza 1”.</p><p>Želja joj je da studira matematiku i fiziku, ali i da jednog dana napiše i doktorsku teza iz oba predmeta, te da istovremeno prođe obuku za pilota.</p><p>- Još prije devet godina odlučila sam da ću postati astronaut - kaže Adela, koja je vrlo rano naučila da čita, a već sa pet godina je od majke tražila knjige Stivena Hokinga o svemiru.</p><p>Ipak, na pitanje da li su ta djeca lišena bezbrižnog djetinjstva, Heningova odgovara:</p><p>- Ali, naprotiv, ta djeca, prateći program za svoj uzrast, prosto nemaju izazova i to za njih predstavlja stres. Onda nastaje dosada, a dosada je patnja za tu djecu - kaže ona.</p><h2>Uči nekoliko jezika</h2><p>Međutim, Adeli ništa ne pada teško. Na svom iPadu ima svoj sedmični plan koji je u potpunosti popunjen. Ona, pored matematike i ispita, uči nekoliko jezika poput kineskog, korejskog, ali i jezik svojih roditelja. Naaime, otac joj je iz BiH, a majka iz Crne Gore.</p><p>Pored jezika, Adela svira klavir, saksofon i gitaru, a voli i da pjeva i crta:</p><p>- Takođe, nekoliko puta sedmično idem na džogiranje sa tatom - dodaje Adela, Inače, dva put godišnje, ona ima sastanke sa Klausom Urbanom, sa kojim “razmjenjuje ideje”. On je profesor specijalne edukativne psihologije na Univerzitetu Hanover i inadarena djeca su upravo predmet njegovih istraživanja i naučnih radova.</p><p>- Adela ima nevjerovatno visok IQ, ali taj IQ imaju i neki drugi ljudi. Ono što je specifično za nju jeste ta nevjerovatna žeđ za učenjem i enormna radoznalost - kaže Urban.</p><h2>Izuzetno disciplinovana</h2><p>Kada je riječ o učenju, ona je izuzetno disciplinovana.</p><p>- Ona je nevjerovatna orijentisana ka cilju. Istovremeno, njena ljubaznost, njena toplina i njena društvena strana su prilično izuzetni - oduševljeno govori Urban. Njega posebno oduševljava način na koji Adela nastoji da dođe do svog cilja, a to je da postane astronautkinja.</p><p>- Za nadarenu djecu, učenje je poput igre - kaže Urban.</p><p>I na kraju, Adela kaže da je astronaut Aleksander Gerst jedan od ljudi koje bi željela da upozna te da mu je 2019. godine pisala i dobila odgovor od njega:</p><p>- Voljela bih da ga jednom upoznam, ali pretpostavljam da je njegov raspored pretrpan, baš kao i moj - kaže Adela na kraju.</p>

Za Adelu Poteri kažu da je izuzetno nadarena. Prema Mensi, svi koji imaju kvocijent inteligencije veći od 130 smatraju se nadarednim

Ona već sad polaže neke ispite na Univerzitetu Hanover, gdje planira da nastavi školovanje

Djevojčica porijeklom s naših prostora među najtalentovanijom djecom Njemačke

<p>Astronomsko društvo Varaždin se na Facebooku pohvalilo kako je njihov član Alen Pevec uočio meteor velikog sjaja iznad Varaždina.</p><p>- Bolid iznad Varaždina! Jučer, malo prije ponoći, Alan Pevec uočio je bolid na svojoj amaterskoj meteorskoj mreži, a zabilježila ga je i Globalna meteorska mreža https://globalmeteornetwork.org/ uz još desetak ostalih mreža koje prate takve pojave.</p>

<p>Bolid je meteor velikog sjaja koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava ponekad može biti popraćena i zvukom. Ponekad izgori u atmosferi, a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine Zemlje. Nakon opažanja ide se za njegovom potragom. Detaljnije informacije o istom još čekamo jer Globalna meteorska mreža zasigurno će dati još informacija o istom - naveli su na Facebooku.&nbsp;</p>

Bolid je meteor velikog sjaja koji izgleda kao vatrena kugla

Iznad Varaždina snimljen meteor, traga se za ostacima

<p>Halejeva kometa je nesumnjivo jedan od najpoznatijih objekata u našem solarnom sistemu - s dobrim razlogom. Ne samo da je u pitanju kometa za koju čovječanstvo zna već više od 2.000 godina već je i jedina kometa koja se golim okom može posmatrati dva puta u toku ljudskog života. Međutim, malo ljudi zna da je 2023. godina veoma važna na njenom putu oko Sunca.<br></p><h2>Kikiriki u ljusci</h2><p>Sa svojim oblikom koji podsjeća na kikiriki u ljusci i dimenzijama od impozantnih 15 x 8 km, Halejeva kometa pravi je gigant. Njena revolucija oko Sunca traje oko 76 godina, a naučnici vjeruju da se u svojoj trenutnoj orbiti kreće već 16.000 godina. Međutim, uprkos tome što se njena pojava na noćnom nebu može povezati s drevnim opservacijama milenijima unazad, Edmund Halej je 1705. godine postao prvi čovjek koji je shvatio da je u pitanju kometa koja se iznova vraća, tačno predviđajući da će je čovječanstvo ponovo vidjeti 1758. godine, zbog čega danas nosi njegovo ime.</p><p>Orbita Halejeve komete je izuzetno izdužena i veoma neobična. Za razliku od Zemlje i ostalih planeta, njena revolucija oko Sunca se odvija u suprotnom smjeru, odnosno u smjeru kazaljke na satu. Također, kada se uporedi s putanjom naše planete oko Sunca, orbita nebeskog tijela 1P/Halley, kako mu je zvanično ime, nagnuta je 18 stepeni.</p><p>Njen perihel, odnosno najbliža tačka Suncu na orbiti, iznosi "samo" 87,8 miliona kilometara, što je 20 miliona kilometara bliže nego što je to slučaj s Venerom. Helejeva kometa se u ovoj tački posljednji put našla 1986. godine. S druge strane, njen afel je daleko izvan Neptunove orbite (5,27 milijardi kilometara od Sunca), i upravo je zato 2023. važna godina. Halejeva kometa će se u novembru/decembru naći u afelu, nakon čega će započeti svoj put nazad ka unutrašnjosti Sunčevog sistema.</p><h2>Vidljiva opet tek 2061.</h2><p>Ljudi na Zemlji će Halejevu kometu sljedeći put moći da vide tek 2061., odnosno za 38 godina. Međutim, ukoliko ste nestrpljivi da pogled podignete ka noćnom nebu i vidite nešto veličanstveno, ne propustite ovogodišnju kišu meteora.</p>


Najpoznatiju kometu nećemo vidjeti još 38 godina, ali 2023. je veoma važna na njenoj putanji oko Sunca

Za Halejevu kometu su svi čuli, ali malo ko zna zašto je za nju 2023. godina važna

<p>Američki proizvođač automobila Tesla saopštio je danas da je prvi primjerak električnog pikapa Cybertruck sišao s proizvodne linije nove "Mega Giga-fabrike" u Teksasu.</p><p>- To je prvi&nbsp;Cybertruck  proizveden u Teksasu - saopštila je kompanija na Twitteru i postavila fotografiju vozila s radnicima.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">First Cybertruck built at Giga Texas! 🤠 <a href="https://t.co/ODRhHVsd0t">pic.twitter.com/ODRhHVsd0t</a></p>&mdash; Tesla (@Tesla) <a href="https://twitter.com/Tesla/status/1680121747910148099?ref_src=twsrc%5Etfw">July 15, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ilon Mask (Elon Musk), šef Tesle i Twittera, ponovo je objavio tu fotografiju uz čestitku timu fabrike. Kompanija je u aprilu najavila proizvodnju tog pikapa.</p><p>U novembru 2019. godine, Tesla je predstavila model tog pikapa futurističkog, spljoštenog izgleda, nalik na školjku sa neobičnim, oštrim linijama.</p><p>To predstavljanje je postalo senzacija jer je jedan Maskov saradnik, želeći da pohvali čvrstoću kabine pikapa, bacio čekić na blindirani prozor i - probio ga. Uslijedio je drugi pokušaj i oštetio je i drugo staklo.</p>

U novembru 2019. godine, Tesla je predstavila model tog pikapa futurističkog, spljoštenog izgleda, nalik na školjku sa neobičnim, oštrim linijama

Kompanija Tesla: Prvi električni pikap sišao s proizvodne linije

<p>Američka svemirska agencija NASA ove je sedmice objavila snimku svemirskog teleskopa James Webb koja prikazuje kompleks međuzvjezdanih oblaka Rho Ophiuchi, Zemlji najbližeg područja u kojem nastaju zvijezde, čime je agencija obilježila godinu otkako je predstavila prve rezultate teleskopa.</p><p>Teleskop Webb, koji je lansiran 2021., a podatke je počeo prikupljati prošle godine, preoblikovao je ljudsko razumijevanje ranog svemira te istovremeno izradio zapanjujuće snimke kozmosa.</p><p>Snimka Rho Ophiuchija je najbolji takav primjer, a prikazuje maglicu, ogroman oblak međuzvjezdanog plina i prašine u kojem nastaju nove zvijezde, u našoj galaksiji Mliječnoj stazi, udaljen otprilike 390 svjetlosnih godina od Zemlje. Svjetlosna godina je put koji svjetlost prijeđe u godinu dana, što iznosi 9.5 biliona kilometara.<br></p><p>Rho Ophiuchi je star svega milion godina, što je po kozmičkom vremenu treptaj oka</p>

Svjetlosna godina je put koji svjetlost prijeđe u godinu dana, što iznosi 9.5 biliona kilometara

James Webb objavio fascinantnu sliku najbližeg mjesta gdje se rađaju zvijezde

<p>Rover Perseverance potvrdio je pronalazak organskih spojeva u krateru Jezero na Marsu. Premda ovo nije konačni dokaz da je tamo nekad bilo života, rezultati upućuju na iznenađujuće složene organske uvjete za ''ključne gradivne spojeve za život''.</p><h2>Organski spojevi</h2><p>Naime, organski spojevi ne moraju nužno nastati kao posljedica bioloških procesa, no da bi se njihovo porijeklo potvrdilo, morat ćemo ih pregledati izbliza. Nova studija objavljena je u časopisu ''Nature''.<br></p><p>Rover Perseverance, koji je istražio krater Jezero, tim područjem švrlja od februara 2021. Naučnici su uvjereni da se u bazenu nekad nalazilo drevno jezero koje uključuje deltu rijeke koja se u njega slijevala. To je jedno od najizglednijih područja za otkrivanje preostalih znakova života na danas negostoljubivom Marsu.</p><p>Organske molekule poput onih uočenih u krateru Jezero uvijek sadrže atome ugljika, a često i vodika. Ove su tvari ključne komponente života kakvog poznajemo na Zemlji, no stvar je u tome što se mogu razviti i abiološki. </p><p>Rover je ove spojeve detektirao i promotrio pomoću instrumenta Scanning Habitable Environments with Raman and Luminescence for Organics and Chemicals (SHERLOC) — koji mapira organske molekule i minerale na površinama stijena. Valja naglasiti da je instrument pronašao organske materijale u svih deset ciljeva koje je promatrao na dnu kratera. </p><p>- Naši rezultati podupiru zapažanja prijašnjih robotskih misija na Mars koje su zaključile da je Crvena planeta nekoć bila bogata organskim materijalom, spojevima sačinjenim prvenstveno od ugljika i vodika, te da se dio tog organskog materijala još može detektirati milijardama godina kasnije - izjavio je koautor Džozep Sasel Holis (Joseph Razzell Hollis), astrobiolog iz Londona u izjavi za Gizmodo. </p><h2>Potvrditi porijeklo</h2><p>Nakon što su istraživači promotrili Perseveranceovu analizu, uzorke će morati bolje pogledati u zemaljskim laboratorijima ne bili izvukli daljnje zaključke o njihovom porijeklu. </p><p>- Ako se ovi uzorci vrate u zemaljske laboratorije, za proučavanje se uzoraka može koristiti veći spektar alata s većom razlučivošću te mnogo većom specifičnošću i osjetljivošću - napisali su autori.</p>

Da bi se potvrdilo njeno porijeklo, uzorke prvo treba donijeti nazad na Zemlju

Pronađena organska tvar: Je li ovo dokaz života na Marsu?

<p>Istraživači su otkrili novu vrstu rijetkog mozasaura u Maroku, što dodatno ilustrira ogromnu raznolikost ovih morskih reptila koji su postojali prije 66 miliona godina.<br></p><h2>Kataklizmični događaj</h2><p>Istraživači su otkrili novu vrstu mozasaura, morskog guštera iz ere dinosaurusa, sa čudnim, izbočenim zubima, za razliku od bilo kojeg poznatog reptila. Ovo otkriće, zajedno s drugim nedavnim arheološkim nalazima iz Afrike, implicira da su mozasauri i drugi vodeni reptili prošli brzu fazu evolucije sve do prije otprilike 66 miliona godina, kada je kataklizmični događaj na asteroidu zbrisao ova stvorenja zajedno s dinosaurima i gotovo 90 posto svih vrsta na Zemlji.</p><p>Nova vrsta Stelladens mysteriosus dolazi iz kasne krede u Maroku i bila je oko dva puta veća od delfina.</p><p>Imao je jedinstven raspored zuba s oštricama koje su se spuštale niz zube, raspoređene u obliku zvijezde, koje podsjećaju na krstasti šrafciger.</p><p>Većina mozasaura imala je dvije nazubljene izbočine nalik na oštricu na prednjoj i stražnjoj strani zuba kako bi pomogli sjeći plijen, međutim, steladeni su imali od četiri do šest ovih oštrica koje su prolazile niz zub.</p>

<h2>Strategija hranjenja</h2><p>- To je iznenađenje - rekao je dr. Nik Longrič (Nick Longrich) iz Milner centra za evoluciju na Univerzitetu Bath, koji je vodio studiju.</p><p>- Nije kao bilo koji mozasaur, ili bilo koji reptil, čak ni bilo koji kičmenjak kojeg smo ranije vidjeli.</p><p>Dr. Natalija Bardet (Nathalie), specijalista za morske gmizavce iz Prirodnjačkog muzeja u Parizu, rekla je:</p><p>- Radila sam na mozasaurima Maroka više od 20 godina, i nikada ranije nisam vidjela ništa slično.</p><p><br></p>

<p>To što je pronađeno nekoliko zuba istog oblika sugerira da njihov čudan oblik nije rezultat patologije ili mutacije.</p><p>Jedinstveni zubi sugeriraju specijaliziranu strategiju hranjenja ili specijaliziranu prehranu, ali ostaje nejasno šta su steladeni jeli.</p><p>Dr. Longrič je rekao:</p><p>-Nemamo pojma šta je ova životinja jela jer ne znamo ništa slično ni danas ni iz fosilnih zapisa. Moguće je da je pronašao jedinstven način za ishranu, ili je možda ispunjavao ekološku nišu koja danas jednostavno ne postoji. Zubi izgledaju kao vrh Phillips odvijača ili možda šestougaonog ključa.</p>

Istraživači su otkrili novu vrstu mozasaura, morskog guštera iz ere dinosaurusa

Bizarno: Naučnici otkrili novu vrstu morskog reptila s čudnim, izbočenim zubima

<p>Supermasivna crna rupa u centru naše galaksije Mliječne staze nije tako neaktivna kao što se mislilo, pokazuje novo istraživanje. Izgleda da se usnuli div prije otprilike 200 godina probudio i proždro neke obližnje kozmičke objekte prije nego što je ponovo utonuo u san.</p><p>Naime, NASA-in svemirski opservatorij IXPE (Imaging X-ray Polarimetry Explorer) uočio je rendgenski odjek ovog snažnog oživljavanja aktivnosti. Supermasivna crna rupa Strijelac A* (Sgr A*) četiri je miliona puta masivnija od Sunca. Nalazi se u centru Mliječnog puta, a od nas je udaljena 27.000 svjetlosnih godina. </p><h2>"To bismo mogli usporediti s medvjedom koji padne u zimski san" </h2><p>Sgr A* se uvijek smatrao neaktivnom crnom rupom, rekao je astrofizičar Frederik Marin (Frederic) iz francuskog Astronomskog opservatorija Strasbourg. Naime, većina supermasivnih crnih rupa koje čuče u srcu svojih galaksija "uspava" se nakon što progutaju svu okolnu materiju.  </p><p>- To bismo mogli usporediti s medvjedom koji padne u zimski san nakon što se dobro najede - kazao je Marin za AFP. No međunarodni tim stručnjaka je otkrio kako se Sgr A* krajem 19. stoljeća probudio i konzumirao sav plin i prašinu koji su mu se našli nadohvat ruke. Radilo se o poduljem obroku - crna rupa se hranila ovom gozbom nekoliko mjeseci do godinu dana, prije nego što je ponovo zapala u "zimski san".  </p><h2>Milion puta svjetlija </h2><p>- Kada je crna rupa bila aktivna, bila je barem milion puta svjetlija nego što je danas - rekao je Marin. Naučnici su mogli opaziti ovaj prekid sna jer su obližnji galaktički molekularni oblaci počeli emitirati mnogo više rendgenskog zračenja.</p><p>Ova navala rendgenske svjetlosti bila je iznimno jaka. Kao da je krijesnica skrivena u šumi odjednom zasjala poput Sunca, saopćio je francuski Nacionalni centar za naučna istraživanja (CNRS). </p><p>Astronomi su putem IXPE-a pratili to rendgensko svjetlo i otkrili da zapravo dolazi iz smjera Sgr A*. Još uvijek nije poznato šta je tačno probudilo Sgr A*. Jesu li joj neka zvijezda ili oblak plina i prašine prišli preblizu?</p><p>Naučnici se nadaju da će daljnja promatranja iz opservatorija IXPE pomoći da bolje razumijemo što se u ovom slučaju tačno dogodilo, a možda i pripomognu pri rješavanju misterija podrijetla supermasivnih crnih rupa, koje je i dalje obavijeno velom tajne. </p><p>Istraživanje X-ray polarization evidence for a 200-year-old flare of Sgr A* objavljeno je u časopisu Nature.&nbsp;</p>

Izgleda da se usnuli div prije otprilike 200 godina probudio i proždro neke obližnje kozmičke objekte

Izgleda da se usnuli div prije otprilike 200 godina probudio

Nešto se čudno dogodilo u 19. stoljeću s crnom rupom u centru naše galaksije

<p>Privlačnost prema istom spolu? Nalazimo je u ljudskome društvu, među pingvinima, a izgleda da je posebno prisutna kod majmuna. To je sasvim prirodno, pokazuje novo istraživanje. Naime, naučnici sa univerziteta Imperial College London su nakon trogodišnjeg promatranja ponašanja rezus makakija u Puerto Riku otkrili da se mužjaci češće upuštaju u seks s pripadnicima istog spola nego sa ženkama.</p><p>Ustanovili su da je 72 posto od 236 promatranih mužjaka upražnjavalo "gej" seks, dok je samo 46 posto sudjelovalo u heteroseksualnim igrarijama. Postoji više hipoteza koje bi mogle objasniti zašto je tome tako (poput nedovoljnog broja ženki, uspostavljanja dominacije itd.), ali naučnici smatraju da se zapravo radi o jednoj potpuno novoj teoriji - da mužjaci koji prakticiraju gej seks imaju evolucijsku prednost u odnosu na svoje heteroseksualne kolege. </p><h2>Evolucijska prednost </h2><p>Mužjaci majmuna koji su se "zabavljali" s pripadnicima istog spola često su podržavali svog partnera u tučnjavama, navode naučnici, a otkriveno je da biseksualni rezus makakiji imaju više potomaka nego oni koje su fizički privlačile samo pripadnice "ljepšeg spola".</p><p>- Radi se o stvaranju društvenih veza, oni pomažu jedni drugima kasnije tokom sukoba. Zbog toga imaju i bolji pristup ženkama te više potomaka - rekao je biolog Vinsent Savolejn (Vincent Savolainen), a prenosi Business Insider.</p><h2>Homoseksualni seks je u nekoj mjeri nasljedan </h2><p>Nakon provođenja genetskih testiranja i analize porodičnih&nbsp; stabala, naučnici su ustanovili da je privlačnost prema istospolnom odnosu nasljedna u 6.4 posto slučajeva. Mada izgleda da se radi o niskom postotku, radi se o istoj učestalosti koja je primijećena i kod drugih nasljednih ponašanja, poput dotjerivanja ili društvenosti, tako da je i naizgled nizak postotak od 6.4 posto vrijedan pažnje. </p><p>- Nažalost, neki ljudi još uvijek smatraju da je homoseksualnost neprirodna, a u nekim zemljama je za takvo ponašanje određena i smrtna kazna. Naše istraživanje pokazuje da je privlačnost prema istome spolu široko rasprostranjeno među životinjama - rekao je Savolejn. </p><p>Istraživanje naziva Same-sex sociosexual behaviour is widespread and heritable in male rhesus macaques objavljeno je u časopisu Nature Ecology and Evolution.&nbsp;</p>

Ustanovili su da je 72 posto od 236 promatranih mužjaka upražnjavalo "gej" seks, dok je samo 46 posto sudjelovalo u heteroseksualnim igrarijama

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima nego sa ženkama

<p>Tlo ispod velikih gradova se zagrijava i mijenja na načine koji bi mogli oštetiti zgrade, mostove i transportne sisteme, pokazuje novo istraživanje. Samo porazgovarajte s nekim ko zna često putovati podzemnom željeznicom - potvrdit će vam da takvi sistemi prijevoza izbacuju puno topline.</p><p>Kako se ta toplina širi u zemlji, podiže temperaturu tla, što pak dovodi do jedva primjetnog pomicanja tla ispod zgrada. Građevinski inženjer Alesandro Rota Lorija (Alessandro Rotta Loria) sa Univerziteta Northwestern u Ilinoisu analizirao je situaciju za gradsko naselje u Čikagu The Loop i na temelju podataka iz mreže bežičnih temperaturnih senzora napravio 3D kompjuterski model za simulaciju utjecaja rastućih temperatura na okoliš. </p><h2>Podzemno zagrijavanje uzrokuju i cjevovodi te električni kablovi</h2><p>Njegove simulacije obuhvaćaju period od jednog stoljeća, od 1951. (kada je Čikago završio tunele za podzemnu željeznicu) do 2051., a pokazuju potencijalno problematičan utjecaj podzemnih urbanih toplinskih otoka na civilnu strukturu i infrastrukturu, piše Science Alert.</p><p>Tek smo nedavno saznali da grad Njujork tone pod teretom svojih nebodera. Pridodajte još k tome toplinu i tlo ispod gradova se počinje polako micati i zbijati. Spomenuto podzemno zagrijavanje ne dolazi samo od podzemnih željeznica; njega uzrokuju i cjevovodi te električni kablovi. </p><p>Glineni sedimenti sa sitnim zrnom poput onih koji se nalaze ispod Čikaga posebno su skloni zbijanju ili bubrenju zbog topline i vode. Rota Lorija navodi kako je malo vjerovatno da će se zgrade zbog ovog sporog procesa podzemnog zagrijavanja urušiti, ali upozorava da suptilne promjene u tlu od samo nekoliko milimetara mogu opteretiti ili mobilizirati temelje i tokom vremena utjecati na trajnost ili učinkovitost građevinskih materijala.</p><h2>"Starije zgrade nisu građene da izdrže temperaturne varijacije" </h2><p>- Tlo u Čikagu se deformira zbog temperaturnih varijacija. Ni jedna postojeća infrastruktura nije projektirana da izdrži te varijacije. Iako ova pojava nije nužno opasna za sigurnost ljudi, ona će utjecati na normalne svakodnevne operacije temeljnih sistema i infrastrukture općenito - kazao je Rota Lorija koji je ustanovio da se temperature tla u Čikagu trenutno zagrijavaju za oko 0.14 stepeni godišnje. </p><p>- Iako nekoliko milimetara može zvučati malo, pogotovo ako se uzme u obzir da su zgrade dizajnirane da toleriraju određene varijacije, starije zgrade i druga infrastruktura nisu građeni da izdrže temperaturne varijacije kakve imamo danas. Vrlo je vjerovatno da su podzemne klimatske promjene već uzrokovale pukotine i prekomjerna slijeganja temelja koje nismo povezivali s ovim fenomenom jer toga nismo bili svjesni - dodao je. </p><p>Istraživanje naziva The silent impact of underground climate change on civil infrastructure objavljeno je u časopisu Communications Engineering.&nbsp;</p>

Spomenuto podzemno zagrijavanje ne dolazi samo od podzemnih željeznica; njega uzrokuju i cjevovodi te električni kablovi

"Podzemne klimatske promjene" prijete destabilizaciji zgrada

<p>Nedavna studija osporava ideju da će globalno zagrijavanje smanjiti životinje koje dišu pod vodom poput riba, otkrivajući umjesto toga da zagađenje tople vode stvara veće, ali mlađe ribe zbog povećanog rasta i stope smrtnosti.&nbsp;</p><h2>Zagađenje vode</h2><p>Istraživanje, koje je upoređivalo populacije euroazijskog smuđa u vodama zagrijanim nuklearnom elektranom s onima u referentnom području, dovodi u pitanje generalizirana predviđanja klimatskih promjena i naglašava potrebu za velikim, polukontroliranim eksperimentima u prirodnom okruženju.<br></p><p>Jedinstveno 24-godišnje istraživanje o slatkovodnim ribama koje su bile izložene zagađenju tople vode otkriva promjene u rastu i stopi smrtnosti, zajedno s promjenama veličine, međutim, rezultati nisu u potpunosti u skladu s početnim predviđanjima.</p><p>Nova studija nedavno objavljena u časopisu ''eLife'' dovodi u pitanje teoriju da će se vodena bića poput riba smanjiti u veličini zbog globalnog zagrijavanja.</p><p>Istraživanje je pokazalo da, iako su zagađivači toplije vode podigli stopu rasta i smrtnosti, rezultat je bila populacija mlađih, iako većih riba. Ovo otkriće djelimično je u suprotnosti s općim predviđanjima o utjecaju globalnog zagrijavanja na prirodne ekosisteme, naglašavajući potrebu da ove hipoteze prođu rigoroznu eksperimentalnu validaciju velikih razmjera.</p><p>Kako vodeni ekosistemi postaju topliji, predviđa se da će životinje kao što su ribe rasti brže u mladosti, ali će u odrasloj dobi dostići manje tjelesne veličine. Ovaj obrazac je uglavnom uočen u malim eksperimentima, i iako su neke studije testirale ovo predviđanje u prirodnom okruženju, one su uglavnom provedene na vrstama riba koje su bile podvrgnute ribolovu, gdje sam proces ribolova može utjecati na brzinu rasta i veličinu tijela.</p><h2>Jedinstven uvid</h2><p>- Studije o efektima zagrijavanja vode na ribe iz velikih, polukontroliranih eksperimenata u prirodnom okruženju su rijetke, ali mogu pružiti jedinstven uvid - kaže glavni autor Maks Lindmark (Max), istraživač na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka.</p><p>-Koristili smo jedinstveni sistem proučavanja da istražimo kako je zagađenje tople vode promijenilo stopu smrtnosti, stope rasta i veličinu riba tokom mnogih generacija.</p><p>Tim je proveo svoje istraživanje u zatvorenom obalnom zalivu koji je dobivao rashladnu vodu iz nuklearne elektrane, čineći ga 5-10°C toplijim od okolnih voda. Oni su uporedili riblje vrste evroazijskog smuđa iz zatvorenog zaliva i iz referentnog područja u susjednom arhipelagu u vremenskom periodu od 24 godine. Kombinirali su podatke o ulovu s mjerenjima dužine u dobi riba (izračunatih unatrag kroz njihov život iz „starosti prstenova” u tvrdim strukturama), a zatim su ih analizirali koristeći statističke modele kako bi istražili kako je zagađenje tople vode utjecalo na starost i veličinu ribljih populacija, kao i njihov rast i smrtnost.</p><p>Dok su istraživači pronašli statistički značajne razlike u procijenjenim stopama rasta, stopi uginuća i veličini ribljih populacija između grijanih i referentnih područja, nisu sve ove promjene bile kako su očekivali. Iako su ženke smuđa u toplom području rasle brže, kao što je tim i očekivao, nastavile su to činiti cijeli život.</p><p>Ove ribe su, dakle, dostigle veliku veličinu u dobi – otprilike 7-11% veće u grijanom području u bilo kojoj dobi, u usporedbi s referentnim područjem. Štaviše, autori kažu da je povećanje stope rasta mlađe ribe zbog tople vode bilo toliko izraženo da čak i ako su stope uginuća bile veće zbog zatopljenja, a rezultirale su i mlađom ukupnom populacijom ribe, prosječna veličina i relativna brojnost većih riba je i dalje bila veća u grijanom prostoru. Ovaj trend je u suprotnosti s predviđanjem da će globalno zagrijavanje vremenom smanjiti ribu, posebno velike i stare. U suštini, zagrijavanje ekosistema dovelo je do mlađih, ali većih riba u ovoj studiji.</p><h2>Relevantni nalazi</h2><p>- Naša studija pruža snažne dokaze za razlike u rastu i stopi smrtnosti uzrokovane zagrijavanjem među prirodnom populacijom neiskorištenih vrsta riba umjerenog područja izloženih porastu temperature vode od 5-10°C više od dvije decenije. Ovi efekti se u velikoj mjeri, ali ne u potpunosti, suprotstavljaju jedni drugima – dok su ribe mlađe, one su u prosjeku i veće - kaže koautor Malin Karlson (Karlsson), upravitelj voda u Odjelu za prirodu i okoliš, Švedska .</p><p>- Ovi nalazi naglašavaju da generalizirana predviđanja zasnovana na teorijama kao što je pravilo o visini temperature mogu imati ograničenu upotrebu za predviđanje promjena na nivou populacije i da su i stope smrtnosti i stope rasta važni kada se proučavaju efekti temperature - zaključuje viši autor Ana Gardmark, profesor na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka.</p><p>- Iako smo proučavali samo jednu vrstu, ovaj jedinstveni eksperiment klimatskih promjena ukazuje na efekte zagrijavanja na nivou cijelog ekosistema, što njegove nalaze čini vrlo relevantnim u kontekstu globalnog zagrijavanja.</p>

Nedavna studija osporava ideju da će globalno zagrijavanje smanjiti ribe

Upitna popularna teorija: Neočekivani utjecaj globalnog zagrijavanja na veličinu ribe

<p>NASA-in svemirski teleskop James Webb objavio je 3D vizuelizaciju koja prikazuje približno 5.000 galaksija, uključujući Mejsijevu galaksiju, jednu od najranijih galaksija, formiranu 390 miliona godina nakon Velikog praska.&nbsp;</p><h2>Nevidljivi dijelovi svemira</h2><p>Ovo značajno zapažanje pokazuje Webbove napredne mogućnosti snimanja, omogućavajući istraživačima da istraže ranije nevidljive dijelove svemira i postavljaju nova pitanja o formiranju zvijezda u ovim ranim galaksijama.<br></p><p>Podaci pokazuju Webbovu sposobnost da snimi i identificira hiljade galaksija odjednom.</p>

<p>Ured za odnose s javnošću Instituta za svemirski teleskop objavio je novu naučnu vizuelizaciju podataka iz CEERS (Cosmic Evolution Early Release Science) istraživanja. Video predstavlja Webbovo istraživanje regiona, otkrivajući mnoge galaksije koje nikada ranije nisu viđene. Prikazuje mnoštvo galaksija širom svemira i zaključuje na Mejsinoj galaksiji, koja se nalazi 13,4 milijarde svjetlosnih godina udaljena od Zemlje.</p><p>Ova 3D vizuelizacija prikazuje oko 5.000 galaksija unutar malog dijela CEERS (Cosmic Evolution Early Release Science) istraživanja, koje je prikupilo podatke iz regije poznatog kao Extended Groth Strip. Kako se kamera udaljava od naše tačke gledišta, svaka sekunda predstavlja putovanje od 200 miliona svjetlosnih godina u skup podataka i gledanje 200 miliona godina dalje u prošlost. </p><h2>Između sazviježđa</h2><p>Izgled galaksija se mijenja, odražavajući činjenicu da su udaljeniji objekti viđeni u ranijim vremenima u svemiru, kada su galaksije bile manje razvijene. Video završava u Mejsinoj galaksiji, koja je nastala samo 390 miliona godina nakon velikog praska, odnosno prije oko 13,4 milijarde godina.</p><p>Ovaj video, naučna vizualizacija galaksija snimljenih kao dio CEERS (Cosmic Evolution Early Release Science) istraživanja, prikazuje veliki poduhvat NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb. Leti pored hiljada galaksija, počevši od onih u blizini i završavajući sa manje razvijenim galaksijama u veoma udaljenom univerzumu, uključujući onu nikada ranije viđenu Webbu.</p><p>Područje istaknuto u ovoj vizuelizaciji je mali dio Extended Groth Stripa, regije između sazviježđa Ursa Major i Boötes, koje je prvobitno promatrao Hubble svemirski teleskop između 2004. i 2005. godine. </p><p>Iako ovo ogromno područje sadrži oko 100.000 galaksija, vizuelizacija se fokusira na otprilike 5.000 – sa najbližim i složenijim galaksijama, prikazanim na početku, smještenim unutar nekoliko milijardi svjetlosnih godina od Zemlje. Kako vizuelizacija napreduje, prikazujući galaksije udaljenije od Zemlje, vidimo različite faze historije i evolucije svemira.</p><p>Najdalja galaksija vizuelizacije, poznata kao Mejsijeva galaksija, meta je od velikog interesiranja astronoma. Nastala je oko 390 miliona godina nakon velikog praska, odnosno prije oko 13,4 milijarde godina. To nije samo jedna od prvih svijetlih, izuzetno udaljenih galaksija koje je Webb pronašao, već je i primjer rane galaksije koju je samo Webb mogao vidjeti. To je zato što Webbovi instrumenti mogu uhvatiti svjetlost iz ovih ranih galaksija, koja je proširenjem svemira pomjerena na infracrvene valne dužine.&nbsp;</p>

Snažna eksplozivna buktinja na Suncu poremetila sisteme komunikacije na Zemlji

Naučnici napravili aparat koji detektira virus COVID-19 u zraku

Umjetna inteligencija i budućnost novinarstva: Konkurencija ili saradnja?

Svi ih čujemo, ali znate li kako izgledaju cvrčci

Djevojčica porijeklom s naših prostora među najtalentovanijom djecom Njemačke

Iznad Varaždina snimljen meteor, traga se za ostacima

Za Halejevu kometu su svi čuli, ali malo ko zna zašto je za nju 2023. godina važna

Kompanija Tesla: Prvi električni pikap sišao s proizvodne linije

James Webb objavio fascinantnu sliku najbližeg mjesta gdje se rađaju zvijezde

Pronađena organska tvar: Je li ovo dokaz života na Marsu?

Bizarno: Naučnici otkrili novu vrstu morskog reptila s čudnim, izbočenim zubima

Nešto se čudno dogodilo u 19. stoljeću s crnom rupom u centru naše galaksije

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima nego sa ženkama

"Podzemne klimatske promjene" prijete destabilizaciji zgrada

Upitna popularna teorija: Neočekivani utjecaj globalnog zagrijavanja na veličinu ribe

Webbova zadivljujuća 3D vizuelizacija: Kosmička evolucija kroz 5.000 galaksija

Nauka

Snažna eksplozivna buktinja na Suncu poremetila sisteme komunikacije na Zemlji

Naučnici napravili aparat koji detektira virus COVID-19 u zraku

Umjetna inteligencija i budućnost novinarstva: Konkurencija ili saradnja?

Svi ih čujemo, ali znate li kako izgledaju cvrčci

Djevojčica porijeklom s naših prostora među najtalentovanijom djecom Njemačke

Iznad Varaždina snimljen meteor, traga se za ostacima

Za Halejevu kometu su svi čuli, ali malo ko zna zašto je za nju 2023. godina važna

Kompanija Tesla: Prvi električni pikap sišao s proizvodne linije

James Webb objavio fascinantnu sliku najbližeg mjesta gdje se rađaju zvijezde

Pronađena organska tvar: Je li ovo dokaz života na Marsu?

Bizarno: Naučnici otkrili novu vrstu morskog reptila s čudnim, izbočenim zubima

Nešto se čudno dogodilo u 19. stoljeću s crnom rupom u centru naše galaksije

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima nego sa ženkama

"Podzemne klimatske promjene" prijete destabilizaciji zgrada

Upitna popularna teorija: Neočekivani utjecaj globalnog zagrijavanja na veličinu ribe

Webbova zadivljujuća 3D vizuelizacija: Kosmička evolucija kroz 5.000 galaksija