UTJEČE NA FUNKCIONIRANJE

Fenomen izgaranja: Značajan zdravstveni problem

Dok simptomi mogu varirati, značajan znak izgaranja je postupno odvajanje ili mentalno odvajanje od radnih dužnosti

Može se proširiti na sve sfere života. Pixabay

Dž. R.

25.4.2024

Sve češće se može čuti od različitih generacija da se osjećaju kao da su psihički izgorili, bilo da je na poslu ili kući.

Značajan problem

Fenomen izgaranja (eng. burnout), značajan zdravstveni problem na radnom mjestu, karakterizira iscrpljenost koja prvenstveno proizlazi iz faktora povezanih s poslom, iako se može proširiti i na druge sfere života.

Ta se iscrpljenost očituje kroz emocionalnu iscrpljenost, fizički umor i kognitivni napor. Dok simptomi mogu varirati, značajan znak izgaranja je postupno odvajanje ili mentalno odvajanje od radnih dužnosti.

Unatoč tome što nije službeno priznato kao medicinsko stanje, izgaranje može duboko utjecati na cjelokupno funkcioniranje i dobrobit pojedinca.

Podtipovi izgaranja

Nedavna istraživanja identificirala su različite podtipove izgaranja u koje spadaju frenetični podtip, nedovoljno izazovan podtip, istrošeni podtip i podtip neusklađenosti.

Svaki podtip odražava različite obrasce stresa i nezadovoljstva povezanog s poslom. Prelaz između ovih podtipova može se dogoditi na temelju promjena radnih okolnosti i ličnih faktora.

Frenetični podtip karakteriziraju pretjerana opterećenja i visoka razina predanosti, što često rezultira zanemarivanjem osobnog života.

Nedovoljno izazovan podtip proizlazi iz ponavljajućih i nestimulirajućih radnih zadataka, što dovodi do nezainteresiranosti i nedostatka profesionalnog razvoja.

Istrošeni podtip, poznat i kao izgaranje zbog zanemarivanja, proizlazi iz osjećaja bespomoćnosti i beznađa pred nejasnim ili nestrukturiranim zahtjevima posla.

Podtip neusklađenosti javlja se kada postoji sukob između ličnih vrijednosti pojedinca i vrijednosti koje zastupa njegovo radno mjesto.

Kako se nositi s izgaranjem?

Kako bi se efikasno pozabavili izgaranjem, pojedinci se potiču da najprije identificiraju podtip s kojim se susreću i da se upuste u samorefleksiju.

Razumijevanje kako nečije osobine ličnosti mogu pridonijeti riziku od sagorijevanja također može biti od pomoći, kao što može biti i rasprava o problemima s menadžerima ili traženje smjernica od kompetentnih osoba kao što su “treneri karijere“.

Osim toga, ispitivanje temeljnih izazova, bilo da proizlaze iz posla ili ličnog života, i davanje prioriteta kvaliteti nad kvantitetom u radnim naporima može pomoći u ublažavanju sagorijevanja.

Konačno, uzimanje pauza i uključivanje u aktivnosti koje obnavljaju energiju i potječu svježu perspektivu ključni su za borbu protiv izgaranja i pronalaženje nove svrhe u poslu i životu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.