Život

Dubok dah smiruje um i izbacuje toksine

Autor: Avaz.ba
21.12.2017 20:00
A
A
A

No, duboki i dulji udisaji šalju mozgu signale da je sve u redu, pa se i cijelo tijelo počinje osjećati opuštenije. Stoga je istina da duboko disanje stvara osjećaj smirenosti u tijelu. Ovo potvrđuju i svi učitelji joge. 

 Svaka emocija mijenja naš način disanja

Kad smo ljuti, dišemo ubrzano, kad smo tužni, dišemo plitko, kad smo u stresu, dišemo samo u gornjem dijelu prsnog koša.Sve to direktno utječe na nervni sistem aktivirajući onaj njegov dio koji je odgovoran za stresnu reakciju tijela poznatu kao „bori se ili bježi“.

Polagan i svjestan dah s naglaskom na produljeni izdah djeluje direktno na nervni sistema. Potiče se njegov parasimpatički dio te se smiruje um, što pogoduje korištenju meditativnih tehnika.

Ljudi dišu nepravilno uglavnom zbog lošeg držanja, smanjenog kretanja, loše prehrane koja otežava probavu i ostalih navika modernog života. Promjena načina disanja može uvelike utjecati na kvalitet života jer pospješuje dotok krvi u tkiva te otpušta stres.

Važno je usredotočiti se i na potpun izdah. U onih posljednjih deset posto zraka koje obično ne izdahnemo do kraja sadržana je najveća koncentracija toksina koje bismo trebali izbaciti izdahom, a koji zbog plitkog i nepotpunog disanja ostaju u tijelu.

 Duboko disanje može djelovati i kao analgetik

Kad nas nešto boli, obično smo stisnuti, zgrčeni i dišemo plitko u prsnom košu. Ako bismo produbili i usporili dah, potaknuli bismo duboko opuštanje nervnog sistema, a to bi pridonijelo dubokom opuštanju mišića pa bi tako i osjećaj bola bio manji.


Duboko disanje trebalo bi se primjenjivati stalno, a ne samo tokom vježbanja ili meditacije. Prilikom dnevnih aktivnosti dovoljno je uravnotežiti udah i izdah, uspraviti kičmi te poraditi na potpunom izdahu.

Pravilno disanje pokreće probavu i rješava probleme sa zatvorom

Problemi s probavom često su posljedica lošeg disanja s kratkim i brzim udisajima. Prilikom pravilnog disanja iz dijafragme zrak koji ulazi u želudac masira unutarnje organe i potiče njihov pravilan rad.

Osim toga, pravilno disanje djeluje na emocije koje također utječu na rad probave. Duboko disanje iz dijafragme trebalo bi pokrenuti probavu u vrlo kratkom roku.

Kratak i plitak dah uzrokuje ubrzano starenje

Ispravna tehnika disanja pomaže usporiti starenje te očuvati lijep izgled kože i lica. Kratki i plitki udisaji odgovorni su za pojačano lučenje hormona stresa - kortizola, koji troši ćelije kože i uzrokuje njihovo preuranjeno starenje.

Duboki i sporiji udisaji šalju poruke da je sve u redu te sprečavaju lučenje kortizola.

Čovjek dnevno udahne oko 22 hiljade puta. Nažalost, većina diše na pogrešan način koji negativno utječe na zdravlje. Stručnjaci sada potvrđuju ono što su brojni duhovni učitelji zagovarali stoljećima – ljudi trebaju naučiti pravilno disati.

Većinom dišemo plitko, a pravilno disanje počinje iz trbuha, kreće se preko pluća i na koncu završava kod usta. Odnosno, zrak je najbolje udisati kroz nos, a dok to činite, trbuh vam se treba podizati. Zrak je najbolje izdisati kroz usta, a ne kroz nos.

Brojna istraživanja su potvrdila da pravilno disanje rasterećuje mozak, ublažava negativno djelovanje stresa, sprečava nastanak raznih bolesti, a pomaže i kod mršavljenja.

Vježba za anksiozne

Anksiozni ljudi dišu plitko, uzimaju premalo zraka i isprekidano ga ispuhuju iz tijela. Zrak udišu u području prsa, umjesto u području dijafragme, odnosno trbuha. Upravo takav način disanja pridonosi osjećaju anksioznosti.

Ako želite pobijediti anksioznost, morat ćete promijeniti način disanja. Stručnjaci savjetuju da svakodnevno prakticirate vježbu disanja barem deset minuta.

Zrak morate uzimati kroz nos, a izdisati ga kroz usta pazeći pritom na to da vam trbuh bude opušten i miran. Da biste bili koncentrirani, dok udišete zrak, polako u mislima izgovarajte riječ koja vas opušta, a kada izdišete, izgovarajte naglas tu istu riječ.

Pripazite da zrak udišete u području trbuha. Ovakav način disanja dovodi do opuštanja i smirenja.

Za srčane bolesnike


Svakodnevno smo izloženi različitim utjecajima koji nas uznemiruju te na taj način pridonose narušavanju zdravlja srca i kardiovaskularnog sistema. Pravilno disanje dovodi do normalizacije krvnoga pritiska i reguliranja broja otkucaja srca u minuti.

Ako se želite smiriti i rasteretiti svoje srce od napetosti i straha, svakodnevno prakticirajte disanje s prekrštenim nogama. Sjednite na pod i prekrstite noge u tzv. lotus položaju.

Sklopite oči i prstima začepite desnu nosnicu. Zrak udišite kroz lijevu nosnicu tokom šest sekundi. Potom prstima pokrijte lijevu nosnicu i izdišite zrak kroz desnu nosnicu. Zatim ponovite postupak disanja obrnuto. Činite to oko 10 minuta, odnosno dok ne osjetite potpunu opuštenost.


Disanje i alergije

Ljudi koji imaju problema s alergijama znaju kakav problem može biti otežano disanje. Začepljeni sinusi onemogućuju im normalno disanje, što dovodi do glavobolje i razdražljivosti.

Kad imate takvih problema, onda posebnu pažnju trebate obratiti na pravilno disanje. Pronađite mjesto na kojemu možete udobno sjediti. Duboko udahnite zrak kroz nos, i to iz područja trbuha, a kad ispuštate zrak van, popratite to zvukom iz usta. To će u nosu i sinusima izazvati vibracije, ali i također u području prsa i glave. Činite to oko 10 minuta i osjetit ćete olakšanje.

Pravilna tehnika disanja u 3 koraka

1. Uspravite kičmu


Da bi dah bio potpuniji važno je pravilno držanje. Mišići koji sudjeluju u disanju neće pravilno raditi ako ste pogrbljeni.

2. Uravnotežite udah i izdah

Prilikom svakodnevnog disanja udah i izdah trebaju biti slične duljine i intenziteta. Dišite iz dijafragme, a ne iz pluća, jer će zrak tako doći i do donjeg dijela pluća.

3. Usredotočite se na potpun izdah

Pluća se smatraju „trećim bubrezima“ jer također izbacuju štetne tvari, koje kod nepotpunog izdaha ostaju u tijelu.