BEOGRAD

Dva mjeseca nakon masakra: Pet jezivih činjenica kojima je dječak Kosta K. šokirao ljekare

Na Klinici za neuropsihijatriju za djecu i omladinu, u prethodna dva mjeseca vršena su razna psihološka vještačenja

Dva mjeseca prošlo od masakra. Printscreen

H. J. I.

29.6.2023

Dječak-ubica koji je 3. maja u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu počinio stravičan masakr i ubio devet školskih drugova i čuvara škole, već skoro dva mjeseca se nalazi na Klinici za neuropsihijatriju za djecu i omladinu, na posebnom odjeljenju, ali ljekari koji su s njim u kontaktu ne prestaju da se, u najmanju ruku, iznenađuju njegovim ponašanjem. 

Podsjetimo, kako u trenutku kada je počinio zločin nije imao napunjenih 14 godina, dječak koji je ušao u historiju kao najmlađi masovni ubica na svijetu nije mogao da bude pritvoren, već je jedini način da bude izolovan, odnosno odsječen od svijeta, bilo njegovo smještanje u neku zdravstvenu ustanovu zatvorenog tipa.

Na Klinici za neuropsihijatriju za djecu i omladinu, u prethodna dva mjeseca vršena su razna psihološka vještačenja kako bi stručnjaci pokušali da proniknu u um dječaka-ubice, da pokušaju, između ostalog, da shvate šta ga je podstaklo na stravičan zločin, ali i da li je davao znake koje su ljudi iz njegove najbliže okoline trebali da primijete.

Međutim, kako saznaje Blic.rs od dobro obaviještenih izvora, ljekare koji su imali kontakt s dječakom mnogo više je šokiralo njegovo svakodnevno ponašanje. A na njih je poseban utisak ostavilo pet stvari. Zato, krenimo redom.

Ne pokazuje trunku kajanja

Dječak-ubica nakon što je odveden u Kliniku za neuropsihijatriju djece i omladine nije pokazivao ama baš nikakve znake kajanja zbog zločina koje je počinio, iako je lišio života drugove iz svog odjeljenja, drugih razreda, ali i čuvara čika Dragana s kojim je bio u prilično prisnim odnosima, pa čak i, kako je utvrđeno tokom istrage, razmjenjivao SMS poruke.

Prema teoriji Sigmunda Frojda, superego je etička komponenta nečije ličnosti koja dotičnoj osobi daje moralne standarde na osnovu kojih se ponaša. Superego se razvija mahom tokom prvih pet godina života djeteta, kao reakcija na roditeljske kazne ili odobravanja. Dijete pritom upija moralne standarde svojih roditelja, tradicije porodice i društva u kojem odrasta i u njemu se formira superego, kojim kontroliše agresiju i druge društveno nepoželjne impulse.

Kada dijete ima pravilno razvijen superego, ono osjeća krivicu ili anksioznost prilikom kršenja etičkih standarda postavljenih od svog superega i ima potrebu da se iskupi za učinjene greške. Kod dječaka ubice ništa od toga ne postoji.

Roditelji ga ne zanimaju

Dječak-ubica od samog početka nije tražio nikakav kontakt s roditeljima, već se o njima raspitivao samo u kontekstu da li će ga oni “izvući” iz te ustanove. Izvor “Blica” dobro upoznat sa slučajem ranije je isticao da je u svim postupcima dječaka-ubice upadljivo to što brine isključivo o sebi.

- On ne pokazuje empatiju i brigu prema roditeljima i porodici, osim ako to nema direktne veze s njegovim komforom. Naprimjer, kada pita kada će njegova porodica nešto da preduzme (oko njegovog oslobađanja). Očigledno nije planirao ovakav ishod, da će biti u ustanovi, već da će odmah na slobodu (jer je u trenutku ubistava imao manje od 14 godina i prema srbijanskim zakonima ne može biti krivično odgovoran za počinjeni zločin) - rekao je njihov sagovornik.

Jedino je još nepoznat njegov odnos s mlađom, desetogodišnjom sestrom, s kojom je dijelio sobu i provodio najviše vremena, a nadležni bi to trebali da saznaju nakon što bude ispitana sama djevojčica.

Traži da ga oslobode

Izvor dobro upoznat sa slučajem, opisujući stanje dječaka nakon samo nekoliko dana od masakra, navodio je da dječak-ubica smatra i da se ponaša kao da je pitanje trenutka kada će izaći s Klinike, odnosno kada će biti slobodan. Kako je “Blic” pisao, dječak-ubica je, prema svemu sudeći, bio ubijeđen da je to trebalo da se dogodi u prvih nekoliko dana, a kako je ranije objelodanjeno, tokom istrage je utvrđeno da je on detaljno istraživao da li može i kako da bude kažnjen s obzirom da u trenutku jezivog zločina nije imao napunjenih 14 godina.

Međutim, kako su šanse da bude oslobođen gotovo nikakve, dječak se osilio do te mjere da je svakodnevno počeo da zahtijeva da bude pušten na slobodu, jer tvrdi da “nema više razloga da boravi u bolnici”.

Tvrdi da je "skroz normalan"

Ovaj trinaestogodišnji dječak svakodnevno postavlja pitanja “da li danas izlazim”, a kako vrijeme odmiče i kako shvata da on toga nema ništa, počeo je da insistira na odgovoru zašto je u ustanovi kada je s njim “sve u redu” i zašto je zatvoren “kad je normalan”.

Međutim, u posljednje vrijeme, dječak-ubica je počeo da iskazuje niz promjena u ponašanju. Ljenčarenje i opuštenost zamijenio je šetanjem po sobi i dijelu ustanove u koju je smješten. Kako je izvor otkrio, dječak je počeo da burno reaguje na male, gotovo beznačajne povode ili čak i bez povoda.

- Iskazuje nervozu i riječima i pokretima, sve češće zapitkuje i zahtijeva. Ali uvijek se sve vrti oko njega i sva pitanja koja postavlja vezana su isključivo za njega i njegov komfor. Ljudi iz vanjskog svijeta ga ne zanimaju. Njegova nervoza nije povezana s bilo kakvim kajanjem zbog masovnog ubistva. Njega zanima samo on sam - rekao je sagovornik "Blica".

Međutim, i pored toga što uvjerava da je s njim “sve uredu”, ljekari su sigurni da postoji opasnost od ponavljanja istog, sličnog ili još svirepijeg djela.

Vjeruje da je popularan

Ljekare koji su u svakodnevnom kontaktu s dječakom-ubicom posebno je šokiralo što se od prvog dana kada je došao na Kliniku interesovao kakav je odjek u javnosti ostavio njegov stravičan zločin i kakve su reakcije u OŠ "Vladislav Ribnikar", ali i van nje.

Kako je ispričao sagovornik dobro upoznat sa slučajem, očekivanja dječaka-ubice išla su dotle da će se ljudi okupiti ispod njegovog prozora i skandirati njegovo ime!?

Ipak, evidentno je da je do promjene njegovog ponašanja posljednjih sedmica došlo, između ostalog, i zbog toga što je shvatio da nije postao nikakav heroj ili spasilac kao što je možda u jednom trenutku umislio.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.