<p>Ukrajinski generalni tužilac Ruslan Kravčenko saopćio je da su istražitelji pronašli važan dokaz u slučaju pokušaja atentata na ukrajinskog biznismena Vadima Jermolajeva u Monaku.</p><p>Prema njegovim riječima, stručnjaci Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) pronašli su snimak nadzorne kamere za koji se sumnja da su ga osumnjičeni pokušali uništiti.</p><p>Kravčenko je naveo da je kamera bila unaprijed postavljena u blizini mjesta događaja, kako bi zabilježila izvršenje navodno naručenog ubistva. Pronađeni snimak, kako tvrdi, predstavlja jedan od ključnih dokaza u istrazi koja je u toku.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">Ukraine&#39;s Intelligence (SBU) recovered footage of the assassination attempt on Ukrainian oligarch Vadym Yermolaiev in Monaco. <br><br>The hitmen had planted a camera near the scene to prove the job was done, then tried to destroy the recording. <a href="https://t.co/x1LxHd4Dwo">pic.twitter.com/x1LxHd4Dwo</a></p>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2078162614455095304?ref_src=twsrc%5Etfw">July 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>U eksploziji koja se dogodila 29. juna u Monaku povrijeđene su tri osobe, među kojima i Jermolajev. Ukrajinske vlasti nastavljaju istragu kako bi utvrdile sve okolnosti napada, kao i uloge svih osoba koje bi mogle biti povezane sa slučajem.</p>

Istraga pokušaja atentata na ukrajinskog biznismena Vadima Jermolajeva u Monaku dobila je novi obrat nakon što su ukrajinski istražitelji pronašli snimak nadzorne kamere koji bi mogao biti ključan dokaz u rasvjetljavanju napada

Misterija eksplozije u Monaku dobija nastavak

<p>Ukrajinski glavni državni tužitelj Ruslan Kravčenko izjavio je da su istražitelji pronašli važne dokaze u istrazi pokušaja atentata na ukrajinskog biznismena Vadima Jermolajeva u Monaku.</p><p>Prema njegovim riječima, stručnjaci ukrajinske Službe sigurnosti (SBU) uspjeli su obnoviti snimke nadzornih kamera za koje se sumnja da su ih osumnjičeni pokušali uništiti.</p><p>Kravčenko je kazao da je kamera ranije postavljena u blizini mjesta napada kako bi zabilježila potvrdu izvršenja naručenog ubistva. Dodao je da je pronađeni snimak jedan od ključnih dokaza u istrazi koja je i dalje u toku.</p><p>U eksploziji koja se dogodila 29. juna u Monaku povrijeđene su tri osobe, među kojima i Jermolajev. Ukrajinske vlasti saopćile su da nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti napada, kao i uloga osoba koje su eventualno bile uključene.</p><h2>Smrt glavne osumnjičene</h2><p>Jermolajev je nakon napada optužio ukrajinsku vojnu obavještajnu službu (GUR) da stoji iza pokušaja njegovog ubistva. U prvoj javnoj izjavi nakon eksplozije tvrdio je da su napad organizovali sadašnji i bivši pripadnici GUR-a.</p><p>Francuski istražitelji kao glavnu osumnjičenu za postavljanje eksplozivne naprave označili su ukrajinsku državljanku Anastasiju Berezovsku. Tereti se da je bombu postavila na javnom mjestu s namjerom da počini ubistvo. Eksplozija se dogodila dok je Jermolajev izlazio iz zgrade sa svojom partnericom i njihovim 13-godišnjim sinom.</p><p>Nekoliko dana nakon napada Berezovska je pronađena mrtva u blizini Kijeva. Ukrajinske vlasti potom su uhapsile dvojicu muškaraca osumnjičenih za njeno ubistvo, Vladislava Reuta, oficira GUR-a, i Aleksandra Žikoviča, bivšeg policijskog službenika.</p><p>Na posljednjem ročištu u Kijevu Reut je tvrdio da je odgovornost za ubistvo Berezovske na Žikoviću. Tužilaštvo navodi da su njih dvojica, uz prijetnju oružjem, prisilili Berezovsku da uđe u automobil, nakon čega su je odvezli u šumsko područje kod sela Juriv, oko 60 kilometara zapadno od Kijeva, gdje je ubijena.</p><h2>Zavjera ili djelovanje pojedinca?</h2><p>Ukrajinsko tužilaštvo slučaj nastoji prikazati kao postupak pojedinca koji je djelovao bez odobrenja vrha obavještajne službe. Tvrde da je Reut skrivao kontakte sa Berezovskom i da je postupao samostalno.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="fr" dir="ltr">Explosion à Monaco: les images de la déflagration, qui a fait trois blessés, dévoilées par le parquet ukrainien <a href="https://t.co/3ZuY2vCSIX">pic.twitter.com/3ZuY2vCSIX</a></p>&mdash; BFM (@BFMTV) <a href="https://x.com/BFMTV/status/2078191105376399825?ref_src=twsrc%5Etfw">July 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Jermolajev, međutim, odbacuje takvu verziju događaja.</p><p>- Prema dokazima kojima sada raspolažemo, zavjera nadilazi izravne počinitelje i organizatore. Uključuje i aktivne oficire GUR-a povezane s njima, pa i osobe bliske sadašnjem i bivšem vodstvu agencije - poručio je Jermolajev u izjavi koju su objavili njegovi advokati.</p><p>On je naveo da je eksplozija bila toliko snažna da je uništila čeličnu ogradu i kamene stepenice ispred njihovog doma.</p><p>- Ovo nije bilo upozorenje. Bio je to pokušaj ubistva ne samo mene, nego i moje porodice - izjavio je.</p><p>Dodao je da je njegova partnerica Anna zadobila "katastrofalne i trajne povrede", dok njihov sin ima opekotine, prijelome i druge teške povrede.</p><p>- Još sam na intenzivnoj njezi i tek započinjem dugi proces oporavka - dodao je.</p><h2>Motivi i dalje nepoznati</h2><p>Slučaj predstavlja potencijalni politički problem za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, posebno ukoliko se potvrde tvrdnje o mogućoj povezanosti pripadnika GUR-a s napadom. Incident dolazi u osjetljivom trenutku za ukrajinsko rukovodstvo, koje se već suočava s političkim kritikama.</p><p>Motiv pokušaja ubistva za sada nije poznat. Ukrajina je 2023. godine uvela sankcije protiv Jermolajeva, jednog od najbogatijih Ukrajinaca, čije bogatstvo Forbes procjenjuje na 220 miliona dolara (191,9 miliona eura).</p><p>Kijev ga je optužio da je nastavio trgovinu alkoholom na okupiranom Krimu i da je u ruski budžet uplatio milione dolara poreza. Ipak, Jermolajev nije bio poznat po otvorenoj podršci Rusiji niti se javno svrstavao uz Kremlj.</p><h2>Više operacija eksplozivom</h2><p>Ukrajina je ranije izvela više operacija eksplozivom protiv ruskih oficira i zvaničnika pod ruskom kontrolom, ali napad ovakvih razmjera na evropskom tlu predstavljao bi presedan.</p><p>Druga mogućnost koju istražitelji razmatraju jeste povezanost sa organiziranim kriminalom, odnosno mogućnost da su pripadnici GUR-a bili angažovani kao plaćene ubice.</p><p>Ukrajinske vlasti ranije su optuživale Jermolajevljevog punoljetnog sina Artura za vođenje kriminalne grupe koja se u Dnjipru bavila velikim telefonskim prevarama.</p><p>Takve kriminalne mreže dugo se povezuju s organiziranim kriminalom, ali za sada nema javno dostupnih dokaza koji bi te optužbe direktno povezali s napadom u Monaku.</p>

Kravčenko je kazao da je kamera ranije postavljena u blizini mjesta napada kako bi zabilježila potvrdu izvršenja naručenog ubistva

Novi tragovi u slučaju atentata u Monaku: Pronađen ključni dokaz

<p>Jedan saobraćajni policajac poginuo je, dok je više osoba povrijeđeno u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na raskrsnici u glavnom gradu Uzbekistana, Taškentu, kada su se tri policijska motocikla velikom brzinom sudarila sa automobilom marke Chevrolet Onix.</p><p>Od siline udara automobil se zapalio i odbačen je u suprotnu traku, gdje je udario u još nekoliko vozila, dok je jedan od policijskih motocikala takođe planuo.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">Horrific Crash in Tashkent: Police Motorcycles Slam Into Onix at Full Speed<br><br>A deadly crash occurred at an intersection in Tashkent. The impact set the Onix on fire, and the burning car was thrown into oncoming traffic, where it collided with several other vehicles.<br><br>One traffic… <a href="https://t.co/fTdUIDwYmj">pic.twitter.com/fTdUIDwYmj</a></p>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://x.com/nexta_tv/status/2078321361143959976?ref_src=twsrc%5Etfw">July 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova Uzbekistana saopštilo je da je jedan policijski službenik preminuo na licu mjesta, dok se povrijeđenima ukazuje ljekarska pomoć, a tačan broj stradalih još nije zvanično potvrđen. </p><p>Vlasti su istovremeno odbacile navode koji su se pojavili na društvenim mrežama da se nesreća dogodila tokom pratnje službene kolone, naglašavajući da je u toku detaljna istraga koja će utvrditi sve okolnosti ove tragedije.</p>

Teška saobraćajna nesreća potresla je glavni grad Uzbekistana Taškent, gdje je u sudaru policijskih motocikala i automobila poginuo jedan policajac, dok je više osoba povrijeđeno

Stravičan sudar: Poginuo policajac, vozilo u plamenu

<p>Usred pojačanih tenzija i sukoba s Iranom, Sjedinjene Američke Države izdale su novo sigurnosno upozorenje svojim građanima, pozivajući ih da ozbiljno preispitaju sva putovanja na Bliski istok.</p><p>Poseban apel upućen je na izbjegavanje sjevernog Izraela, Pojasa Gaze, kao i područja uz granicu s Egiptom zbog povećanog rizika od vojnih aktivnosti i nepredvidivih događaja.</p><p>Iz Ambasade SAD-a u Jerusalemu poručeno je da sigurnosna situacija u regiji ostaje izuzetno složena, uz mogućnost nagle eskalacije.</p><h2>Potreban oprez</h2><p>- Zbog visokih tenzija na Bliskom istoku, sigurnosno okruženje ostaje složeno s potencijalom za nepredviđenu eskalaciju. Amerikance u regiji podsjećamo na potrebu za stalnim oprezom i praćenjem najnovijih informacija - navodi se u saopćenju.</p><p>Američke vlasti upozorile su i na poremećaje u aviosaobraćaju, koji je direktno pogođen krizom. Građanima koji se već nalaze u regiji savjetovano je da redovno provjeravaju status svojih letova zbog mogućih iznenadnih promjena.</p><h2>Poziv građanima&nbsp;</h2><p>Pojas Gaze i sjeverni Izrael označeni su kao područja koja treba u potpunosti izbjegavati zbog aktivnih vojnih operacija. Kretanje je ograničeno i duž egipatske granice, uz izuzetak zvaničnog prijelaza Taba.</p><p>SAD je pozvao svoje građane na dodatni oprez prilikom boravka na Zapadnoj obali i u drugim dijelovima Izraela, dok međunarodna zajednica strahuje od mogućeg širenja sukoba na širi region.</p>

Sjedinjene Američke Države izdale su novo sigurnosno upozorenje svojim građanima zbog rastućih tenzija na Bliskom istoku, pozivajući ih da izbjegavaju određene zone i budu spremni na moguće nagle promjene situacije

Bliski istok pred eksplozijom: Amerikanci dobili upozorenje

<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) potvrdio je da iza velikih noćnih napada dronovima na teritoriji Rusije stoje ukrajinske snage, navodeći da su mete bile povezane s ruskim vojnim programom.</p><p>Zelenski je u objavi na društvenoj mreži X naveo da su napadi izvedeni kao odgovor na ruske udare na ukrajinske gradove, civilnu infrastrukturu i lokalne zajednice.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">Today, our long-range sanctions worked across three areas on Russian territory, as well as on our temporarily occupied land and at sea. In particular, in response to Russian strikes on our civilian infrastructure and on our cities and communities, two major logistics facilities… <a href="https://t.co/oK87chn24u">pic.twitter.com/oK87chn24u</a></p>&mdash; Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://x.com/ZelenskyyUa/status/2078391827598623180?ref_src=twsrc%5Etfw">July 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prema njegovim riječima, pogođena su dva velika logistička objekta u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti, udaljena više od 500, odnosno gotovo 700 kilometara od linije fronta.</p><p>Ukrajinski predsjednik tvrdi da ti objekti nisu služili samo kao skladišta, već kao ključne tačke za nabavku i distribuciju sankcionisanih komponenti koje se koriste u proizvodnji dronova i napredne navigacijske opreme.</p>

<p>Ruske vlasti ranije su saopćile da je Moskva u noći između 17. i 18. jula bila meta jednog od najvećih napada dronovima od početka rata. Prema njihovim navodima, pogođeni su skladište nafte u Noginsku i veliki logistički centar kompanije Wildberries u Elektrostalu, gdje je povrijeđeno više osoba.</p><p>Zelenski je dodao da su ukrajinske snage izvele napade i na ruske naftne objekte, kao i na vojne ciljeve u Azovskom i Crnom moru te na okupiranom Krimu.</p>

Ukrajinski predsjednik otkrio je detalje velikog napada na teritoriju Rusije, tvrdeći da mete nisu bili slučajni objekti, već ključne tačke povezane s ruskom vojnom industrijom i proizvodnjom bespilotnih letjelica

Zelenski: Nisu gađana skladišta, već ključne tačke ruskog vojnog programa

<p>Iran je zaprijetio prelaskom u fazu „sveopšte ofanzive“ ukoliko Sjedinjene Američke Države nastave zračne napade, dok Vašington već drugu noć zaredom izvodi udare na ciljeve u toj zemlji.</p><p>Prema navodima iranskih vlasti, u posljednjim napadima pogođena je i civilna infrastruktura. Oštećena je elektroenergetska mreža na jugu zemlje, zbog čega su stanovnici pozvani da smanje potrošnju električne energije. Prijavljena je i šteta na mostovima, luci, aerodromu, telekomunikacijskoj infrastrukturi i željezničkoj stanici.</p><p>Američka vojska saopćila je da je pokrenula novu seriju napada na Iran s ciljem, kako navode, daljnjeg slabljenja iranskih vojnih sposobnosti. Operacija je izvedena prema naredbi američkog predsjednika Donalda Trampa (Donalda Trumpa), a napadi su objavljeni i na platformi X.</p><p>Iranske novinske agencije izvijestile su o snažnim eksplozijama na jugu zemlje. Američka vojska ranije je saopćila da je pogodila desetine vojnih ciljeva, uključujući položaje za nadzor obale, protuzračnu odbranu, logističku infrastrukturu i pomorske objekte.</p><p>Prema podacima iranske državne agencije IRNA, u posljednjim napadima poginulo je osam osoba.</p><h2>Prijetnje Teherana</h2><p>Vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezaei upozorio je da će Iran pokrenuti „sveopštu ofanzivu“ ukoliko američki napadi budu trajali duže od dva ili tri dana.</p><p>- Iran se više neće zadovoljiti pukim uzvraćanjem udara i nijedna granica neće biti sigurna - izjavio je Rezaei, prenijela je iranska državna televizija.</p><p>Revolucionarna garda poručila je da će operacije biti nastavljene „sve dok se ne uspostavi mir na južnoj obali i u Hormuškom moreuzu“.</p><p>Stručnjaci upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla prerasti u širi regionalni sukob.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">BREAKING:🚨🇮🇷🇺🇸Iran has just sunk a U.S. ship that was attempting to cross the Strait of Hormuz. <a href="https://t.co/pCFFLiGd2A">pic.twitter.com/pCFFLiGd2A</a></p>&mdash; SKM News (@skmtimesnews) <a href="https://x.com/skmtimesnews/status/2076894305827119502?ref_src=twsrc%5Etfw">July 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Tankeri u plamenu</h2><p>Dodatnu zabrinutost izazvale su tvrdnje Revolucionarne garde da su se dva naftna tankera zapalila nakon eksplozija dok su prolazila kroz minsko polje južno od Hormuškog moreuza.</p><p>- Dva tankera, koja su pokušala proći kroz minsko polje južno od Hormuškog moreuza nakon što su ih američke obavještajne službe dovele u zabludu, eksplodirala su i zapalila se - saopćila je Garda, a prenijela IRNA.</p><p>U saopćenju nisu navedeni nazivi brodova, zastave pod kojima plove niti informacije o eventualnim žrtvama među posadom.</p><p>Revolucionarna garda pozvala je pomorce da ne pokušavaju prolaziti kroz područje za koje tvrdi da je minirano, upozoravajući da bi to moglo ugroziti njihove živote i imovinu.</p>

Dok američki avioni nastavljaju napade na iranske ciljeve, Teheran prijeti „sveopštom ofanzivom“, a Hormuški moreuz postaje novo žarište nakon tvrdnji o eksplozijama naftnih tankera

Hormuz gori: Iran prijeti sveopštom ofanzivom

<p>Najmanje osam civila poginulo je u američkim zračnim napadima na iransku provinciju Hormozgan, potvrdio je Ahmad Moradi, predstavnik ove provincije, za iransku novinsku agenciju Tasnim.</p><p>Prema navodima iranskih vlasti, napadi su izvedeni tokom protekle dvije noći, a glavne mete bili su infrastrukturni objekti.</p><p>Jedan od projektila pogodio je ključni most u provinciji, ali je pritom udario u dva porodična automobila koja su se nalazila na mostu. U tom napadu poginulo je šest osoba.</p><p>Napadi su zahvatili i civilna područja. U lučkom gradu Bandar Abbas pogođeno je stambeno naselje Tappeh Allaho Akbar, gdje je poginula jedna žena, dok je jednogodišnje dijete zadobilo teške povrede zbog kojih mu je amputiran dio tijela, navodi Tasnim.</p><p>U požaru koji je izbio nakon granatiranja infrastrukture za distribuciju goriva poginuo je i vozač cisterne koji je u tom trenutku prevozio gorivo prema benzinskim pumpama.</p><p>Ovi napadi dodatno su povećali napetosti u regionu, posebno u području Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.</p>

Iranske vlasti tvrde da su mete bili infrastrukturni objekti, ali da su napadi pogodili i civile

Horor u Iranu: Američki projektil pogodio porodične automobile na mostu, među žrtvama i dijete

<p>Žena koja je za BBC govorila pod pseudonimom Ana (Anya), kako bi zaštitila svoj identitet, tvrdi da je godinama živjela pod potpunom kontrolom osuđenog seksualnog prijestupnika Džefrija Epstina (Jeffreyja Epsteina), izložena psihološkom pritisku, seksualnom zlostavljanju i finansijskoj ovisnosti.</p><p>Kako navodi, tek nakon Epstinove smrti 2019. godine uspjela je napustiti život koji opisuje kao svojevrsni kult.</p><p>- Još pokušavam prihvatiti da sam godinama bila zlostavljana. Nisam bila vezana lancima niti zaključana u podrumu. Okovi su bili nevidljivi, ali su postojali - ispričala je.</p><p>Prema njenim riječima, Epstin je svoje okruženje nazivao "kultom", a sebe njegovim vođom. Tvrdi da je s još desetak mladih žena živjela u stanovima koje je finansirao, radila za njega praktično bez prestanka i redovno bila izložena seksualnom zlostavljanju.</p><p>Ana kaže da ju je Epstin privukao obećanjima o uspješnoj manekenskoj karijeri. Nakon dolaska iz Rusije radila je kao model i sarađivala s poznatim modnim kućama, a preko jednog poznanika upoznala je Epstina, koji se predstavljao kao čovjek s brojnim vezama u modnoj industriji. Danas vjeruje da je od početka bila pažljivo odabrana meta.</p><p>- To je bila pažljivo osmišljena zamka - rekla je.</p><h2>Tražio nage fotografije</h2><p>Mjesecima joj je obećavao sastanke s vodećim ljudima modne industrije, tražio fotografije, uključujući i nage, te je istovremeno uvjeravao da nije dovoljno lijepa ni talentovana kako bi narušio njeno samopouzdanje.</p><p>Prvi seksualni napad, tvrdi, dogodio se dok je Epstin služio zatvorsku kaznu na Floridi. Kada je o tome progovorila, druge žene iz njegovog okruženja uvjeravale su je da pretjeruje, zbog čega je počela sumnjati u vlastito sjećanje na događaje.</p><p>S vremenom je postala potpuno finansijski ovisna o njemu. Nije imala vlastiti bankovni račun, nije mogla samostalno iznajmiti stan, a Epstin je kontrolisao njeno kretanje, kontakte s drugim ljudima pa čak i pristup zdravstvenoj zaštiti.</p><h2>Traumatičan trenutak</h2><p>Prema njenim tvrdnjama, žene je držao pod kontrolom prijetnjama kompromitirajućim fotografijama i videosnimcima, prisiljavao ih da mu pišu pisma zahvalnosti te ih međusobno sukobljavao kako ne bi razvile povjerenje jedna prema drugoj.</p><p>Posebno traumatičnim opisuje trenutak kada ju je nagovorio da tetovažu ukloni hirurškim rezanjem kože umjesto laserskim tretmanom, zbog čega i danas ima vidljive ožiljke.</p><p>Kaže da joj je najveći teret činjenica da je i sama, pod pritiskom i manipulacijom, učestvovala u dovođenju drugih mladih žena.</p><p>- Stvorio je cijeli sistem zlostavljanja koji je služio isključivo njemu - rekla je Ana, dodajući da je godinama šutjela iz straha, ali da danas želi progovoriti kako bi ohrabrila druge žene da prepoznaju manipulaciju i na vrijeme napuste nasilne odnose.</p>

Okovi su bili nevidljivi, ali su postojali, ispričala je

Potresna ispovijest Epstinove žrtve: "Obećao mi je karijeru, a pretvorio život u pakao"

<p>Za Mađare koji su bili ugnjetavani za vrijeme Orbanove 16-godišnje vladavine, izbori su donijeli ogroman osjećaj olakšanja, rekao je Karol Gerenda (Karoly Gerendai), osnivač i vlasnik festivala Sziget, jednog od najvećih evropskih muzičkih festivala.</p><p>Prošle sedmice mađarski javni servis M1 privremeno je obustavio emitovanje informativnog programa. Na ekranu su prikazali crnu pozadinu s izvinjenjem javnosti zbog višegodišnjeg širenja lažnih vijesti i propagande.</p><p>- Javni mediji ne bi smjeli lagati. Žao nam je što smo vam toliko dugo lagali - pisalo je u poruci mađarskim gledaocima.</p><p>Za vladavine nacionalističkog premijera Viktora Orbana, M1 je djelovao kao njegov glasnogovornik, ističući u prvi plan provladine poruke i omalovažavajući ili potpuno ignorišući njegove kritičare i protivnike. Drugi javni mediji poput Kossuth Radija činili su isto.</p><h2>Mađarove promjene</h2><p>Informativni program na M1 i Kossuthu sada je privremeno ukinut kako bi ponovo mogla zaživjeti urednička nezavisnost i pouzdanost informacija.</p><p>Ovaj potez samo je jedna od cjelovitih promjena koje se događaju u Mađarskoj otkako su Petar Mađar (Péter Magyar) i njegova stranka Tisza u aprilu uvjerljivo pobijedili Orbana na izborima, obećavajući povratak vladavine prava i demokratskog integriteta, piše Financial Times.</p><p>Obim promjena koje uvodi Mađar je takav da se čak i žestoki protivnici Orbanovog autoritarizma pitaju je li novi premijer krenuo prebrzo, dok drugi počinju kod novog premijera prepoznavati populističku crtu zbog nepopularnih odluka.</p><h2>Prve odluke</h2><p>Vlada je, naprimjer, ovih dana izmijenila ustav kako bi mogla smijeniti predsjednika Tamasa Sulyoka (Tamása Sulyoka), Orbanovog saveznika.</p><p>Petar Mađar radi na jačanju antikorupcijskih tijela, nezavisnosti pravosuđa, raspušta agencije i zaklade koje kontroliše stranka Fides te smjenjuje dužnosnike iz Orbanove ere u državnim energetskim kompanijama i bankama.</p><p>Nova vlada također mijenja mađarsku vanjsku politiku ponovnim zbližavanjem s Briselom nakon višegodišnjih opstrukcija, obnovom dijaloga s Ukrajinom i prestankom izvršavanja naredbi iz Moskve.</p><h2>Olakšanje za EU</h2><p>Riječ je o puno dalekosežnijoj promjeni režima nego što su mnogi Mađari mislili da je moguće. To je ujedno i ogromno olakšanje za EU, koji je pokušao spriječiti nazadovanje Mađarske u demokratiji i vladavini prava, te udarac nacionalističkim konzervativcima širom svijeta koji su Orbanov dugi mandat na vlasti vidjeli kao inspiraciju.</p><p>- Nadam se da Mađarska može biti predvodnik u obnovi demokratije u zapadnom svijetu, kako demokratija funkcioniše i kako dopiremo do ljudi - rekla je za FT Anita Orban, potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova, koja nije u rodbinskoj vezi s bivšim premijerom.</p><p>Historičar Krištijan Ungvari (Krisztián Ungváry) rekao je da se ne može sjetiti drugog primjera u mađarskoj prošlosti kada su se dogodile radikalne promjene, a da u tome nisu učestvovali vanjski faktori.</p><h2>"Nezamislive" stvari se događaju</h2><p>- U Mađarskoj je na snazi ustavna revolucija: kako bi obnovila vladavinu prava, nacija čini stvari koje su se prije činile nezamislivim. Cilj je potpuno demontiranje postojeće državne strukture. To bih nazvao i revolucijom i promjenom režima - rekao je Ungvari.</p><p>Kontrola propagandne mašinerije bila je centralni dio Orbanovog sistema: dominacija jedne stranke u privredi, civilnom društvu i javnom sektoru, uz naizgled slobodne izbore koji su u stvarnosti bili prilagođeni aktuelnom predsjedniku.</p><p>- Osvanuo je historijski dan. Danas je kraj propagandnih emisija na javnim medijskim platformama. Lagali su noću, lagali su danju, lagali su na svakoj valnoj dužini. Tome je sada kraj - napisao je Magđar na Facebooku komentarišući prekid emitovanja vijesti.</p><h2>Film o životu pod korumpiranom vladom</h2><p>Kada je M1 kasnije te večeri nastavio emitovanje, na programu je bio film Svjedok, mađarski klasik iz 1969. o životu u vrijeme korumpirane vlade 1950-ih. Satirični film bio je neko vrijeme zabranjen u doba mađarskog komunističkog režima.</p><p>Zanimljivo, film je na M1 počeo tačno u 19:56, u spomen na početak mađarske revolucije 1956. godine, narodnog ustanka protiv komunističke diktature koji je ugušen nakon sovjetske invazije.</p><p>Financial Times podsjeća da je Mađar nekada bio član Orbanove vladajuće stranke, ali se okrenuo protiv nje. U manje od dvije godine pretvorio je svoju stranku desnog centra Tisa u snažan opozicioni pokret građana, ismijavajući vladinu korupciju i propagandu na skupovima koji su organizovani u svakom kutku zemlje.</p><h2>Orban priznao poraz</h2><p>Malo je Mađara vjerovalo da će Orban nakon 16 godina na vlasti dopustiti pobjedu opozicije ili se odreći vlasti bez borbe. No odmah je priznao poraz i Fidesova “duboka država” raspuštena je bez otpora. Fides, koji je u prošlom sazivu parlamenta imao 135 od 199 zastupnika, sada ima tek 52 mandata. Orban i druge istaknute figure Fidesa odbile su ući u parlament.</p><p>Za razliku od susjedne Poljske, gdje su napori koalicione vlade Donalda Tuska da obnovi narušenu vladavinu prava brzo naišli na institucionalni zastoj, nova mađarska administracija ima manje-više odriješene ruke za provođenje reformi.</p><p>Magyar je osigurao dvotrećinsku nadmoć u parlamentu, omogućivši Tiszinoj vladi da mijenja ustav i imenuje visoke dužnosnike. Dok poljski predsjednik ima mogućnost blokirati ključne pravosudne reforme, institucije u Mađarskoj koje drži Fidesz nemaju moć blokirati novu vladu, a stari stranački sistem više ne vrijedi.</p><h2>Politička samokontrola</h2><p>- To je i pozitivno i negativno - komentarisao je Danijel Hegeduš (Daniel Hegedüs), zamjenik direktora Instituta za evropsku politiku u Berlinu. Pojasnio je da su stvoreni uslovi&nbsp; -za istinsko demokratsko resetovanje -. S druge strane, Magyarov autoritet suočava se s vrlo malo ograničenja, osim onih koja proizlaze iz javnog mnijenja, njegove političke popularnosti i mogućeg uticaja Evropske unije.</p><p>- To također znači da će uspjeh ponovne demokratizacije Mađarske u konačnici zavisiti o spremnosti Tise i Petra Mađara da pokažu političku samokontrolu - dodao je.</p><p>Zasad, međutim, Mađarova stranka drži visok procenat popularnosti (69 posto), a mnogi Mađari traže brze promjene i pravdu za Orbana i njegov najuži krug.</p><h2>Koliko je novca ukradeno?</h2><p>Jedan od glavnih prioriteta Mađarske je rješavanje korupcije koja je postala žila kucavica Orbánovog sistema. Novi premijer sada želi razotkriti koliko je novca ukradeno i osigurati da Mađarska ponovo ne sklizne u kleptokraciju.</p><p>Jačanje antikorupcijskih mehanizama bio je i jedan od uslova koje je Evropska komisija postavila za oslobađanje više od 16 milijardi eura prethodno obustavljenih sredstava EU-a zbog zabrinutosti za vladavinu prava tokom Orbánove vladavine. Za Budimpeštu je to bila trka s vremenom jer rok za korištenje oko 10 ispitivanih milijardi eura iz sredstava za oporavak nakon pandemije ističe u avgustu.</p><p>Nova vlada ojačala je Upravu za integritet, agenciju za borbu protiv korupcije, i osniva Nacionalni ured za povrat i zaštitu imovine kako bi oduzela nezakonito stečenu dobit. Mađarska se također pridružila Uredu evropskog javnog tužioca (EPPO), što će omogućiti istražiteljima EU-a da istražuju slučajeve prevare i korupcije koji uključuju novac EU-a.</p><h2>Pronevjerena sredstva EU-a</h2><p>István Janoš Tot (János Tóth), ekonomista u Centru za istraživanje korupcije u Budimpešti, procjenjuje da je neto vrijednost ugovora finansiranih od strane EU-a, koje je dobilo 13 ključnih Orbánovih saradnika, plus onih dodijeljenih bez tendera, iznosila ukupno 19,3 milijarde eura između 2011. i 2023. Polazeći od pretpostavke da je 20 do 40 posto vrijednosti ugovora bilo pronevjereno, Tóth je napisao: “Procjenjujemo da su poreski obveznici Evropske unije možda finansijski podržali Orbánovu kleptokraciju sa između 3,2 i 5,5 milijardi eura”.</p><p>To je samo novac EU-a. Čelnik Agencije za integritet Ferenc Biro (Ferenc Biró) procijenio je da je u 16 godina vladavine Orbana izvučeno čak 160 milijardi eura, uključujući i međunarodne energetske sporazume s Rusijom.</p><p>Prva prilika za istragu visokih Orbanovih dužnosnika, a potencijalno i samog bivšeg premijera, uključuje takozvani incident sa zlatnim konvojem.</p><h2>Zlatni konvoj</h2><p>Petog marta, samo pet sedmica prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj, protivteroristička policija zaplijenila je pošiljku gotovine i zlata koja je iz Austrije bila na putu prema Ukrajini, pod sumnjom na pranje novca.</p><p>Pokazalo se, međutim, da je riječ o kombijima s pošiljkom namijenjenom ukrajinskoj banci, a racija je, prema navodima, bila inscenirana kako bi se Ukrajina prikazala kao korumpirana zemlja koja predstavlja prijetnju Mađarskoj – što je bila jedna od glavnih tema Fidesove predizborne kampanje.</p><p>Ključni korak prema promjeni sistema u Mađarskoj napravili su tužioci kada su kao osumnjičenog ispitali Janoša Hajdua (Jánosa Hajdua), bivšeg Orbanovog povjerenika i šefa protivterorističke policije. Hajdu je već smijenjen s dužnosti.</p><h2>Krivična odgovornost</h2><p>Prema dokumentima tužilaštva, koje je uspio pribaviti portal 444.hu, Orban je bio jedan od nekoliko - pojedinaca koji su donosili bitne odluke i izdavali uputstva - tokom racije.</p><p>- Istraga bi se trebala prvenstveno usmjeriti na utvrđivanje njihove krivične odgovornosti (ne mogu se ispitivati kao svjedoci), a primarno sredstvo za to biće svjedočenje onih koji su postupali po njihovim uputstvima - stoji u dokumentu.</p><p>Mnogi Mađari zahtijevaju da se Orbanu, njegovim visokim dužnosnicima i najbližim saradnicima sudi zbog zloupotrebe položaja.</p><h2>Politička čistka</h2><p>Orban nije komentarisao svoju umiješanost u slučaj zlatnog konvoja, ali je Hajduovu smjenu opisao kao početak “političke čistke”, opisujući bivšeg dužnosnika kao “uzor svima koji vole svoju zemlju”.</p><p>- Građani žele krv. Ali u tome postoji i opasnost. Ako agresivno krenu na Orbána, on će ostati pri svome i zauzeti poziciju mučenika. Neće se kandidovati - rekao je bivši visoki dužnosnik Fidesa.</p><p>Mađarova čistka ide do samog vrha države. Zastupnici Tise ove su sedmice usvojili ustavni amandman za smjenu predsjednika Suljoka (Sulyoka), tvrdeći da nije uspio zaštititi demokratiju i vladavinu prava.</p><h2>Najnovije odluke</h2><p>Suljok, kojeg je parlament imenovao 2024. godine, odbio je dati ostavku. Također je odbio potpisati ustavni amandman i mogao bi ga poslati ustavnom sudu. Mađar je zaprijetio opozivom.</p><p>Novi parlament već je jednom promijenio ustav, kada je ukinuo Ured za zaštitu suvereniteta osnovan za nadzor stranog finansiranja medija i civilnog društva te kulturnih i univerzitetskih zaklada pod kontrolom Fidesa, kojima upravljaju milijarde eura javnog novca.</p><p>Također je ograničio mandat premijera na dva uzastopna četverogodišnja mandata, pri čemu se to ograničenje primjenjuje retroaktivno, pa se Orban više ne može vratiti na mjesto premijera.</p><h2>Kontroverze zbog amandmana</h2><p>Najnoviji amandman je kontroverzniji. Osim što smjenjuje Suljoka, ponovo uvodi obaveznu starosnu granicu za odlazak u penziju od 70 godina za sudije ustavnog suda, čime je šef Ustavnog suda (70), također Orbanov saveznik, prisiljen na smjenu. Također nameće ograničenje od tri mandata za zastupnike, što će omogućiti da dugogodišnji političari Fidesa ubuduće napuste parlament.</p><p>Pojedine organizacije za ljudska prava kritikovale su ove promjene kao zloupotrebu postupka smjene dužnosnika prije isteka njihovog mandata, iako se one ne odnose na zastupnike.</p><p>Mađarski helsinški odbor, nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava, tvrdi da se smjena predsjednika ili viših sudija može opravdati ako oni više ne obavljaju svoju ulogu nezavisnih ustavnih arbitara. Međutim, uvođenje ograničenja mandata zastupnicima - izaziva sumnju da je ustavni amandman usvojen iz isključivo političkih razloga -</p><h2>Prvi protest opozicionog Fidesa</h2><p>Također se navodi da je proces ubrzan i isključuje druge potrebne promjene, poput ukidanja diskriminirajućih zakona.</p><p>Na pokušaj rušenja predsjednika reagovao je Fides, čije su pristalice protestovale prošle sedmice ispred predsjedničke palate u Budimpešti. U protestu je učestvovalo samo oko 3000 ljudi. Iako je Orban napadao najnovije promjene, porukom “ciglu po ciglu, grade autokratiju”, ponavljajući jedan od Mađarovih slogana iz kampanje, na protestu se nije pojavio.</p><p>Dugoročno gledano, Mađar je obećao potpuno novi ustav, koji će ići na javnu raspravu ove godine, nakon čega slijedi referendum. Tvrdi pak da su privremene promjene “nužne” kako bi se omogućio taj proces i omogućilo Mađarskoj da djeluje kao funkcionalna ustavna demokratija.</p><h2>Ustavni procesi</h2><p>Uobičajeno je da ustavni procesi u Mađarskoj ostanu nedovršeni. Zemlja nije u potpunosti revidirala temeljni zakon iz komunističke ere sve do 2011. godine, dvije decenije nakon pada Berlinskog zida, a to je bio stranački pokušaj koji je Orban progurao kroz parlament.</p><p>- Logika iza mađarskih ustavnih amandmana puno je više oblikovana borbom protiv korupcije i zabrinutošću oko efikasnog upravljanja nego pitanjima koja se odnose na vladavinu prava ili zaštitu temeljnih prava - navodi nezavisni analitičar Čaba Tot (Csaba Tóth).</p><p>Neki istaknuti mađarski privrednici zabrinuti su da bi se Mađar lakše mogao boriti protiv korupcije nego s fiskalnim i ekonomskim problemima Mađarske. Javni deficit iznosi 8,3 posto BDP-a, tvrdi nova vlada, što je više nego dvostruko više od onoga što je Orbanova administracija prvobitno planirala za ovu godinu.</p><h2>"Populist do srži"</h2><p>Nekoliko ljudi koji su razgovarali s FT-om komentarisali su kako se čini da je premijer još uvijek u “kampanji”.&nbsp; -To mu je u DNK-u, želi ostati popularan. On je populist do srži. S obzirom na to da ima podršku velikog broja Mađara, sada je vrijeme za donošenje teških odluka - rekao je izvor blizak Mađarovom krugu.</p><p>Mađar je obećao da će razmontirati čvrsto povezanu mrežu državnih institucija i povlaštenih preduzeća koja su uglavnom pod kontrolom Orbanovih prijatelja, no taj bi proces mogao biti iznimno složen te bi, ako se njime loše upravlja, mogao izazvati nervozu na finansijskim tržištima.</p><p>- To su kompanije koje zapošljavaju mnogo ljudi i daju veliki doprinos mađarskoj privredi - upozorava jedan finansijer.</p><h2>Zavisnost o ruskoj energiji</h2><p>Još jedan nerješiv problem je mađarska zavisnost o ruskoj energiji – oko 90 posto sirove nafte i 75 posto plina dobija iz Rusije. Ministrica vanjskih poslova Anita Orban kaže da se Mađarska vraća vanjskoj politici koja stavlja njene nacionalne interese na prvo mjesto, ali to čini “unutar evropske porodice”, a istovremeno smanjuje zavisnost o bilo kojoj drugoj stranoj sili.</p><p>Ismijala je podložnost bivše vlade Moskvi, rekavši da se “cijela stvar sa suverenitetom raspala pred našim očima” kada je u objavljenim transkriptima otkriveno da je Viktor Orban svoju zemlju nazvao “malim mišem” ruskog “lava”. Ipak, Budimpešta je vezana ugovorima za plin i nuklearnu energiju koje bi moglo biti teško raskinuti.</p><p>Iako nova vlada ima snažan mandat za provođenje svog programa, neizvjesno je kako će dugoročno izgledati Mađarov mandat.</p><h2>Val entuzijazma</h2><p>Kratkoročno gledano, mađarska vlada je na valu entuzijazma. “Ključna promjena je u društvu i načinu na koji vide stvari, očekivanjima, optimizmu. Ljudi se znaju našaliti i reći da je čak i gravitacija lakša od 12. aprila”, izjavila je Anita Orban, napominjući da je Mađarska “tradicionalno vrlo pesimistična zemlja”.</p><p>Za Mađare koji su bili ugnjetavani za vrijeme Orbánove 16-godišnje vladavine, izbori su donijeli ogroman osjećaj olakšanja, rekao je Karol Gerenda (Károly Gerendai), osnivač i vlasnik festivala Sziget, jednog od najvećih evropskih muzičkih festivala.</p><p>- U zemlji se osjeća promjena režima. Biće zanimljivo vidjeti može li ijedna vlada ispuniti ta očekivanja. Do sada je ključna karakteristika Tise bila da je protiv Fidesa. Međutim, kada se budu morale donijeti stvarne odluke, podrška bi mogla brzo nestati jer će biti nemoguće udovoljiti svima. Idealno bi bilo da Mađarska postane normalna zemlja s raznim političkim strankama - komentarisao je.</p>

Nova vlast predvođena Petrom Mađarom pokrenula je opsežne reforme, ali brzina i način na koji ih provodi već izazivaju podjele

Orban otišao, strah ostao: Da li je Mađarska dobila novog moćnika?

<p>Ukrajinski dronovi rano jutros pogodili su više lokacija u Rusiji i na okupiranom Krimu, među kojima su naftno skladište u Moskovskoj oblasti i logistički objekti kompanije Wildberries.</p><p>U napadu na logistički centar Wildberriesa u gradu Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, poginulo je sedam radnika, saopćile su lokalne vlasti.</p><p>Prema izvještajima Reutersa, ukrajinski napadi dronovima izazvali su požare na skladištu južno od Moskve, kao i na naftnom objektu u širem području ruske prijestolnice.</p>

Crni oblak prekrio nebo nakon ukrajinskog udara

Crni oblak prekrio nebo nakon ukrajinskog udara dronovima na naftni terminal

<h2>Pogođen logistički centar</h2><p>Prema navodima Telegram kanala ASTRA i Exilenova+, dron je pogodio logistički kompleks kompanije Wildberries &amp; Russ u industrijskom parku Kotovsk, koji je počeo s radom 2025. godine.</p><p>Guverner Tambovske oblasti Jevgenij Pervišov izjavio je da je u napadu stradalo sedam zaposlenika koji su radili u noćnoj smjeni. Ruski državni mediji naveli su da je još nekoliko osoba povrijeđeno.</p><p>Još jedan požar zabilježen je u skladištu Wildberriesa u Elektrostalu, oko 50 kilometara od Moskve. Prema navodima Exilenove+, riječ je o jednom od najznačajnijih logističkih centara kompanije po obimu obrade narudžbi. ASTRA je objavila da su nezavisni analitičari potvrdili požar koristeći dostupne izvore.</p>

Alarmantni podaci za Moskvu: Ruski regruti na frontu u Ukrajini u prosjeku prežive svega 20 do 30 minuta

<h2>"Ruski Amazon"</h2><p>Wildberries se smatra najvećom ruskom platformom za online trgovinu i vodećom kompanijom na tamošnjem tržištu e-trgovine, zbog čega je često porede s Amazonom.</p><p>Kompaniju je 2004. godine osnovala Tatjana Bakalčuk, bivša profesorica engleskog jezika, koja je poslovanje započela prodajom odjeće iz njemačkih kataloga tokom porodiljskog odsustva. Tokom naredne dvije decenije Wildberries je prerastao u veliki poslovni sistem, a Bakalčuk postala jedna od najbogatijih žena u regiji.</p><p>Iako je u početku bila usmjerena samo na prodaju odjeće, kompanija danas posluje kao veliki marketplace na kojem hiljade trgovaca nude širok asortiman proizvoda, od elektronike i kozmetike do hrane i opreme za domaćinstvo.</p><p>Jedan od razloga uspjeha kompanije je razvijen logistički sistem i mreža velikog broja punktova za preuzimanje pošiljki, gdje kupci mogu isprobati proizvode, posebno odjeću, prije kupovine i odmah vratiti ono što im ne odgovara.</p>

Video / Ukrajinski dronovi pogodili više od 50 ruskih vozila kod Donjecka

<h2>Požar naftnog skladišta</h2><p>Nakon dominacije na ruskom tržištu, Wildberries se proširio na zemlje poput Bjelorusije, Kazahstana, Armenije i Kirgistana. Prije sankcija i pogoršanja odnosa sa Zapadom 2022. godine, kompanija je planirala širenje i na tržište Evropske unije. Danas, zajedno s konkurentskim Ozonovom, i dalje ima vodeću poziciju u online kupovini na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza.</p><p>U Moskovskoj oblasti pogođeno je i naftno skladište Noginsk. Kanal ASTRA objavio je da snimci svjedoka prikazuju eksplozije i požar na ovom objektu.</p><p>Skladište Noginsk koristi se za čuvanje i pretovar lakih naftnih derivata, uključujući benzin, dizel i kerozin.</p><p>Objekt raspolaže s 24 spremnika ukupnog kapaciteta oko 11.500 kubnih metara i predstavlja važnu tačku za snabdijevanje gorivom u Moskovskoj oblasti.</p>

Zelenski objavio: Uništen ruski bombarder Tu-95, udaljen 800 kilometara od granice

<h2>Eksplozije na Krimu</h2><p>Gotovo istovremeno prijavljene su eksplozije i na više lokacija na Krimu, koji se nalazi pod ruskom okupacijom.</p><p>Monitoring kanal Krymsky Veter naveo je da se više od 20 eksplozija čulo u blizini vojnog aerodroma Gvardejskoje. Eksplozije su zabilježene i u Sevastopolju, Feodosiji i Kerču, a kao moguća meta spominjana je i termoelektrana Balaklava.</p><p>Na snimcima koji su objavljeni vide se ruske mobilne jedinice protuzračne odbrane koje pokušavaju oboriti dronove.</p><p>Aerodrom Gvardejskoje ranije je bio meta ukrajinskih napada. Početkom jula ukrajinske sigurnosne službe saopćile su da su dronovima napale vojne aerodrome Saki i Gvardejskoje na okupiranom Krimu.</p>

Video / Ukrajinci dronom oborili ruski helikopter

<h2>Ruska energetska infrastruktura</h2><p>Najnoviji napadi dio su šire ukrajinske kampanje usmjerene na rusku energetsku i logističku infrastrukturu.</p><p>Ukrajinske snage su 14. jula napale kompleks Gazpromneftehim Salavat u Baškortostanu i rafineriju Afipski u Krasnodarskom kraju. Ukrajinski Glavni štab tada je saopćio da su ciljevi bili objekti povezani s proizvodnjom goriva i maziva za potrebe ruske vojske i privrede.</p><p>Rusko Ministarstvo odbrane tada je tvrdilo da je njihova protuzračna odbrana presrela 288 ukrajinskih dronova iznad više ruskih regija.</p>

Rusko Ministarstvo odbrane tada je tvrdilo da je njihova protuzračna odbrana presrela 288 ukrajinskih dronova iznad više ruskih regija

Ukrajinski dronovi pogodili Rusiju i Krim: Poginulo sedam radnika, izbili požari

<p>Najmanje osam osoba je izgubilo život, dok se 34 osobe i dalje vode kao nestale nakon velikog klizišta koje je jučer pogodilo okrug Pengšui (Pengshui) u kineskom gradu Šongčingu (Chongqingu), na jugozapadu zemlje, saopćili su lokalni zvaničnici.</p><h2>Prirodna katastrofa</h2><p>Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) naredio je pokretanje hitne istrage kako bi se utvrdili uzroci ove prirodne katastrofe.</p><p>Prema prvim informacijama, komunalni radnik u okrugu Pengshui primijetio je odron kamenja oko 8 sati ujutro po lokalnom vremenu i odmah upozorio nadležne službe. Vlasti su potom organizovale evakuaciju više od 60 stanovnika, ali se klizište aktiviralo u trenutku dok je akcija evakuacije još trajala, oko 9:08 sati.</p>

<p>Pokretanje tla izazvalo je rušenje nekoliko stambenih objekata smještenih u podnožju brda, nakon čega je iz okolnih područja evakuisano više od 1.000 ljudi. Do petka poslijepodne povrijeđeno je 10 osoba, među kojima su dvije zadobile teške, a dvije kritične povrede.</p><p>Snimci kineske državne televizije CCTV prikazuju trenutak kada ogromne količine zemlje i stijena klize prema stambenom kompleksu uz rijeku, dok stanovnici pokušavaju pobjeći pred velikim oblakom prašine.</p><h2>Pokretanje klizišta</h2><p>Na društvenoj mreži X objavljen je i potvrđen snimak s kamere jednog vozila koji prikazuje trenutak kada se dio brda urušava na kuće i poslovne objekte, zatrpavajući ulicu ispred automobila i motocikala koji su se uspjeli zaustaviti.</p><p>Uzrok pokretanja klizišta još uvijek nije utvrđen.</p><p>Kinesko Ministarstvo za upravljanje vanrednim situacijama podiglo je nivo pripravnosti na drugi stepen i poslalo spasilački tim od 100 ljudi na mjesto nesreće. </p><p>U akciju traganja i spašavanja uključeno je dodatnih 206 pripadnika vatrogasnih i spasilačkih službi sa 49 vozila, prenosi Reuters.</p>

Kinesko Ministarstvo za upravljanje vanrednim situacijama podiglo je nivo pripravnosti na drugi stepen

Stravični prizori iz Kine: Klizište progutalo objekte, broj žrtava raste

<p>Velika međunarodna organizovana kriminalna grupa, osumnjičena za upravljanje s više laboratorija za masovnu proizvodnju amfetamina, razbijena je u opsežnoj prekograničnoj akciji koju je podržao Europol.</p><p>Akciju su predvodili njemačko javno tužilaštvo u Krefeldu i policija Menhengladbaha (Mönchengladbach), a koordinisane racije izvedene su u ranim jutarnjim satima 15. jula.</p><p>Tom prilikom pretreseno je deset lokacija u Njemačkoj i tri u Nizozemskoj, dok je uhapšeno više osumnjičenih osoba.</p><p>Istraga je usmjerena na devet osoba za koje se sumnja da su od 2025. godine nabavljale prekursore, odnosno bazne hemikalije, u količinama od nekoliko tona radi ilegalne proizvodnje amfetamina te upravljale mrežom tajnih laboratorija.</p><h2>Izvršeni pretresi</h2><p>Tokom pretresa objekata i kuća koje koriste osumnjičeni, istražitelji su zaplijenili veliku količinu dokaznog materijala koji će biti predmet forenzičkih vještačenja.</p><p>Poseban fokus policije bio je na otkrivanju proizvodnih pogona. Tako su detaljno pregledana dva skladišta u njemačkim mjestima Kaldenkirhen (Kaldenkirchen) i Niderkrikhten (Niederkrüchten), za koja istražitelji vjeruju da su korištena za proizvodnju i skladištenje sintetičkih droga.</p><p>Na dan provođenja akcije, Europol je na teren uputio dvojicu specijalizovanih stručnjaka za otkrivanje i razbijanje laboratorija za proizvodnju droge.</p><h2>Savremena oprema</h2><p>Njihovi timovi bili su opremljeni savremenom opremom za detekciju hemijskih supstanci te obučeni za rad u visokorizičnim uslovima kakvi vladaju u ilegalnim laboratorijama.&nbsp;</p><p>Time je omogućeno sigurno rukovanje opasnim materijama, ali i prikupljanje ključnih dokaza koji će biti korišteni u nastavku sudskog postupka.</p>

Tokom pretresa objekata i kuća koje koriste osumnjičeni, istražitelji su zaplijenili veliku količinu dokaznog materijala

Europol razbio mrežu laboratorija droge u Njemačkoj i Nizozemskoj

Pala moćna narko-mreža u Evropi: Razbijene tajne laboratorije za proizvodnju amfetamina

<p>Bivši američki predsjednik Barak Obama (Barack Obama) kritikovao je potpredsjednika SAD-a Džej Di Vensa (JD Vancea) zbog njegovih stavova o imigraciji, ukazujući pritom na činjenicu da je Vensova supruga Uša (Usha) porijeklom iz imigrantske porodice.</p><h2>Političke retorike</h2><p>Obama je o tome govorio tokom gostovanja u podkastu Malkolma Gledvela (Malcolma Gladwella), u razgovoru o utjecaju perioda Rekonstrukcije nakon Američkog građanskog rata na savremeno društvo.&nbsp;</p><p>Prema pisanju Daily Beasta, Obama se osvrnuo na Vensovu političku retoriku i pitanje ko se smatra "pravim Amerikancem".</p><p>Odgovarajući na Gledvelovo pitanje o stanju multirasne demokratije u SAD-u, Obama je rekao da je jedna od dvije velike američke političke stranke oblikovana politikom koja sugerira da se izraz "mi, narod" odnosi samo na određenu grupu ljudi.</p><p>Vensova supruga Uša, s kojom se upoznao tokom studija prava na Univerzitetu Yale, kćerka je imigranata iz Indije koji su živjeli u Sjedinjenim Američkim Državama u vrijeme njenog rođenja.&nbsp;</p><p>Zbog toga je automatski stekla američko državljanstvo. Status njenih roditelja u trenutku njenog rođenja nije javno poznat.</p><h2>Kritičar Donalda Trampa</h2><p>Obama se, kako se navodi, osvrnuo na Vens ranije komentare iz govora koji je potpredsjednik održao 2025. godine pred konzervativnim think tankom Claremont Institute. Tada je Vens rekao da je Amerika određena "određenim skupom vjerovanja i načinom života", te dodao da potomci ljudi koji su se borili u Građanskom ratu imaju "mnogo više prava na Ameriku od ljudi koji kažu da joj ne pripadaju."</p><p>Vens, koji je 2016. godine bio poznat kao jedan od umjerenijih kritičara Donalda Tramp (trumpa), u međuvremenu je postao jedna od najprepoznatljivijih figura pokreta MAGA unutar Republikanske stranke.</p><p>Posebno je kritikovao nedavnu odluku Vrhovnog suda kojom je potvrđeno ustavno pravo na državljanstvo po rođenju, odnosno princip prema kojem državljanstvo pripada osobama rođenim na teritoriji SAD-a.</p><p>Administracija Donalda Trampa pokušala je ograničiti automatsko sticanje državljanstva za djecu rođenu u SAD-u čiji roditelji u trenutku rođenja nisu bili državljani, ali je sud odbacio taj pokušaj, pozivajući se na jasnu formulaciju Ustava.</p><p>Vens je tu odluku nazvao "ogromnom greškom."</p><h2>Pravo glasa i zaštita</h2><p>Razgovor Obame i Gledvela dotakao se i 14. amandmana američkog Ustava, usvojenog tokom Rekonstrukcije, kojim su bivšim porobljenim ljudima garantovani državljanstvo, pravo glasa i jednaka zaštita pred zakonom.</p><p>Protivnici prava na državljanstvo po rođenju tvrde da se ono danas zloupotrebljava jer neki ljudi dolaze u SAD kako bi njihova djeca automatski dobila državljanstvo rođenjem.</p><p>Obama i Gledvel govorili su i o historijskom kontekstu takvih stavova, podsjećajući da bi prije samo jednog stoljeća, prije odluke Vrhovnog suda kojom su legalizovani međurasni brakovi, bilo nezamislivo da potpredsjednik SAD-a vodi takvu raspravu dok je u braku sa ženom indijskog porijekla.</p><p>- Licemjerje je napredak - rekao je Obama.</p><p>Iako je kritikovao aktuelnu administraciju, Obama je razgovor završio optimističnom porukom, ističući da napredak ostvaren u pravcu multirasne demokratije u proteklim decenijama nije izgubljen.</p><p>- Ne postajem ciničan - rekao je Obama. i dodao da imaju dokaze o boljoj verziji Amerike, te da su je vidjeli.&nbsp;</p>

Licemjerje je napredak, rekao je Obama

Obama udario na Vensovu politiku: Podsjetio ga na porijeklo njegove supruge

<p>Ogroman oblak gustog crnog dima prekrio je nebo iznad Noginska, grada udaljenog oko 50 kilometara istočno od Moskve, nakon požara koji je izbio na naftnom terminalu tokom vala ukrajinskih napada dronovima na šire područje Moskve.</p><p>Prizor je privukao veliku pažnju zbog masivne dimne zavjese koja je izgledala poput ogromnog tamnog oblaka iznad grada. Dim je nastao sagorijevanjem velikih količina naftnih derivata, pri čemu se oslobađa velika količina čađi i sitnih čestica koje mogu prekriti nebo i značajno smanjiti prodor sunčeve svjetlosti.</p><h2>Dim se širio</h2><p>Stručnjaci navode da je zadržavanju dima dodatno doprinijela stabilna ljetna atmosfera. Zbog temperaturne inverzije, odnosno sloja toplijeg zraka koji zarobljava hladniji zrak pri tlu, dim se nije brzo podizao u više slojeve atmosfere, već se širio vodoravno i dugo zadržao iznad pogođenog područja.</p><p>Požar u Noginsku izazvan je padom ostataka oborenog drona, saopćio je guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov (Andrei Vorobyov). U ovom incidentu povrijeđene su dvije osobe, a preventivno je evakuirana i obližnja porodilišna bolnica.</p><h2>Poginuli radnici</h2><p>Napadi dronovima pogodili su i druge dijelove Rusije. U gradu Kotovsku u Tambovskoj oblasti poginulo je sedam radnika skladišta kompanije Wildberries, dok je najmanje 25 osoba povrijeđeno.</p><p>Guverner Tambovske oblasti Evgenij Pervišov (Evgeny Pervyshov) izjavio je da su dronovi pogodili skladište najveće ruske internetske trgovine, dodajući da je 28 letjelica oboreno prije nego što su stigle do svojih ciljeva.</p><p>- Sedam ljudi koji su radili noćnu smjenu poginulo je na licu mjesta - napisao je Pervišov na Telegramu.</p>

Sedam ljudi koji su radili noćnu smjenu poginulo je na licu mjesta, napisao je Pervišov na Telegramu

<p>Izraelski ministar odbrane Izrael Kac (Israel Katz) i ministar finansija Bezazel Smotrič (Bezalel Smotrich) predstavili su planove za uspostavljanje novih izraelskih naselja u Gazi te izdvajanje više od 400 miliona dolara za proširenje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.&nbsp;</p><p>Istovremeno, komandant izraelskih snaga na tom području nazvao je ekstremne naseljeničke ispostave "partnerima u sigurnosti".</p><h2>Parlamentarni izbori</h2><p>Ovi potezi dolaze uoči parlamentarnih izbora u Izraelu, zakazanih za 27. oktobar, dok desničarska koalicija premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahua) nastoji dodatno učvrstiti kontrolu nad teritorijama koje Palestinci smatraju svojom državom.</p><p>Kac je najavio uspostavljanje tri takozvane "Nahal" ispostave na sjeveru Gaze. Riječ je o vojnim zajednicama koje su se i ranije koristile kao početni korak ka osnivanju civilnih izraelskih naselja.</p><p>- Izraelski ministar odbrane kazao je da namjerava uspostaviti tri Nahal ispostave na mjestima gdje su ranije postojala izraelska naselja u sjevernoj Gazi - prenijeli su izraelski mediji.</p><p>Smotrič je saopćio da će za izgradnju desetina novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali biti izdvojeno 1,3 milijarde šekela, odnosno oko 318 miliona funti.&nbsp;</p><p>Kako navode izraelski mediji, odluka je donesena ranije, ali nije bila javno objavljena zbog očekivanog protivljenja Sjedinjenih Američkih Država.</p><p>Dodatne reakcije izazvala je izjava komandanta izraelskih snaga na Zapadnoj obali, general-majora Avija Bluta (Avija Blutha), koji je tokom sastanka s predstavnicima Udruženja farmi pohvalio stanovnike ekstremističkih naseljeničkih ispostava i poručio da ih smatra važnim partnerima vojske u sigurnosnim pitanjima.</p><h2>"Udruženja farmi"</h2><p>Blut je to izjavio na sastanku tzv. Udruženja farmi, organizacije koja predstavlja naselja ilegalna čak i prema izraelskom zakonu.&nbsp;</p><p>Ta naselja se već godinama povezuju s nasiljem nad Palestincima i prisilnim raseljavanjem stanovništva sa njihove zemlje.</p><p>- Naseljeničko nasilje je državno nasilje - navodi se u novom izvještaju Ureda UN-a za ljudska prava za Palestinu, u kojem se izraelske naseljenike optužuje da predvode aktivnosti povezane s aneksijom palestinske teritorije, uz sistemsku nekažnjivost počinilaca.</p><p>Na intenziviranje aktivnosti upozorila je i Hagit Ofran iz izraelske mirovne organizacije Peace Now, navodeći da su uoči izbora radovi ubrzani na najmanje sedam naselja.</p><p>- Vlada provodi nepromišljenu predizbornu utrku kako bi koristila javni novac i stvorila činjenice na terenu - kazala je Ofran.</p><h2>Planovi za Gazu</h2><p>Kac je planove o uspostavljanju novih "Nahal" ispostava predstavio tokom obilaska dijelova Gaze koji su pod izraelskom kontrolom. Ranije je zagovarao masovno iseljavanje Palestinaca iz Pojasa Gaze, što su brojni međunarodni akteri okarakterisali kao pokušaj etničkog čišćenja.</p><p>Stručnjaci upozoravaju da ovakve ispostave uglavnom predstavljaju privremene vojne lokacije koje služe kao priprema za kasniju izgradnju civilnih naselja.</p><p>Dror Etkes, osnivač organizacije Kerem Navot koja prati izraelsko zauzimanje zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, kazao je da vojska u takvim projektima služi kao prva faza pripreme terena.</p><p>- Vojska je samo prva faza koja treba pripremiti teren za buduće naselje. Na ovaj način su formirana desetine izraelskih naselja na Zapadnoj obali - rekao je Etkes.</p><p>Model "Nahal" naselja prvi put je primijenjen pedesetih godina prošlog stoljeća u pograničnim dijelovima Izraela, uključujući područja uz Gazu. Nakon okupacije Zapadne obale 1967. godine isti sistem korišten je za širenje izraelske kontrole, prvo u dolini Jordana, a zatim i na drugim okupiranim područjima.</p><h2>"Kontrola teritorije"</h2><p>Zamjenik načelnika Generalštaba izraelske vojske, general-major Tamir Jadaj (Tamir Yadai), izjavio je da Izrael trenutno kontroliše oko 65 posto teritorije Gaze, što je više od 53 posto teritorije predviđene sporazumom o prekidu vatre postignutim prošle godine uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa).</p><p>Prema navodima iz izvještaja, na preostalom dijelu teritorije nalazi se oko dva miliona Palestinaca koji su preživjeli izraelske vojne operacije.</p><p>- Ne znam kako ovo drugačije opisati osim kao pobjedu, kada kontrolišete 65 posto teritorije - rekao je Yadai, tvrdeći da je izraelska vojska ubila više od 70.000 "terorista".</p><p>Njegove tvrdnje izazvale su nove kritike jer bi takva procjena obuhvatala i veliki broj palestinskih civila. Prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, među poginulima je više od 21.000 djece, više od 10.000 žena mlađih od 60 godina te više od 5.000 starijih osoba.</p><h2>Naseljeničke grupe</h2><p>Izraelska vojska ranije je priznala da je baza podataka o poginulima u Gazi, koju vode palestinske zdravstvene institucije, uglavnom tačna i da sadrži više od 73.000 osoba evidentiranih imenom i identifikacionim brojem.</p><p>Na pitanje da li izraelska vojska među "teroriste" ubraja žene, djecu i starije osobe, vojni predstavnici nisu dali direktan odgovor, navodeći da analiza broja i kategorija stradalih još traje.</p><p>Izraelska vojska nije željela komentarisati ni Blutove izjave o podršci naseljeničkim grupama, uz obrazloženje da su pitanja izgradnje naselja u nadležnosti političkih vlasti.</p>

Ovi potezi dolaze uoči parlamentarnih izbora u Izraelu, zakazanih za 27. oktobar

Novi potezi Izraela izazvali burne reakcije: Planiraju naselja u Gazi i veliko širenje na Zapadnoj obali

<p>Ekstremni toplotni valovi koji su ovog ljeta pogodili veliki dio Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evrope ponovo su izazvali ozbiljnu zabrinutost među naučnicima.</p><p>Stručnjaci upozoravaju da rekordno visoke temperature više nisu rijetka pojava, već postaju "nova normalnost" kojoj se čovječanstvo mora hitno prilagoditi.</p><h2>Povećanje smrtnih slučajeva</h2><p>Posljedice su već teške. Francuska je prijavila povećanje od više od 2.000 smrtnih slučajeva tokom rekordnog toplotnog vala krajem juna.</p><p>U Engleskoj i Velsu (Wales) naučnici procjenjuju da je od posljedica povezanih s ekstremnim vrućinama od maja preminulo više od 2.700 ljudi. Slična situacija zabilježena je i u SAD-u, gdje su tokom prazničnog vikenda 4. jula evidentirana najmanje 44 smrtna slučaja povezana s ekstremnim vremenskim uslovima.</p><h2>Udar na organizam</h2><p>Za milione ljudi širom svijeta nagli rast temperatura predstavlja veliki udar na organizam. Naučnici upozoravaju da klimatske promjene donose opasniji oblik vrućine nego ranije.</p><p>- Ljudi ne shvataju da ovo nije ista vrućina koju smo doživljavali prije 10 godina. Zapravo je mnogo gora, jer u mnogim slučajevima noćne temperature uopšte ne padaju - izjavila je za BBC Dženifer Marlon (Jennifer Marlon), istraživačica sa Univerziteta Jejl (Yale).</p><p>Ona objašnjava da se ljudsko tijelo oslanja na hladnije noći kako bi se oporavilo od dnevnog toplotnog opterećenja, ali da taj prirodni mehanizam sve češće izostaje.</p><p>Dok se veliki dio svijeta tek suočava s ovim izazovom, jedan američki grad već godinama razvija strategiju koja bi mogla poslužiti kao primjer drugima.</p><h2>Programi zaštite stanovništva</h2><p>Okrug Marikopa (Maricopa) u saveznoj državi Arizona, u kojem se nalazi grad Feniks (Phoenix), bilježi neke od najviših temperatura u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog toga su se našli na prvoj liniji borbe protiv ekstremnih vrućina, a njihovi programi zaštite stanovništva počeli su davati rezultate.</p><p>Feniks je 2021. godine postao prvi grad na svijetu koji je zaposlio službenika za vrućine, čiji je zadatak isključivo koordinacija mjera zaštite građana od ekstremnih temperatura.</p><p>Nakon što je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u ovom okrugu dostigao rekordnih 645 u 2023. godini, broj je značajno smanjen na 405 slučajeva u 2025. godini.</p><p>Stručnjaci ovaj pad povezuju s konkretnim političkim odlukama i infrastrukturnim promjenama.</p><h2>Klimatizirani prostori</h2><p>Grad je otvorio stalne i lako dostupne klimatizirane prostore za građane, od kojih neki rade neprekidno 24 sata dnevno, kako bi zaštitio beskućnike i socijalno ugrožene osobe od ekstremnih temperatura.</p><p>Pokrenut je i program koji porodicama slabijeg imovinskog stanja omogućava besplatnu popravku ili zamjenu rashladnih sistema u domovima.</p><p>Ipak, borba protiv posljedica vrućina još nije završena. Najnoviji podaci pokazuju da su do 11. jula u okrugu Marikopa već evidentirana 23 smrtna slučaja, dok se još 282 slučaja istražuju.</p><h2>Crni bilans</h2><p>Ukoliko se ove brojke potvrde, Arizona bi mogla premašiti prošlogodišnji crni bilans, što pokazuje koliko je situacija promjenjiva i nepredvidiva.</p><p>Lad Kit (Ladd Keith), direktor Inicijative za otpornost na toplotu na Univerzitetu Arizona, smatra da bi i drugi gradovi širom svijeta trebali hitno imenovati osobe koje bi bile zadužene isključivo za problem ekstremnih vrućina.</p><p>- Ako to nije ničija zvanična odgovornost, onda se niko time neće ni baviti - upozorava Kit.</p><h2>Zagrijavanje planete</h2><p>Od početka industrijske ere, planeta se već zagrijala za više od 1,1 stepen Celzijusa. Stručnjaci ističu da ekstremne vrućine više nisu samo zdravstveni problem, već predstavljaju i ozbiljan infrastrukturni i ekonomski izazov, jer oštećuju puteve i uzrokuju poremećaje u aviosaobraćaju.</p><p>- Moramo prestati planirati za vrućine kakve pamtimo iz prošlosti i početi planirati za ono što nas čeka u narednih pet do deset godina. Ako mislite da je sada loše, znajte da će biti još toplije i da će toplotni talasi trajati znatno duže. Rekordi će se, gotovo sigurno, rušiti iz godine u godinu - zaključuju naučnici upozoravajući na budućnost koja donosi sve ekstremnije vremenske prilike.</p>

Misterija eksplozije u Monaku dobija nastavak

Novi tragovi u slučaju atentata u Monaku: Pronađen ključni dokaz

Stravičan sudar: Poginuo policajac, vozilo u plamenu

Bliski istok pred eksplozijom: Amerikanci dobili upozorenje

Zelenski: Nisu gađana skladišta, već ključne tačke ruskog vojnog programa

Hormuz gori: Iran prijeti sveopštom ofanzivom

Horor u Iranu: Američki projektil pogodio porodične automobile na mostu, među žrtvama i dijete

Potresna ispovijest Epstinove žrtve: "Obećao mi je karijeru, a pretvorio život u pakao"

Orban otišao, strah ostao: Da li je Mađarska dobila novog moćnika?

Ukrajinski dronovi pogodili Rusiju i Krim: Poginulo sedam radnika, izbili požari

Stravični prizori iz Kine: Klizište progutalo objekte, broj žrtava raste

Pala moćna narko-mreža u Evropi: Razbijene tajne laboratorije za proizvodnju amfetamina

Obama udario na Vensovu politiku: Podsjetio ga na porijeklo njegove supruge

Crni oblak prekrio nebo nakon ukrajinskog udara dronovima na naftni terminal

Novi potezi Izraela izazvali burne reakcije: Planiraju naselja u Gazi i veliko širenje na Zapadnoj obali

Grad koji je preživio paklene vrućine pokazuje svijetu kako se boriti protiv toplotnih valova

Globus

Misterija eksplozije u Monaku dobija nastavak

Novi tragovi u slučaju atentata u Monaku: Pronađen ključni dokaz

Stravičan sudar: Poginuo policajac, vozilo u plamenu

Bliski istok pred eksplozijom: Amerikanci dobili upozorenje

Zelenski: Nisu gađana skladišta, već ključne tačke ruskog vojnog programa

Hormuz gori: Iran prijeti sveopštom ofanzivom

Horor u Iranu: Američki projektil pogodio porodične automobile na mostu, među žrtvama i dijete

Potresna ispovijest Epstinove žrtve: "Obećao mi je karijeru, a pretvorio život u pakao"

Orban otišao, strah ostao: Da li je Mađarska dobila novog moćnika?

Ukrajinski dronovi pogodili Rusiju i Krim: Poginulo sedam radnika, izbili požari

Stravični prizori iz Kine: Klizište progutalo objekte, broj žrtava raste

Pala moćna narko-mreža u Evropi: Razbijene tajne laboratorije za proizvodnju amfetamina

Obama udario na Vensovu politiku: Podsjetio ga na porijeklo njegove supruge

Crni oblak prekrio nebo nakon ukrajinskog udara dronovima na naftni terminal

Novi potezi Izraela izazvali burne reakcije: Planiraju naselja u Gazi i veliko širenje na Zapadnoj obali

Grad koji je preživio paklene vrućine pokazuje svijetu kako se boriti protiv toplotnih valova