Ima istorijskih ličnosti čije pravo ime vremenom gotovo padne u zaborav. Kada kažete Tito, malo ko najprije ne pomisli na Josipa Broza.Upravo je taj nadimak postao simbol jedne epohe, države i političke moći koja je decenijama oblikovala živote miliona ljudi na prostoru bivše Jugoslavije.Ipak, iza kratkog i zvučnog imena koje se lako pamti krije se priča o ilegalnom radu, tajnim identitetima i vremenu u kojem su pseudonimi bili pitanje opstanka. Decenijama su kružile razne teorije, od onih da je ime nastalo slučajno, pa sve do gotovo filmskih priča o tome da "Tito" zapravo nije jedna osoba, već tajna organizacija.Upravo zato pitanje kako je Josip Broz Tito dobio nadimak i danas izaziva ogromnu pažnju, jer malo koji politički nadimak na Balkanu nosi toliko misterije, simbolike i istorijske težine.<h2>Nadimak koji se prvi put pojavio 1934. godine</h2>Prema istorijskim zapisima, ime Tito prvi put se zvanično pojavljuje 10. avgusta 1934. godine u partijskim dokumentima. U zapisnicima sjednica Centralnog komiteta KPJ, u rubrici "prisutan", upisano je upravo to ime.Kako navode Ivo i Slavko Goldštajn u knjizi "Tito", pseudonimi su u to vrijeme bili obavezni zbog konspirativnog rada. Čelni ljudi ilegalnog pokreta morali su da koriste više različitih identiteta kako bi izbjegli praćenje i hapšenja.Zanimljivo je da je sam Josip Broz kasnije tvrdio da iza nadimka ne stoji nikakva velika tajna."Ime Tito nosim još iz perioda 1934-36. godine, ne sjećam se tačno od kada. Nije bilo nikakvih posebnih razloga što sam izabrao baš to ime. Prosto, to ime je veoma često u mom rodnom kraju u Zagorju", govorio je Tito.Upravo se u tom detalju krije odgovor koji je mnoge razočarao, ali i dodatno zaintrigirao, jer dok su jedni očekivali veliku simboliku, istoričari uglavnom vjeruju da je nadimak zapravo izabran vrlo praktično da zvuči poznato ljudima iz Hrvatskog zagorja i da ne izaziva sumnju.<h2>Teorija koja je godinama kružila među narodom</h2>Ipak, narod je oduvijek više volio zanimljivije verzije priče.Jedna od najpoznatijih, iako potpuno neosnovana teorija, govorila je da je Broz stalno izdavao naređenja saradnicima govoreći: "Ti to uradi, a ti to..." Navodno su ga zbog toga prijatelji prozvali Tito.Ta priča decenijama se prepričavala širom bivše Jugoslavije, najviše zato što zvuči gotovo filmski i lako se pamti. Međutim, istoričari navode da za takvu tvrdnju ne postoje nikakvi dokazi.Ipak, upravo takve legende doprinijele su stvaranju mita o Titu, čovjeku oko kojeg su se neprestano plele misterije.<h2>Tito je imao mnogo lažnih identiteta</h2>Malo ljudi zna da ime Tito nije bilo jedino koje je Josip Broz koristio tokom života.Prema istorijskim izvorima i partijskim dokumentima, koristio je brojne pseudonime, među njima su bili Valter, Rudi, Oto, Viktor, Tomanek, Spiridon Mekas, pa čak i Karlson.Dok je boravio u Moskvi i komunicirao sa Kominternom, često je koristio ime Valter. U drugim situacijama predstavljao se kao inženjer ili putovao sa pasošima pod potpuno drugim identitetima.Takav način života bio je dio političke realnosti tog vremena. Ilegalni rad komunističkog pokreta podrazumijevao je stalnu promjenu identiteta, skrivanje i oprez.Vremenom je upravo ime Tito postalo najprepoznatljivije i najuticajnije među svim njegovim pseudonimima.<h2>Nadimak koji je tokom rata zbunjivao strane sile</h2>Tokom Drugog svjetskog rata ime Tito dobilo je gotovo mitski status.Kako navodi Nacional.hr, pojedine strane službe dugo nisu bile sigurne ko se zapravo krije iza tog imena. Postojale su čak teorije da Tito nije jedna osoba, već naziv za kolektivno rukovodstvo komunista u Jugoslaviji.Dodatnu misteriju stvarao je i njegov način rada. Zbog stroge konspiracije malo ljudi je znalo kako zaista izgleda čovjek koji vodi partizanski pokret.Upravo zato je ime Tito veoma brzo postalo mnogo više od običnog nadimka - pretvorilo se u politički simbol koji je nadživio svog vlasnika.<h2>Teorije zavjere koje nikada nisu prestale</h2>Sa rastom njegove moći rasle su i priče o njegovom porijeklu. Jedni su tvrdili da je Rus, drugi da je Poljak, Njemac ili Mađar. Posebnu pažnju izazvao je i dokument američke Agencije za nacionalnu bezbjednost u kojem se navodi da bi po naglasku mogao imati rusko ili poljsko porijeklo.Ipak, ozbiljni istoričari takve tvrdnje uglavnom odbacuju.Činjenica da je koristio veliki broj pseudonima, da je dugo radio ilegalno i da je rijetko govorio o pojedinim dijelovima svog života dodatno je hranila teorije zavjere koje i danas intrigiraju javnost.Možda baš zato priča o tome kako je Josip Broz postao Tito nikada nije izgubila na zanimljivosti, jer iza samo četiri slova ostala je jedna od najvećih političkih misterija sa ovih prostora.

Upravo je taj nadimak postao simbol jedne epohe, države i političke moći 

Četiri slova koja su obilježila istoriju: Znate li kako je Josip Broz postao Tito

Nekoliko članica Evropske unije ne prihvata američki prijedlog da italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi bude novi visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, saznaje <a href="https://istraga.ba/uoci-sjednice-pic-a-u-sarajevu-francuzi-nijemci-i-brisel-kontra-amerikanaca-i-italijana-zele-srusiti-lendija-i-za-visokog-predstavnika-imenovati-renea-troccaza-turci-i-japanci-uz-sad-kanadjani-ko/">Istraga.ba</a> iz više diplomatskih izvora. Naime, Francuzi namjeravaju “progurati” svog kandidata, Renea Troccaza koji trenutno obavlja funkciju specijalnog izaslanika Francuske za Zapadni Balkan.Prema istim izvorima, u Vijeću za implementaciju mira (PIC) velike su podjele glede izbora novog visokog predstavnika. Na jednoj strani su SAD, Italija, Turska i Japan koje podržavaju prijedlog da Antonio Zanardi Landi bude novi šef OHR-a, dok su na drugoj strani Francuska, Njemačka, Kanada i Evropska komisija. Upravo zbog toga Francuska i Njemačka, uoči sjednice PIC-a, šalju u Bosnu i Hercegovinu svoje ministre za Evropu. Već je najavljeno da u Sarajevo dolazi francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Benjamin Haddad, kao i ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Gunther Krichbaum. Oni će pokušati spriječiti Amerikance i Italijane da, zajedno sa Turskom i Japanom, izaberu Landija za visokog predstavnika. Britanci, prema informacijama Istrage, još se nisu izjasnili.Sjednica Vijeća za implementaciju mira zakazana je za 3. i 4. juni u Sarajevu. Tada bi, ukoliko ne bude nekih izmjena, trebao biti izabran nasljednik Christiana Schmidta koji je sredinom maja, pod pritiskom SAD-a, podnio ostavku na poziciju visokog predstavnika. Amerikanci su, u saradnji sa Italijom, odlučili da njihov kandidat bude Antonio Zanardi Landi. Italijanski diplomata ove je sedmice i službeno nominovan za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.<h2>Smanjiti utjecaj</h2>Antonio Zanardi Landi rođen je 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju kroz koju su prošli brojni evropski državnici i diplomate.Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu i Vatikanu, ali su politički najvažniji njegovi mandati u Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. obavljao funkciju ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu. Nakon toga postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj Stolici.S druge strane, Francuzi, u saradnji s Briselom i Berlinom žele svog diplomatu na poziciji visokog predstavnika. Njihov cilj je smanjiti američki utjecaj na Balkanu. Francuzi i Nijemci su proteklih dana vješto skrivali ime svog kandidata. No, Istraga.ba saznaje da je u pitanju Rene Troccaz.U septembru 2023. godine Troccaz je imenovan za specijalnog izaslanika Francuske za Zapadni Balkan. Diplomatsku karijeru počeo je 1988. godine. Bio je ambasador Francuske na Kipru (2016–2019), te generalni konzul Francuske u Jerusalemu (2019–2023). Nešto ranije bio je savjetnik u kabinetu Bernara Kušnera. Trenutno je zadužen da koordinira francusku politiku prema Zapadnom Balkanu. U decembru 2023. godine boravio je u Bosni i Hercegovini gdje se sreo sa predstavnicima bh. vlasti i civilnog društva u Sarajevu i Banjoj Luci. Tada je predvodio i francusku delegaciju na sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC), održanu 5. i 6. decembra 2023. godine.<h2>Dvojica zvaničnika</h2>U januaru 2024. godine Troccaz se susreo sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske. Tada je, nakon sastanka, saopćeno da su “dvojica zvaničnika razmijenila mišljenja o političkoj situaciji u neposrednom susjedstvu i ključnim pitanjima u jugoistočnoj Evropi.- Istaknuli su važnost politike proširenja kao investicije u stabilnost i prosperitet jugoistočne Evrope, kroz jačanje demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije, što je pitanje od zajedničkog interesa. Grlić Radman je naglasio snažnu podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama u neposrednom susjedstvu - objavljeno je na stranici Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.

SAD, Italija, Turska i Japan za Zanardija Landija, a Francuska, Njemačka, Kanada i EU na drugoj strani

Uoči sjednice PIC-a: Francuzi, Nijemci i Brisel žele srušiti Landija i za visokog predstavnika imenovati Trokaza

Predsjednik RS Siniša Karan istakao je za Srnu da pitanje akata visokih predstavnika danas više nije samo pravno pitanje, već je postalo centralno političko i ustavno pitanje budućnosti BiH.U autorskom tekstu za Novinsku agenciju Republike Srpske - SRNA, Karan je naglasio da Republika Srpska kontinuirano ukazuje da BiH ne može graditi demokratski kapacitet ukoliko ključne političke procese određuju neizabrani međunarodni predstavnici, umjesto domaćih lidera.Autorski tekst profesora Karana prenosimo u cijelosti:Gotovo tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, BiH i dalje funkcioniše između suvereniteta i međunarodnog nadzora. U središtu tog problema nalaze se odluke visokih predstavnika koje su tokom godina duboko izmijenile političku i ustavnopravnu strukturu zemlje.Zato pitanje akata visokih predstavnika danas više nije samo pravno pitanje. Ono je postalo centralno političko i ustavno pitanje budućnosti BiH posebno nakon memoranduma bošnjačkih političara potpisanog u Sarajevu, kojim se potvrđuje da političko Sarajevo ni danas ne odustaje od politike zasnovane na intervencionizmu, unitarizaciji i prisustvu međunarodnog faktora kao vrhovnog arbitra u unutrašnjim odnosima BiH.<h2>Intervencionizam kao model upravljanja BiH</h2>Institucija visokog predstavnika uspostavljena je kao mehanizam za olakšavanje civilne implementacije mira. Međutim, tokom godina prerastala je u centar političke moći širokih i neprecizno definisanih ovlaštenja, bez stvarne pravne i demokratske odgovornosti.Djelujući kao ustavotvorna i zakonodavna vlast, visoki predstavnici vršili su reviziju ustavnog sistema, mijenjajući dogovorenu ravnotežu u pravcu unitarizacije BiH.Njihove intervencije obuhvatile su gotovo sve oblasti političkog i društvenog života, od ustavnih promjena, nametanja zakona i formiranja novih institucija, do smjena demokratski izabranih funkcionera i direktnog uticaja na izvršnu i sudsku vlast.Suštinska posljedica takvog djelovanja bilo je postepeno izmještanje političke moći iz ustavnih okvira predviđenih Dejtonskim sporazumom. Zbog toga, BiH godinama funkcioniše kao svojevrsni politički i pravni eksperiment, u kojem su međunarodne institucije preuzimaju ulogu domaćih organa vlasti.<h2>Republika Srpska godinama upozorava: Intervencionizam ruši Dejton</h2>Republika Srpska kontinuirano ukazuje da BiH ne može graditi demokratski kapacitet ukoliko ključne političke procese određuju neizabrani međunarodni predstavnici, umjesto domaćih lidera.Zato se pitanje odluka visokih predstavnika mora posmatrati kao pitanje zaštite dejtonske ustavne strukture i očuvanja ustavne pozicije entiteta definisane međunarodnim sporazumom.Suština problema nije samo u pojedinačnim odlukama, već u modelu upravljanja koji je godinama stvarao politički sistem zasnovan na nametanju, a ne na unutrašnjem dogovoru.Upravo zbog toga Republika Srpska insistira na vraćanju BiH u okvir izvornih dejtonskih rješenja i zatvaranju ere međunarodnog intervencionizma, jer nijedna država ne može razvijati puni suverenitet ukoliko ključni politički autoritet ostaje izvan njenog ustavnog i demokratskog sistema.<h2>BiH između suvereniteta i protektorata</h2>Bonska ovlašćenja su omogućila visokom predstavniku da on postane najvažniji zakonodavac u BiH, oblikujući njeno državno uređenje. Donošenjem novih i izmjenama postojećih zakona, visoki predstavnik je bitno mijenjao ustavom utvrđene principe podjele nadležnosti.BiH je država čija je politička stvarnost godinama funkcionisala u formi poluprotektorata, uz stalnu neizvjesnost o tome kada će takav model upravljanja konačno biti završen.Najveći problem je što je dio političkih struktura u Sarajevu upravo u takvom modelu pronašao politički okvir koji mu odgovara. Umjesto unutrašnjeg dogovora konstitutivnih naroda i entiteta, uporno su insistirali na međunarodnim intervencijama i političkom pritisku kao načinu rješavanja unutrašnjih sporova.Takva politika nije politika stabilizacije. To je politika održavanja trajne zavisnosti BiH od spoljnog faktora.<h2>Otvaranje pitanja pravne sudbine akata visokih predstavnika</h2>Akti visokog predstavnika su inkorporirani u pravni poredak BiH, te se postavlja pitanje odnosa tih akata sa Ustavom BiH nakon odlaska visokog predstavnika iz BiH.Ustavni sud BiH, kao organ koji odlučuje o saglasnosti opštih akata sa Ustavom, prilikom ocjene ustavnosti nekih od zakona koje je donio visoki predstavnik, nije imao jedinstven stav, tačnije, mišljenja sudija su bila suprostavljena i različita, politički determinisana, i potpuno je nedosljedan u vlastitoj praksi.Dakle, pitanje odluka visokih predstavnika dobija na značaju, posebno imajući u vidu da veliki broj nametnutih odluka nikada nije usvojen od domaćih institucija u redovnoj demokratskoj proceduri.Otvara se pitanje šta će biti sa tim aktima u trenutku eventualnog zatvaranja OHR-a i okončanja Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.Moguće pravno preispitivanje nametnutih odluka ne predstavlja nikakav napad na BiH, već legitimno ustavnopravno pitanje. Posebno kada se ima u vidu da su mnoge nadležnosti prenesene mimo jasno definisanih ustavnih procedura.Ustavno je pravo entiteta, a ne visokog predstavnika, da se u postupku izjasne o potrebi obrazovanja novih organa i donošenju i sadržaju odgovarajućih akata. To bi predstavljalo garanciju njihovog funkcionisanja i sprovođenja, eliminiše potrebu postojanja visokog predstavnika, te doprinosi opštoj ustavnopravnoj i političkoj stabilizaciji.Upravo zato neophodno je sačiniti ozbiljan i kritički osvrt na sve odluke koje su donosili visoki predstavnici, pa i one koje je nametao samozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit, sa posebnim osvrtom na one kojima je vršen prenos nadležnosti sa entiteta na BiH.Takva analiza pokazala bi pravne, političke i institucionalne posljedice nametanja odluka, te neodgovarajućeg ustavnog i zakonskog prenosa nadležnosti, ali i otvorila pitanje njihove održivosti u ustavnopravnom poretku BiH.Posebno je osjetljivo pitanje pojedinačnih akata visokih predstavnika kojima su naložene konkretne mjere i političke odluke. Dio tih akata nikada nije objavljen u službenim glasnicima, zbog čega se otvara ozbiljno pitanje njihove pravne prirode i mogućnosti da budu tretirani kao dio domaćeg pravnog sistema.Time dodatno postaje sporno pitanje njihove pravne održivosti i mogućnosti njihovog daljeg opstanka u pravnom prometu, posebno imajući u vidu da za pojedinačne odluke visokog predstavnika u pravnom sistemu BiH nikada nije predviđen efikasan pravni lijek. To je pitanje koje direktno zadire u osnovne standarde vladavine prava i pravne sigurnosti.Dodatnu ustavnopravnu dimenziju ovom pitanju daje i položaj Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama u ustavnom sistemu BiH. Ustav BiH predviđa supremaciju Evropske konvencije nad domaćim zakonodavstvom i obavezuje sve institucije u BiH i entitetima da obezbijede zaštitu prava i sloboda garantovanih Ustavom, Evropskom konvencijom i međunarodnim dokumentima koji čine dio ustavne materije BiH.Upravo zbog toga pitanje akata visokih predstavnika više nije moguće posmatrati isključivo kao političko pitanje, već kao ozbiljno ustavnopravno pitanje koje će u narednom periodu postajati sve aktuelnije, posebno u kontekstu zahtjeva za zatvaranje OHR-a i vraćanja punog političkog suvereniteta domaćim institucijama.<h2>Političko Sarajevo i dalje vjeruje u BiH bez dogovora naraoda i entiteta</h2>Memorandum potpisan od bošnjačkih političkih partija u Sarajevu ima mnogo šire značenje od dnevne politike. On pokazuje da dio političkog Sarajeva i dalje insistira na modelu BiH zasnovanom na unitarizaciji, intervencionizmu i političkom tutorstvu međunarodne zajednice.Umjesto zatvaranja protektorskog poglavlja memorandum traži održavanje političkog sistema kojim će rukovoditi visoki predstavnik kroz "bonska ovlaštenja", a upravo je takva politika prethodnih trideset godina proizvodila konstantne političke sukobe, institucionalne blokade i duboko nepovjerenje među narodima u BiH.BiH ne može istovremeno graditi demokratski suverenitet i ostati trajno zavisna od mehanizama međunarodnog upravljanja.Zato je memorandum bošnjačkih političara potpisan u Sarajevu potvrda da dio političke elite i dalje vjeruje da BiH može opstajati samo kao međunarodno nadzirani politički projekat, te da nisu spremni da odustanu od politika koje su BiH, njene ravnopravne entitete i konstitutivne narode, držale u tridesetogodišnjoj krizi.&nbsp;

Takva politika nije politika stabilizacije. To je politika održavanja trajne zavisnosti BiH od spoljnog faktora - poručio je Karan

Karan: Od Dejtona do protektorata - ko zapravo upravlja BiH?

U gašenju požara kod Jablanice jučer je bio uključen i helikopter Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji je intervenisao u dva navrata — od 10 do 14 sati, te ponovo od 17:30 do 19 sati, izvršivši oko 20 preleta iznad zahvaćenog područja.Prema informacijama s terena, požar trenutno ne ugrožava stanovništvo niti stambene objekte u naselju Slatina, koje se nalazi ispod požarišta.U posljednjem izvještaju Federalne uprave civilne zaštite, objavljenom sinoć u 20:30 sati, navedeno je da je vatra zahvatila oko 14 hektara površine.Teren na kojem gori požar je težak i nepristupačan, sa strmim liticama i gustim borovim šumama, što dodatno otežava gašenje. U akciji učestvuju i pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Jablanica, kao i dobrovoljna vatrogasna društva.Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas se u Bosni i Hercegovini očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

Teren na kojem gori požar je težak i nepristupačan, sa strmim liticama i gustim borovim šumama, što dodatno otežava gašenje


Požar kod Jablanice i dalje aktivan, gori 14 hektara šume

Predsjednik Evropskog vijeća António Costa sutra započinje posjetu zapadnom Balkanu kako bi se sastao s liderima iz regije i kopredsjedavao Samitom EU-zapadni Balkan u Tivtu, Crna Gora (5. juna). Costa će razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.Svoju posjetu započet će u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak, 1. juna, gdje će se sastati s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, kao i s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.- Moja druga posjeta zapadnom Balkanu šalje jasan signal: posvećenost EU toj regiji je stvarna, stvarna kao i prilika za proširenje. Zamah je tu. Sada je vrijeme za postizanje rezultata - izjavio je Costa uoči posjete, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.&nbsp;

On će se sastati s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Vijeća ministara BiH

Uoči imenovanja visokog predstavnika: Antonio Košta sutra stiže u BiH

U Prijedoru će danas biti obilježen Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.- Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice - stajalo je u naredbi.

U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.Pored logora, zločine u Prijedoru obilježila su i masovna ubistva civila. Među najtežim zločinima bila je egzekucija na Korićanskim stijenama na Vlašiću u augustu 1992. godine, kada su pripadnici interventnog voda prijedorske policije ubili više od 200 Bošnjaka i Hrvata, a njihova tijela bacili u duboku provaliju.

Fikret Bačić za “Avaz”: Spomenik ubijenoj djeci Prijedora bit će izgrađen, na ovaj ili onaj način

S ciljem prikrivanja tragova zločina, posmrtni ostaci žrtava premještani su u masovne grobnice širom Bosanske krajine. Najveća masovna grobnica, Tomašica, otkrivena je tek 2013. godine nakon višedecenijske šutnje o njenoj lokaciji. Iz Tomašice i sekundarne grobnice Jakarina Kosa ekshumirani su posmrtni ostaci stotina žrtava, a forenzičke analize potvrdile su brojne dokaze o sistematskim strijeljanjima.Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.U Prijedoru je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, prije rata, živjelo više od 112.000 stanovnika. Oko polovine stanovništva činilo je nesrpsko stanovništvo.Prema popisu iz 2013. godine, u Prijedoru živi nešto više od 89.000 stanovnika. Od toga broja, nesrpsko stanovništvo danas čini tek trećinu.Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.

Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake, stajalo je u naredbi

Dan kada je počelo etničko čišćenje, a Prijedorčani morali nositi bijele trake oko ruku: Cilj je bilo sistemsko istrebljenje Bošnjaka

Danas se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene u Prijedoru tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.Dan bijelih traka je podsjećanje na prisiljavanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru da svoje kuće, stanove i sebe označe bijelim zastavama i trakama. Postoji i podatak da je 31. maja osnovan logor Omarska.U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano gotovo 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je približno 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

U znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene u Prijedoru tokom agresije na RBiH od 1992. do 1995. godine

Dan bijelih traka u Prijedoru

Zbog održavanja sportske manifestacije danas (31.05.) od 08 do 13 sati doći će do obustave saobraćaja na magistralnoj cesti Donji Vakuf-Jajce-Jezero.Na magistralnim cestama: Dobro Polje-Miljevina, Tuzla-Bijeljina i Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Kakanj-Lašva (u dužini od 3 km), a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.Na autocesti A-1 dionicama Sarajevo sjever-Podlugovi, Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj (most Hercegovina), zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta preko potoka Mrižnica. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.U toku su sanacioni radovi na magistralnoj cesti Srbac-Derventa, zbog čega je do kraja juna planirana obustava saobraćaja. Za vrijeme obustave vozila se preusmjeravaju na alternativni pravac Srbac-Prnjavor-Derventa.Duge su kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Velika Kladuša, Gradiška (Gornji Varoš RH) i Orašje. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prelazima.Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

Zbog održavanja sportske manifestacije danas (31.05.) od 08 do 13 sati doći će do obustave saobraćaja na magistralnoj cesti Donji Vakuf-Jajce-Jezero

Nepregledne kolone na graničnim prijelazima na izlazu iz BiH

Na današnji dan 1999. godine, bosanskohercegovački glumac Davor Dujmović izvršio je samoubistvo. Najpoznatiji je po ulozi Perhana, junaka filma „Dom za vješanje“, nakon koje je proglašen za jednog od pet najboljih glumaca u Evropi. Davor i njegova partnerica u filmu (Azra) Sinolička Trpkova proglašeni su za najbolji glumački par u bivšoj SFR Jugoslaviji. Dujmović je rođen 20. septembra 1969. godine u Sarajevu. Već kao srednjoškolac je počeo glumiti u filmu “Otac na službenom putu”. Početkom devedesetih postao je ozbiljno ovisan o narkoticima i nekoliko puta se bezuspješno liječio. Baš u tom svom lošem periodu u seriji “Sarajevske priče” glumio je mladog narkomana Bobana koji je uz to i sitni diler. Početkom agresije na BiH (1992. – 1995.) otišao je u Beograd, gdje je snimio nekoliko filmova, od kojih je najpoznatiji „Podzemlje“. Nakon završetka rata živio je u Banjoj Luci, a posljednje mjesece u Novom Mestu u Sloveniji kod djevojke. Bezuspješno je ponovo pokušavao da se izliječi od narkotika, te je nakon duge i teške depresije izvršio samoubistvo.

<h2>Umro italijanski slikar Tintoreto </h2>1594. - Umro italijanski slikar Tintoreto (Tintoretto), umjetnik strasnog temperamenta, jedan od najvećih majstora 16. stoljeća. S lakoćom je slikao kompozicije ogromnih dimenzija, snažnim zamahom i upotrebom dramatičnih svjetlosnih efekata, pri čemu je očuvao osjećanje i za najmanje pojedinosti taktilnih i čulnih vrijednosti. Snažno je utjecao na evropske slikare, posebno na impresioniste. Radio je u rodnoj Veneciji, u kojoj su ostala glavna djela "Raj" u Duždevoj palati, "Tajna večera" u crkvi San Đorđo Mađore, "Raspeće" u Skuoli di San Roko, ali se mnogo njegovih djela čuva i u evropskim muzejima, poput slika "Suzana i starci" u Beču i "Autoportret" u Parizu.1809. - Preminuo austrijski kompozitor Jozef Hajdn (Joseph Haydn), predstavnik "bečkih klasičara", tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi. Prilikom dva boravka u Engleskoj stekao je svjetsku slavu i komponovao najzrelija djela. Inspirisao se austrijskim, mađarskim, njemačkim, francuskim i ruskim folklorom. Napisao je više od sto simfonija, komponovao je gudačke kvartete, klavirske sonate, crkvenu muziku, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Oproštajna", "Marija Terezija", "Oksfordska", "Medvjed", "Kokoška", "Kraljica", "Vojna", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".1819. - Rođen američki pisac Volt Volter Vitmen, pjesnik slobode i demokratije, jedan od najznačajnijih pjesnika američke književnosti. Bio je štamparski radnik i učitelj. Osnovu njegovih pjesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini ljubav prema čovjeku. Snažno je utjecao na modernu liriku, posebno najvažnijom zbirkom pjesama "Vlati trave".1854. - Umro Vatroslav Lisinski, hrvatski kompozitor, utemeljitelj moderne hrvatske opere, solo pjesme, zborske i orkestarske muzike. Autor je prvih dviju hrvatskih opera, a značajan je i kao prvi operski kompozitor nakon M. Glinke u slavenskom svijetu. Prva njegova opera „Ljubav i zloba“ bila je praizvedena u Zagrebu s velikim uspjehom 1846. i značajan je uspjeh ilirizma na području umjetnosti i kulture. Druga opera „Porin“, komponovana većinom u Pragu i dovršena 1851., bila je praizvedena, zaslugom I. Zajca, tek 1897. Najbolja su mu djela solo pjesme i zborovi uz klavirsku pratnju ili a cappella, od kojih su se mnoga zadržala na repertoaru do danas. Autor je ukupno 145 kompozicija.1859. - Počeo da radi veliki sat - nazvan "Big ben" - na kuli Parlamenta Velike Britanije u Londonu.

<h2>Rođen jedan od najboljih regionalnih glumaca Ljuba Tadić</h2>1929. - U Uroševcu rođen srbijanski pozorišni, filmski i televizijski glumac Ljubomir Ljuba Tadić, jedno od najvećih imena srbijanskog i regionalnog glumišta. Završio je Glumačku akademiju u Beogradu, nakon koje je bio član Beogradskog dramskog pozorišta, Narodnog pozorišta u Beogradu, Jugoslavenskog dramskog pozorišta i Ateljea 212, te igrao u gotovo svim pozorištima u bivšoj Jugoslaviji. Sa svojom trećom ženom Snežanom Nikšić, osnovao je i vodio pozorište „Magaza“, 1983. godine, a s glumcem Radetom Šerbedžijom pokrenuo je privatni teatar Preduzeće za pozorišne poslove (PPP), 1990. godine. Tadić je glumio i u brojnim filmovima jugoslavenske, ali i inozemne produkcije. Preminuo je 28. oktobra 2005. godine.1930. - Rođen američki filmski glumac, režiser i producent, dvostruki oskarovac Klint Istvud (Clint Eastwood), koji je karijeru počeo ulogama u italijanskim "špageti-vesternima" Serđa Leonea (Sergio), poslije čega je sarađivao s nizom značajnih američkih sineasta, posebno s Donom Zigelom. Osim ulogama „čvrstih momaka“ ili antijunaka u špageti-vesternima, slavu je stekao i ulogom inspektora Harija Kalahana u seriji filmova o Prljavom Hariju režisera Dona Sigela (Siegel). Filmovi: "Za šaku dolara", "Za nekoliko dolara više", "Dobar, ružan, zao", "Šerif u Njujorku", "Prljavi Hari", "Bjekstvo iz Alkatraza", "Noć jeze", "Neočekivani spasilac", "Kazna na planini Ejger", "Odmetnik Džesi Vols", "Brončo Bil", "Crvena lisica", "Iznenadni sudar". 1931. - U Bahreinu pronađena nafta, i to je bila prva arapska zemlja u kojoj su utvrđena takva nalazišta.1965. - Rođena Bruk Šilds (Brooke Shields), američka glumica i model. Postala je poznata kada je s 12 godina glumila dijete-prostitutku u kontroverznom filmu „Slatka mala“. Nakon toga je slijedio nastup u popularnom filmu „Plava laguna“. Glumačku karijeru je privremeno prekinula radi studija francuske književnosti na Princetonu. Glumila je i u TV serijama kao što su „Suddenly Susan“, „That '70s Show“ i „Lipstick Jungle“.1969. - U Puli je rođen Antony Tony Cetinski, jedan od najpopularnijih hrvatskih i balkanskih muzičara i pjevača. Tony Cetinski je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, za doprinos kulturi. Osim toga, višestruki je dobitnik Porina, s brojnim nagradama struke i publike. Godine 2009., bio je najemitiraniji izvođač u Republici Hrvatskoj prema službenim statistikama Hrvatskog društva skladatelja (ZAMP-a). Tony je snimio duet „Dolce suono“ s tenorom Hozeom Karerasom (Jose Carreras), koji su promovirali koncertom u Zagrebu 2007. godine. Gostovao je i na Karerasovom koncertu u Zagrebačkoj areni 19. decembra 2009. Kao gost Majkla Boltona (Michael) nastupio je na koncertima u londonskom Royal Albert Hallu. 1976. - Kolin Džejms Farel (Colin James Farrell), irski glumac, poznat po svojim filmskim ulogama u visokobudžetnim holivudskim filmovima, ali i po svom burnom privatnom životu, rođen je na današnji dan. U 2003. godini snimio je čak šest filmova. Sa svojim idolom iz djetinjstva Al Pacinom glumio je u filmu "The Recruit". Nakon snimanja filmskog nastavka popularne policijske serije "Miami Vice" bio je na liječenju ovisnosti o lijekovima protiv bolova.1990. - Umro Dragan Laković, srbijanski glumac i pjevač dječijih pjesama. Igrao je u brojnim filmovima, televizijskim serijama i emisijama za djecu, kao i pozorišnim predstavama. Najpoznatiji je po svojoj dječjoj emisiji "Djeco, pjevajte sa nama", u kojoj je sudjelovao dječiji pjevački zbor "Kolibri". Njegov brat blizanac bio je glumac Predrag Laković.2019. – Preminuo Đelo Jusić, hrvatski kompozitor, gitarist, aranžer i dirigent, najpoznatiji po brojnim velikim domaćim djelima zabavne, ali i ozbiljne, uglavnom orkestarske muzike. Aktivan od 1958. godine, kada osniva ansambl Orkestar Đela Jusića. Godine 1961., utemeljio je vokalno-instrumentalni sastav “Dubrovačke trubadure”. Njegova muzička djela izvodili su brojni domaći izvođači među kojima Tereza Kesovija, Oliver Dragojević, Ibrica Jusić, Frano Lasić... Zabilježio je brojne uspjehe na Splitskom i Zagrebačkom festivalu s melodijama "Dalmatinski lero", "Zapjevajmo prijatelji", "Mladosti, moja lijepa radosti", "Volim te budalo mala", "Zagrljeni", "La musica di notte", "Stare ljubavi", "Sinoć sam htjela" i druge. Kao dirigent Đelo Jusić je nastupao na najpoznatijim koncertnim pozornicama. Snimio je i nekoliko CD-ova zajedno s dubrovačkim klapama “Ragusa” i “Maestral”. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Danas je nedjelja, 31. maj/svibanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 214 dana

Prije 27 godina bh. glumac Davor Dujmović izvršio samoubistvo

Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Volfgang Petrič izjavio je u emisiji “Centralni dnevnik” na FACE televiziji da je krajnje vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), ali i za temeljnu transformaciju političkog sistema Bosne i Hercegovine kroz jačanje državnih institucija i evropske integracije.U opširnom razgovoru, Petrič je govorio o ulozi OHR-a, pitanju državne imovine, političkom utjecaju Milorada Dodika i Dragana Čovića te odnosu velikih sila prema Bosni i Hercegovini.

Petrič je podsjetio da je još početkom 2000-ih postojao plan da OHR bude zatvoren 2006. godine i da odgovornost za Bosnu i Hercegovinu preuzme Evropska unija.- OHR je trebao biti zatvoren, a puna odgovornost prebačena na Evropsku uniju. Dvadeset godina kasnije i dalje govorimo o novom visokom predstavniku. To pokazuje da sistem ne funkcioniše - rekao je Petrič.Istakao je da Bosna i Hercegovina ne može postati članica Evropske unije kao država zasnovana na entitetskoj podjeli.- Ne možete pristupiti Evropskoj uniji sa dva entiteta. Potrebna vam je funkcionalna država koja može donositi odluke i preuzeti odgovornost - poručio je bivši visoki predstavnik.Posebno je upozorio na pitanje državne imovine, navodeći da bi zadržavanje imovine na entitetskom nivou predstavljalo ozbiljan problem za budućnost države. - Ako državna imovina ne bude u rukama države Bosne i Hercegovine, nego ostane na nivou entiteta, kako žele Dodik i Čović, to će biti katastrofa. Ko će investirati tamo gdje nema sigurnosti za investicije - rekao je Petrič.Govoreći o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Petrič je ocijenio da dugogodišnje jačanje lidera SNSD-a i HDZ-a BiH pokazuje da OHR više nema stvarni politički utjecaj.- Zašto je Dodik toliko moćan? Šta je OHR postigao s Dodikom i Čovićem? Očigledno je da taj instrument više ne funkcioniše - kazao je Petrič.Dodao je da građani entiteta RS moraju sagledati posljedice politike Milorada Dodika.- RS je nekada imala više od milion stanovnika, danas ih je oko 700.000. Kada putujete istočnim dijelom RS-a, sve je prazno. Mladi odlaze, bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji - upozorio je Petrič.Bivši visoki predstavnik govorio je i o ulozi Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Evropske unije na Balkanu, tvrdeći da globalne sile prvenstveno vode računa o vlastitim interesima.- Amerikanci i Rusi nisu zainteresirani za snažnu Evropsku uniju niti za snažnu Bosnu i Hercegovinu. Njih zanima biznis i vlastiti interesi - rekao je Petrič.Ocijenio je da Evropska unija mora preuzeti mnogo aktivniju ulogu u Bosni i Hercegovini kako bi se spriječila daljnja politička i ekonomska stagnacija.- Bosna i Hercegovina je najslabija karika regiona i zato Evropa mora biti mnogo ozbiljnije uključena - zaključio je Petrič.

RS je nekada imala više od milion stanovnika, danas ih je oko 700.000. Kada putujete istočnim dijelom RS-a, sve je prazno. Mladi odlaze, bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji

Petrič: OHR je trebalo zatvoriti 2006. godine, BiH ne može u EU s entitetima

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović žestoko je kritizirao kandidata Petorke za člana Predsjedništva BiH Zdenka Lučić.Sve se dešavalo na sjednici HNS-a BiH, a audosnimak sa sjednice je procučio u javnost, odnosno objavile su ga kolege s portala <a href="https://soundcloud.com/user-833546605/dragan-ovi-na-hns-u-o-zdenku">Hercegovina.info.</a>- Radi se o osobi kriminalcu, ratnom profiteru, lažnom obavještajcu, paraobavještajcu, špekulantu, našim narodnim jezikom rečeno – ublehašu, koji to pokušava raditi od 1996. godine u paketu, pa 1998. godine u paketu sa istim informacijama, pa 2002. godine u paketu i da ne brojim dalje - kazao je Čović.Naveo je da mu nije jasna kandidatura Lučića, jer će HDZ BiH osvojiti najmanje 80 posto glasova Hrvata za Predsjedništvo BiH.- Može se i druga strana malo bolje organizirati ili malo više kalkulirati, mislim na bošnjačku stranu. I samo u tome vidim ulogu ovih naših stranaka koje ne sjede s nama ovdje i pravo je pitanje zbog čega se kandidiraju. Po ovim podacima koje imamo mi, imaju i oni. Ja se apsolutno stavljam, kako to ide i na tržištu. Sad se postavlja pitanje odakle nam skidaju 10-20 posto ciljanih glasova. Na listama to poštujem, ali za hrvatskog člana Predsjedništva to je jedno iskušenje - istakao je.

Sad se postavlja pitanje odakle nam skidaju 10-20 posto ciljanih glasova, na listama to poštujem, ali za hrvatskog člana Predsjedništva to je jedno iskušenje, rekao je

Čović o Lučiću: Kriminalac, ratni profiter, lažni obavještajac, špekulant i ublehaš

U našoj zemlji danas će preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme.&nbsp;Poslije podne i tokom noći očekuju se lokalni pljuskovi, koji mogu biti praćeni grmljavinom.&nbsp;Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Dnevna temperatura zraka od 25 do 31 °C.

Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni

U poslijepodnevnim satima mogući lokalni pljuskovi i grmljavina

U Gradskoj vijećnici Mostara održana je konferencija Pučke kuhinje naziva „Pružanje socijalne pomoći i podrška vulnerabilnim skupinama“, fokusirana na doniranje hrane i razvoj socijalne banke hrane u Hercegovini. Skup je okupio institucije, humanitarne organizacije i građane, koji su naglasili da je broj ljudi u potrebi veći nego što se misli, te istaknuli važnost volontiranja, doniranja i društvene solidarnosti.<h2>Bez pomaka mjesecima</h2>Među predstavnicima su bili direktorica Centra za socijalni rad Grada Mostara Antonia Novak, predsjednik humanitarne udruge „Minores“ Dalibor Milas i direktor Pučke kuhinje Mostar Antonio Zelenika koji je o ovoj ideji govorio za „Avaz“.

- Ideja je potekla prije otprilike godinu i po od udruženja iz Italije, koje je dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine, posebno grada Mostara. Njihov projekt je krenuo iz jednog malog mjesta kod Padove gdje su napravili veliku kuhinju kao banku, a također imaju markete gdje ljudi dođu i uzmu hranu koja im je potrebna, jer imate bolesne ljude koji su možda alergični na gluten, a mi im kuhamo gotove obroke ne znajući to – objasnio je Zelenika.Međutim, već godinu i po nema pomaka. Pokušavali su organizirati sastanke s dobavljačima, distributerima hrane, ali stalno nailaze na neke razloge zašto da se ne uključe. A hrana propada i baca se tonama.Prema posljednjim podacima Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) za Bosnu i Hercegovinu, godišnje se baci 273.000 tona hrane, što je ogromna količina za malu državu u kojoj mnogi gladuju.- Pokušali smo na mnoge strane, prijavljeni smo i u Fondaciju „Mozaik“, a na koncu smo kolega Alen Kajtaz iz Crvenog križa i ja uvezali se s Udrugom „Minores“, koja pokriva najveću mrežu volontera u Hercegovini, te odlučili da organiziramo konferenciju i pozovemo sve koji bi mogli učestvovati u projektu. Iskreno, većina pozvanih nije došla, a naš jedini cilj je bio da se čuje ova pozitivna priča, kako bismo je mogli realizirati – dodaje Zelenika.<h2>Najveći problem</h2>Vjeruje da bi uz određene poticaje i saradnje mogli da naprave objekat s komorama gdje bi sva hrana bila propisno spremljena. Ipak, hrana ostaje najveći problem.- Probali bismo i da napravimo market gdje bi osobe u potrebi mogli uzeti hranu, ali i banku hrane koja bi se dijelila socijalno ugroženim osobama i raspoređivala drugim kuhinjama. Vjerovatno bi se otvorila i nova radna mjesta – kazao je Zelenika.

Pokušavali su organizirati sastanke s dobavljačima, distributerima hrane, ali stalno nailaze na neke razloge zašto da se ne uključe

Inicijativa stoji mjesecima bez odgovora: Pučka kuhinja traži podršku za osnivanje banke hrane u Hercegovini

Radnik RMU Banovići Muzafer Kahvedžić, među kolegama poznat kao Zafa, povrijeđen je u nesreći koja se dogodila na Površinskom kopu "Turija", nakon što je, prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, bio primoran iskočiti iz damper kamiona kako bi spasio vlastiti život.Prema dostupnim informacijama, do nesreće je došlo nakon kvara na vozilu. Navodno su na damperu otkazali kočioni sistem i sistem upravljanja, zbog čega se kamion počeo nekontrolisano kretati unazad. U pokušaju da izbjegne teže posljedice, vozač je iskočio iz vozila i tom prilikom zadobio povrede.Iako je riječ o ozbiljnom incidentu, nesreća nije završila tragično.Nakon događaja oglasio se Sindikat zaposlenika RMU Banovići, koji je povrijeđenom radniku uputio podršku i poželio mu brz oporavak.U saopćenju navode da rudarski posao nosi brojne rizike, ali ističu da sigurnost radnika mora biti apsolutni prioritet. Također upozoravaju da već duže vrijeme ukazuju na stanje dijela mašina i vozila koja se koriste u rudniku.Prema tvrdnjama iznesenim nakon nesreće, radnici svakodnevno prijavljuju tehničke kvarove na mehanizaciji, dok dio zaposlenih smatra da njihove primjedbe ne nailaze na adekvatan odgovor nadležnih službi. Posebno zabrinjava činjenica da se u voznom parku, prema navodima iz reakcija nakon nesreće, i dalje nalaze vozila starija od dvadeset godina.Iz Uprave RMU Banovići za sada nije bilo zvaničnog saopćenja o ovom događaju.Radnici poručuju da sigurnost zaposlenih mora biti iznad svih drugih interesa te da svako upozorenje s terena i svaki kvar moraju biti ozbiljno shvaćeni kako bi se spriječile moguće tragedije.

U pokušaju da izbjegne teže posljedice, vozač je iskočio iz vozila i tom prilikom zadobio povrede.

Nesreća na PK Turija: Vozač morao iskočiti iz dampera nakon otkazivanja kočnica

Na lokalitetu Ilinčica kod Tuzle danas je zabilježen šumski požar, a vatrogasne ekipe tokom cijelog dana rade na njegovom gašenju i sprečavanju širenja vatre.Kako je za portal "Avaza" rekao jedan od vatrogasaca s terena, dodatni izazov predstavlja vjetar koji povremeno raspiruje vatru.- Cijeli dan smo na terenu. Radimo kako bismo spriječili da jak vjetar prenese vatru prema kućama - kazao je vatrogasac.Prema informacijama s terena, situacija se prati i poduzima se sve što je potrebno kako bi požar ostao pod kontrolom. Vatrogasci nastavljaju s radom na gašenju požara, dok se stanje na terenu mijenja u zavisnosti od vremenskih uslova.Više informacija bit će poznato nakon završetka intervencije i procjene stanja na požarištu.

Vatrogasci nastavljaju s radom na gašenju požara, dok se stanje na terenu mijenja u zavisnosti od vremenskih uslova

Požar na Ilinčici kod Tuzle: Vatrogasci cijeli dan na terenu, vjetar otežava gašenje

U toku je policijska intervencija kod tržnog centra Alta.Na fotografijama s lica mjesta vidi se veći broj građana okupljen ispred tržnog centra, kao i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koji su osigurali područje.Iz Operativnog centra MUP-a KS za portal “Avaza” potvrđeno je da je riječ o intervenciji Policijske stanice Centar Sarajevo, ali da u ovom trenutku nema više zvaničnih informacija.- U toku je intervencija Policijske stanice Centar Sarajevo. Više informacija ćemo imati nakon sumiranja događaja. Bila je prijava, još ne znamo o čemu se tačno radi - rečeno je za portal “Avaza” iz Operativnog centra MUP-a KS.Više detalja bit će poznato nakon okončanja policijskog postupanja i prikupljanja svih relevantnih informacija.

Četiri slova koja su obilježila istoriju: Znate li kako je Josip Broz postao Tito

Uoči sjednice PIC-a: Francuzi, Nijemci i Brisel žele srušiti Landija i za visokog predstavnika imenovati Trokaza

Karan: Od Dejtona do protektorata - ko zapravo upravlja BiH?

Požar kod Jablanice i dalje aktivan, gori 14 hektara šume

Uoči imenovanja visokog predstavnika: Antonio Košta sutra stiže u BiH

Dan kada je počelo etničko čišćenje, a Prijedorčani morali nositi bijele trake oko ruku: Cilj je bilo sistemsko istrebljenje Bošnjaka

Dan bijelih traka u Prijedoru

Nepregledne kolone na graničnim prijelazima na izlazu iz BiH

Prije 27 godina bh. glumac Davor Dujmović izvršio samoubistvo

Petrič: OHR je trebalo zatvoriti 2006. godine, BiH ne može u EU s entitetima

Čović o Lučiću: Kriminalac, ratni profiter, lažni obavještajac, špekulant i ublehaš

U poslijepodnevnim satima mogući lokalni pljuskovi i grmljavina

Inicijativa stoji mjesecima bez odgovora: Pučka kuhinja traži podršku za osnivanje banke hrane u Hercegovini

Nesreća na PK Turija: Vozač morao iskočiti iz dampera nakon otkazivanja kočnica

Požar na Ilinčici kod Tuzle: Vatrogasci cijeli dan na terenu, vjetar otežava gašenje

Drama kod Alte: U toku policijska intervencija

BiH

Četiri slova koja su obilježila istoriju: Znate li kako je Josip Broz postao Tito

Uoči sjednice PIC-a: Francuzi, Nijemci i Brisel žele srušiti Landija i za visokog predstavnika imenovati Trokaza

Karan: Od Dejtona do protektorata - ko zapravo upravlja BiH?

Požar kod Jablanice i dalje aktivan, gori 14 hektara šume

Uoči imenovanja visokog predstavnika: Antonio Košta sutra stiže u BiH

Dan kada je počelo etničko čišćenje, a Prijedorčani morali nositi bijele trake oko ruku: Cilj je bilo sistemsko istrebljenje Bošnjaka

Dan bijelih traka u Prijedoru

Nepregledne kolone na graničnim prijelazima na izlazu iz BiH

Prije 27 godina bh. glumac Davor Dujmović izvršio samoubistvo

Petrič: OHR je trebalo zatvoriti 2006. godine, BiH ne može u EU s entitetima

Čović o Lučiću: Kriminalac, ratni profiter, lažni obavještajac, špekulant i ublehaš

U poslijepodnevnim satima mogući lokalni pljuskovi i grmljavina

Inicijativa stoji mjesecima bez odgovora: Pučka kuhinja traži podršku za osnivanje banke hrane u Hercegovini

Nesreća na PK Turija: Vozač morao iskočiti iz dampera nakon otkazivanja kočnica

Požar na Ilinčici kod Tuzle: Vatrogasci cijeli dan na terenu, vjetar otežava gašenje

Drama kod Alte: U toku policijska intervencija