Italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i službeno je kandidat za nasljednika Kristijana Šmita, potvrđeno je Politicki.ba iz više diplomatskih izvora. Zvanični Rim ga je i formalno predložio Upravnom odboru Vijeća za provođenje mira (SB PIC). Ovo tijelo sastat će se u Sarajevu 3. i 4. juna ove godine. Tu će se donijeti i formalna odluka o novom visokom predstavniku, javlja Politicki.ba.Kako je sugerirano za <a href="https://politicki.ba/vijesti/antonio-zanardi-landi-nasljednik-je-christiana-schmidta/101889">Politicki.ba</a> iz diplomatskih izvora, Zanardi Landi, iako izvorno američki prijedlog, prihvaćen je i u Rimu kako bi pozicija visokog predstavnika ipak ostala u evropskim rukama.Evropski su zvaničnici jučer, tokom neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova 27 država Evropske unije, na kraju, prihvatili da Italijan bude novi visoki predstavnik. Francuska je "džentlmenski" odustala od svog kandidata kojeg su podržavali Njemačka i Velika Britanija.&nbsp;

Evropski su zvaničnici jučer, tokom neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova 27 država Evropske unije, na kraju, prihvatili da Italijan bude novi visoki predstavnik

Zanardi Landi je i službeno kandidat za nasljednika Šmita

Na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH krajem aprila bilo je registrovano 249.517 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 4.180.Od ukupnog broja nezaposlenih, 171.046 (68,55 posto) je stručnih, 78.471 (31,45 posto) je nestručna osoba, a njih 86.520 (34,67 posto) prvi put traži zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrovano 48.630 osoba u dobi između 15 i 29 godina, objavio je Federalni zavod za zapošljavanje.U tom mjesecu sa evidencija nezaposlenih odjavljeno je 11.940 osoba (od čega su zaposlene 7.053), što je za 3.002 više nego u prethodnom mjesecu, dok se u istom periodu na evidenciju prijavilo 7.760 osoba (od čega 6.030 po prestanku radnog odnosa), što je u poređenju sa prethodnim mjesecom manje za 491.Među nezaposlenima najviše je KV (78.677 ili 31,53 posto) i NKV radnika (75.295 ili 30,18 posto) , potom slijede osobe sa SSS (69.791 ili 27,97 posto) i VSS (17.956 ili 7,2 posto), osobe sa PKV (2.962 ili 1,19 posto), VKV (380 ili 0,15 posto) i osobe sa NSS (214 ili 0,09 posto).U aprilu je zabilježeno 10.787 korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, što je u poređenju sa podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 583. Pravo na zdravstveno osiguranje u tom mjesecu preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarilo je 180.626 osoba, što je za 3.588 manje nego u prethodnom mjesecu. Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje koristilo je 311 osoba.Krajem marta ove godine u Federaciji BiH je bilo 541.925 registrovanih zaposlenih osoba. Broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec manji je za 148, odnosno 0,03 posto.

Broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec manji je za 148, odnosno 0,03 posto

U aprilu u Federaciji BiH smanjen broj nezaposlenih

Od kraja marta 2023. godine, kada je Vlada Kantona Sarajevo na čelu sa premijerom NIhadom Ukom preuzela mandat, do danas, dugovi Kantona Sarajevo prema vanjskim i unutrašnjim kreditorima porasli su za više od 317 miliona maraka, piše portal <a href="https://istraga.ba/dugovi-ogromni-rezultati-skromni-u-mandatu-nihada-uka-dug-ks-porastao-za-vise-od-317-miliona-maraka-realizovano-samo-13-od-194-planirane-mjere/">Istraga.ba</a>.Na dan 31.12.2022. godine ukupan dug Kantona Sarajevo iznosio je 483,14 miliona maraka. Od toga je vanjski dug bio 328,24 miliona KM, unutrašnji 137,95 miliona i garancije KS 16,95 miliona maraka.

Već godinu kasnije, ukupno zaduženje Kantona Sarajevo popelo se na 631,33 miliona maraka. Tokom 2023. godine vanjski dug je smanjen za oko 70 miliona maraka, ali je unutrašnji dug porastao sa 137 na 205 miliona.

U 2024. godini zaduženje je i dalje rapidno raslo – ukupan dug Kantona povećan je za skoro 100 miliona maraka i na kraju 2024. je iznosio 724,67 miliona KM. Računajući kamate i glavnicu, do decembra 2025. godine ukupni dug je iznosio 800 miliona maraka.

Prema posljednjem izvještaju koji je krajem marta ove godine objavilo Ministarstvo finansija KS, Kanton Sarajevo je kreditno zadužen za više od 706 miliona maraka – od toga 419 miliona vanjskog i oko 287 miliona unutrašnjeg duga.

Ovo su sve zvanični podaci kantonalnog Ministarstva finansija. Opozicija tvrdi da podaci nisu potpuni i da su dugovanja kojima se pokrivaju ogromne budžetske rupe, računajući period posljednjih pet mjeseci, dosegla skoro milijardu maraka.Najveći dio kreditnog zaduženja odnosi se na obaveze prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropskoj investicijskoj banci (EIB). Prema zvaničnim informacijama Vlade KS (u ostavci), dug prema EBRD-u je premašio 247 miliona maraka, a prema EIB 124 miliona. Ostali najveći kreditori kod kojih se zadužuje kantonalna vlada su Svjetska banka, Saudijski fond za razvoj, UniCredit banka i Vlada Malezije.Zvanično objašnjenje Vlade Kantona za najveći dio ogromnog vanjskog i unutrašnjeg duga je “finansiranje većih infrastrukturnih projekata”. Međutim, ako izuzmemo obnovu tramvajske pruge, projekat pruge Ilidža-Hrasnica i nabavku novih tramvaja i trolejbusa (javnosti još uvijek nisu predočeni ugovori za navedene projekte), nije jasno šta je to u protekle tri godine realizovano ili započeto od “većih infrastrukturnih projekata”. O rezultatima rada vlade Nihada Uka od marta 2023. do danas detaljno govori i monitoring Istinomjera – od 194 mjere iz dokumenta “Program skupštinske većine u Kantonu Sarajevo 2023–2026”, u potpunosti je realizovano samo 13 mjera. Započeto je ukupno 70 mjera, dok je realizacija 42 mjere u progresu. Nije bilo aktivnosti na realizaciji 46 mjera, 22 su zaustavljene, a jedna mjera ocijenjena je kao nekonkretna.U februaru ove godine Vlada Kantona Sarajevo je donijela je odluku kojom se daje ovlaštenje Ministarstvu finansija da provede postupak dugoročnog zaduživanja KS u 2026. godini.- Ovlašćuje se Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo da provede postupak dugoročnog kreditnog zaduživanja Kantona Sarajevo do iznosa 117.062.923 KM, za potrebe finansiranja kapitalnih projekata i akumuliranog deficita iz prethodnih godina planiranih u Budžetu Kantona Sarajevo za 2026. godinu, putem javnog poziva u skladu sa članom 10a. Zakona o javnim nabavkama (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 39/14, 59/22 i 50/24) -&nbsp; navodi se u Odluci objavljenoj u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

Opozicija tvrdi da podaci nisu potpuni i da su dugovanja kojima se pokrivaju ogromne budžetske rupe

U mandatu Nihada Uka dug KS porastao za više od 317 miliona maraka: Realizovano samo 13 od 194 planirane mjere

Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi (Michael Murphy) oglasio se uoči zasjedanja Vijeća za provedbu mira (PIC), a koje bi uskoro trebalo imenovati novog visokog predstavnika u BiH.- Sljedeće sedmice, Upravni odbor PIC-a će se sastati kako bi razmotrio budućnost OHR-a i eventualno imenovao novog visokog predstavnika. Ključna pitanja koja države članice PIC-a moraju sebi postaviti dok donose ove odluke su: 'Prvo, koji je njihov osnovni strateški interes u BiH? Drugo, može li OHR s bonskim ovlastima unaprijediti taj interes? Treće, ako je tako, ko je najpogodniji za funkciju visokog predstavnika' - naveo je.Marfi naglašava da su Sjedinjene Američke Države trideset godina identificirale teritorijalni integritet BiH kao svoj osnovni strateški interes u BiH.<h2>Nije imenovao</h2>On je otvoreno spomenuo Milorada Dodika kao čovjeka koji dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH.Međutim, iako ga nije direktno imenovao, Marfi se osvrnuo i na izjave Harisa Zahiragića (SDA) koji je u podcastu Balkan Rules govorio o mogućnosti razgovora o "mega-kantonu". Zahiragić je kasnije izjavio da je bio ironičan po tom pitanju.Marfi je u svom tekstu naveo da je "vodeći bošnjački etnonacionalista predložio stvaranje mega-kantona unutar Federacije BiH".- To je odražavalo ne samo vrijednosti Sjedinjenih Američkih Država, već i njihove teške sigurnosne interese. To je zato što su, opet 30 godina, SAD razumjele da izazovi teritorijalnom integritetu BiH rizikuju nasilje unutar BiH i Zapadnog Balkana. Signali koji dolaze od sadašnje administracije sugeriraju da je ovoj tridesetogodišnjoj dvopartijskoj politici došao kraj. Umjesto toga, administracija je prihvatila 'lokalno vlasništvo' zajedno s gospodinom Dodikom - čovjekom koji je u posljednjih nekoliko dana sugerirao da RS treba svoje vlastite oružane snage, doveo u pitanje teritorijalni integritet BiH i naglasio da mu je cilj raspad BiH. Odvojeno, pozivi na stvaranje trećeg entiteta su u porastu, a vodeći bošnjački etnonacionalista predložio je stvaranje mega-kantona unutar Federacije (uzgred budi rečeno, ovo zvuči užasno kao podrška trećem entitetu) - naglasio je.Istakao je da je to ključni kontekst za diskusije PIC-a sljedeće sedmice.Marfi u svom tekstu spominje i dvojicu lidera stranaka u BiH, no nije ih imenovao.- Za sve ostale za stolom PIC-a, čini se da nema nikakve dvosmislenosti u njihovoj podršci teritorijalnom integritetu BiH. Uprkos tome, možda postoji određena pogrešna vjera u moć pristupanja EU da pokrene proces reformi koji prevazilaze unutrašnje političke probleme BiH i stabilizuje je dugoročno. Po mom mišljenju, dokazi za ovu vjeru su ograničeni. Bez obzira na to, trenutno u BiH jedan etnonacionalistički lider prijeti da će odustati od procesa pristupanja EU ako se ne dogodi pod njegovim uslovima, dok drugi pruža prvom de facto političku podršku, opovrgavajući tvrdnje da on i njegova stranka 100 posto prihvataju EU. U ovom okruženju, može biti rizično uložiti sve svoje žetone u proces pristupanja EU kao najbolje sredstvo zaštite teritorijalnog integriteta BiH - naveo je.<h2>OHR nije potreban</h2>Marfi je dodao da se OHR ne bavi "izgradnjom nacije" ili konstruiranjem nečijeg ideala "građanske države" na štetu konstitutivnih naroda BiH.- Radi se o implementaciji i odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma. Između ostalog, to znači zaštitu BiH i njenih institucija, uključujući i one o kojima su se dogovorile poslijeratne vlade, od pokušaja njihovog potkopavanja. OHR to ne može učiniti s povučenim visokim predstavnikom kojem nedostaje podrška PIC-a da koristi svoje bonske ovlasti kada je to potrebno. Ako je procjena PIC-a da to više nije potrebno ili poželjno, onda OHR više nije potreban. U tom slučaju, zemlje za stolom PIC-a morat će smisliti neku drugu kredibilnu strategiju za zaštitu BiH od onih koji je žele uništiti - zaključio je.

Marfi je dodao da se OHR ne bavi "izgradnjom nacije" ili konstruiranjem nečijeg ideala "građanske države" na štetu konstitutivnih naroda BiH

Marfi prozvao Dodika i "vodećeg bošnjačkog etnonacionalistu": Predložio stvaranje mega-kantona unutar Federacije BiH

U saobraćajnoj nezgodi koja se u srijedu dogodila na Graničnom prijelazu Prisika, između BiH i Hrvatske, uništena je policijska kontrolna kućica, granični prijelaz je zatvoren, a saobraćaj preusmjeren na susjedni GP Kamensko. Objekat je potpuno uništen, a samo pukom srećom, zahvaljujući činjenici da se u tom trenutku u njemu nije nalazio niko, izbjegnuta je tragedija.- Ova nesreća bi sigurno izazvala, u najmanju ruku, teške tjelesne povrede, a vjerovatno i smrt nekog od naših kolega – kazao je Dragan Matović, predsjednik Sindikata Granične policije BiH.Ova situacija još jedanput je skrenula pažnju na uvjete u kojima rade pripadnici GP BiH, a iz Sindikata je upućen apel relevantnim institucijama, prvenstveno UIO BiH, koja je zadužena za infrastrukturu na graničnim prijelazima, da uposlenima osiguraju sigurnost u obavljanju svakodnevnih poslova.- Pojedini prelazi, poput Bijače ili sad Gradiške, zadovoljavaju sve evropske standarde, dok pojedini nemaju čak ni mokre čvorove. To je apsurd. Da pored svih poslova sada moramo voditi računa i o tome smijemo li sjediti u prostorijama na graničnim prelazima – dodaje Matović.

Na većini graničnih prijelaza, posebno onih na istočnoj granici BiH ne postoji ni minimum uvjeta rada granične službe- Granični prelazi daju sliku strancu prilikom ulaska u državu. On kada dođe na Šćepan Polje ili neki drugi prelaz na istoku vidi tužnu sliku katastrofalnog stanja u kojem rade granični policajci. U zoni odgovornosti jedinice iz koje ja dolazim bilo je i zmija i drugih gmizavaca, jer se umjesto čvrstih objekata koriste kontejneri stari 25 i više godine. Pojedini prelazi nemaju ni nadstrešnice. U ovom trenutku možda je prioritet te kontrolne kućice obezbijediti s rampama koje bi spriječile tragediju, jer na Prisiki smo mogli imati katastrofu – ističe Matović.Iz UIO BIH kazali su za “Avaz” da je većina graničnih prijelaza u BiH u funkciji i redovno se održavaju, ali priznaju da je određeni broj objekata izgrađen prije više decenija i zahtijeva značajnu rekonstrukciju, modernizaciju i prilagođavanje savremenim sigurnosnim i operativnim standardima.- Sigurnost službenika GPBiH i svih drugih zaposlenih na graničnim prelazima predstavlja prioritet. U skladu s tim, kontinuirano se provode aktivnosti na sanaciji oštećenja, unapređenju infrastrukture i poboljšanju uslova rada, posebno na lokacijama gdje su evidentirani povećani rizici ili tehnička dotrajalost objekata, shodno odobrenim budžetima – navode iz UIO BiH.U ovoj godini planiran je nastavak modernizacije i rekonstrukcije postojećih graničnih prelaza, te priprema i realizacija novih infrastrukturnih projekata, s posebnim fokusom na projektima koji doprinose povećanju sigurnosti, efikasnijem protoku roba i putnika, te usklađivanju granične infrastrukture sa standardima Evropske unije.- Kada je riječ o intenzivnijoj izgradnji i rekonstrukciji graničnih prelaza, najveće prepreke odnose se na složene procedure javnih nabavki, neriješene imovinsko-pravne odnose, obezbjeđenje finansijskih sredstava, kao i potrebu usklađivanja projektne dokumentacije s domaćim i evropskim standardima. Dodatni izazovi odnose se na rast cijena građevinskog materijala i usluga na tržištu, što utiče na dinamiku realizacije planiranih projekata – navode u odgovorima na naš upit iz UIO BiH.

Ova nesreća bi sigurno izazvala, u najmanju ruku, teške tjelesne povrede, a vjerovatno i smrt nekog od naših kolega, kazali su za "Avaz" iz Sindikata 

Nezgoda na GP Prisika aktuelizirala teške uvjete rada Granične policije BiH

Novinarka i odnedavno članica Demokratska fronta Dženana Karup-Druško ponovo je objasnila svoju reakciju na izjavu predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić da je rat u Bosni i Hercegovini bio „borba za moć“, ocijenivši da takva formulacija predstavlja opasno pojednostavljivanje i relativizaciju presuđenih činjenica o karakteru rata.Karup-Druško navodi da problem nije u pokušaju odbacivanja narativa o „vjekovnoj mržnji među narodima“, već u tome što je karakter rata u Bosni i Hercegovini već utvrđen kroz brojne presude Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, te da ga političari ne mogu proizvoljno redefinirati.„Međunarodni oružani sukob ne možeš zamijeniti frazom ‘borba za moć’ jer to ne postoji ni kao pravna kvalifikacija međunarodnog konflikta, ni kao opis strateških ciljeva, ni kao presuđena činjenica međunarodnih sudova“, ističe Karup-Druško.

U svom osvrtu podsjeća da su haške presude utvrdile postojanje međunarodnog oružanog sukoba, udruženih zločinačkih poduhvata, etničkog čišćenja, progona, deportacija, logora, opsade Sarajeva i genocida u Srebrenici, te smatra da se takvi događaji ne mogu svesti na općenitu formulaciju političkog nadmetanja za vlast.Posebno se osvrnula na presude u predmetima protiv Duško Tadić, Radovan Karadžić te predmetu „Prlić i drugi“, navodeći da se u njima govori o konkretnim političko-teritorijalnim projektima, etničkom čišćenju i nasilnom uklanjanju stanovništva, a ne o neodređenoj „borbi za moć“.Prema njenim riječima, upravo takva formulacija otvara prostor za zaključak da su sve strane u ratu bile podjednaki akteri u istom političkom nadmetanju, što je, kako navodi, argument koji se godinama koristi u narativima iz Beograda i Zagreba..

Sabina Ćudić i FGR-ovski romantizam: Agresija na BiH nije bila bajka o „zlim ljudima s brda“ koji pucaju na multietničku idilu

Karup-Druško upozorava da su, uz nacionalističke interpretacije rata, jednako opasni i pokušaji ignoriranja činjenica utvrđenih pred međunarodnim sudovima.„Rat u Bosni i Hercegovini nije bio neka apstraktna borba za moć, nego međunarodni oružani konflikt i političko-teritorijalni projekt nasilnog preuređenja države, u kojem su ciljevi dominacije ostvarivani kroz etničko čišćenje, progon, deportacije, prisilno premještanje, teror nad civilima i genocid“, navela je.Na kraju je poručila da reakcije na izjavu Sabine Ćudić ne predstavljaju hajku protiv nje, nego odgovor na, kako smatra, izjavu koja relativizira karakter rata i odbrane Bosne i Hercegovine. Kao najbolji odgovor na negiranje i različite interpretacije prošlosti vidi institucionalizaciju činjenica iz međunarodnih presuda kroz obrazovni sistem i javno sjećanje

Karup-Druško poručila da karakter rata u BiH nije stvar političkih interpretacija, nego presuđenih činjenica međunarodnih sudova.

Karup-Druško ponovo odgovorila Sabini Ćudić: Karadžić je osuđen za genocid, a ne za borbu za moć

Povodom Međunarodnog dana mirovnih snaga Ujedinjenih nacija posthumno će biti odlikovan mirovnjak iz Bosne i Hercegovine Enver Alibegović, koji je poginuo u Sudanu 2024. godine.Međunarodni dan mirovnih snaga Ujedinjenih nacija obilježava se širom svijeta u znak priznanja svim ženama i muškarcima koji služe u mirovnim operacijama UN-a, kao i odavanja počasti i sjećanja na one koji su izgubili živote u službi mira. Ujedinjene nacije obilježavaju ovaj dan u svom sjedištu u New Yorku u petak, 5. juna.Tom prilikom, generalni sekretar António Guterres položit će vijenac u znak sjećanja na skoro 4.500 mirovnjaka/inja koji su poginuli u periodu od 1948. godine do danas, te predsjedavati ceremonijom na kojoj će Medalja Dag Hammarskjöld biti posthumno dodijeljena za 68 vojnih, policijskih i civilnih mirovnjaka, koji su dali živote tokom obavljanja dužnosti, uključujući 59 njih koji su stradali prošle godine.Među mirovnjacima kojima će posthumno biti dodijeljena Medalja Dag Hammarskjöld je viši inspektor Enver Alibegović iz Bosne i Hercegovine, koji je nastradao 12. juna 2024. godine tokom službe u Misiji Ujedinjenih nacija u Južnom Sudanu (UNMISS).On je bio zamjenik komandanta bh. policijskih snaga u toj mirovnoj misiji te uposlenik MUP-a USK.Danas više od 50.000 civilnih, vojnih i policijskih mirovnjaka/inja služi pod zastavom Ujedinjenih nacija u nekim od najsloženijih okruženja u svijetu, u okolnostima kada su sukobi sve više fragmentirani, dugotrajniji i obilježeni novim prijetnjama. Ukupno 118 zemalja trenutno doprinosi uniformiranim osobljem u 11 mirovnih operacija UN-a.Bosna i Hercegovina, koja je nekada bila domaćin mirovnih operacija, počela je doprinositi misijama UN-a 2000. godine raspoređivanjem policijskih službenika/ca u Timor-Leste. Danas doprinosi s devet policijskih službenika/ca u Misiji UN-a u Južnom Sudanu (UNMISS) i šest u mirovnoj operaciji UN-a na Kipru (UNFICYP).Generalna skupština Ujedinjenih nacija ustanovila je Međunarodni dan mirovnih snaga 2002. godine i odabrala 29. maj kao datum obilježavanja, budući da je tog dana 1948. godine Vijeće sigurnosti uspostavilo prvu mirovnu operaciju UN-a, Organizaciju Ujedinjenih nacija za nadzor primirja na Bliskom istoku.U svojoj poruci povodom ovog dana, generalni sekretar António Guterres poručio je:"Na ovaj međunarodni dan odajemo počast mirovnjacima iz prošlosti i sadašnjosti i potvrđujemo našu zajedničku odgovornost da poštujemo i jačamo njihov rad. Odajemo počast za skoro 4.500 mirovnjaka/inja koji su izgubili živote od 1948. godine, uključujući 59 prošle godine. Niko ne bi trebao izgubiti život služeći cilju mira. Napadi na mirovnjake predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, a države članice moraju ispunjavati svoje obaveze kako bi u svakom trenutku osigurale bezbjednost i zaštitu osoblja UN-a."Dodao je i da su "u eri rastućih tenzija, mirovne operacije dokazano djelotvoran i finansijski opravdan način za obnovu stabilnosti i nade. Ali za to su potrebni kontinuirana politička podrška i pouzdano finansiranje."- U vrijeme rastućih sukoba i sve manjih resursa, mirovnjaci Ujedinjenih nacija nastavljaju štititi civile, sprečavati eskalaciju nasilja i održavati nadu u nekim od najtežih okruženja u svijetu. Ulaganje u mirovne operacije znači ulaganje u stabilnost, prevenciju i samu mogućnost mira - izjavio je Jean-Pierre Lacroix, podsekretar UN-a za mirovne operacije.

On je bio zamjenik komandanta bh. policijskih snaga u toj mirovnoj misiji te uposlenik MUP-a USK

UN posthumno odlikovao mirovnjaka iz BiH Envera Alibegovića koji je poginuo u Sudanu

Ohrabreni porukama s posljednje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a da će ovlaštenja visokog predstavnika biti reducirana, ali i odlaskom Kristijana Šmita, zvaničnici RS intenzivirali su aktivnosti na međunarodnom planu koje za cilj imaju definitivan odlazak OHR-a iz BiH, ali i stvaranje klime za “mirni razlaz” entiteta u BiH.&nbsp;Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na Međunarodni forum u Moskvi otputovao je upravo s porukama da mandat budućeg visokog predstavnika treba ograničiti do dvije godine, a Šmitove i odluke drugih visokih predstavnika poništiti. Nastavlja lamentirati nad oduzetim nadležnostima RS, iako su ključne odluke OHR-a potvrdili i zastupnici iz RS u Parlamentu BIH. U nizu opasnih Dodikovih izjava zlokobno zvuči i ona upućena “antisrpskom Zapadu”, u kojoj promovira koncept “jedna država, jedan narod”, koja neodoljivo podsjeća na nacističku parolu “Jedan narod, jedno carstvo, jedan firer”.- Moramo da kažemo da smo ugroženi od njihovih ideologija i da je jedina ideologija koju Srbi mogu da prihvate – nacionalni interes srpskog naroda i on treba da bude promovisan kroz ono što je ranije govoreno “jedna država za jedan narod” i to nama garantuje bezbjednost - poručio je Dodik iz Moskve. Istovremeno, u Banjoj Luci se održava Evropski samit o ekonomiji i bezbjednosti, u organizaciji Gold Instituta iz Vašingtona. Uoči početka samita, kojem prisustvuje više od stotinu učesnika iz 20 zemalja, Dodik je poručio da je to prilika “da se ukaže da je RS u neslobodnoj zoni, u jednoj propaloj zemlji koja se zove BiH, te da je dalje zadržavanje Srba na tom mjestu - egzistencijalno opasno”.Dodikov intenzivan diplomatski zamah uklapa se u okvire šire politike “srpskog sveta”, kaže za “Avaz” Benjamin Plevljak, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije.- Dodikove izjave – “jedna država, jedan narod” - daju indicije da se upravo na tome radi. Time se automatski podriva teritorijalni integritet BiH. Ovo je kontinuitet njegove politike koja je sada dobila dodatni podstrek, nakon što je otoplio određene odnose, pa ima priliku da na dvije strane promovira svoje političke interese – dodaje Plevljak.Naglašava da je OHR još uvijek potreban BiH, dok je unutar države potreban politički dogovor o budućnosti zemlje, koja bi vodila ka konsolidaciji.- Po meni to može biti EU, a kad dođe do političke relaksacije unutar BiH, onda možemo govoriti o promjeni modaliteta OHR-a, da visoki predstavnik postane neka vrsta medijatora, posrednika, ali u trenutnim okolnostima zatvaranje OHR-a nije nikako dobro po dugoročnu stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BIH – ističe Plevljak.U ovom trenutku teško je procijeniti šta je opasnije – Dodikovi potezi ili šutnja i totalna pasivnost Sarajeva. Plevljak ocjenjuje da su bosanski političari potcijenili Dodika. U novim geopolitičkim okolnostima tradicionalni saveznici BiH imaju i nove prioritete, a neki od njih mijenjaju svoju politiku prema ovom dijelu svijeta- Političko Sarajevo se u tome apsolutno nije snašlo. Mi već dugo nismo među prioritetima, a pod pretpostavkom da se OHR čak i povuče, koliko bismo onda bili u sferi interesovanja. I naravno da se sada otvara prostor za politike koje rade na rastakanju i slabljenju države. Nove okolnosti im idu na ruku. Potreban je unutrašnji dogovor političkih lidera, ali smatram da probosanske stranke trebaju forsirati priču o euro-atlantskim integracijama. Pogotovo ako bi gledali Bošnjake i širi kontekst. To je civilizacijska prekretnica za sve naše narode. Nemamo alternativu. Raširite kartu, pogledajte ko je okolo i sve će vam se kazati. Moramo ljudima govoriti o benefitima članstva u NATO-u i EU – naglašava Benjamin Plevljak, napominjući da i EU mora više raditi na strateškom komuniciranju prema Zapadnom Balkanu, prvenstveno BiH.

Naglašava da je OHR još uvijek potreban BiH, dok je unutar države potreban politički dogovor o budućnosti zemlje

Benjamin Plevljak iz CSS-a za "Avaz": Dodikova politika dobila dodatni podstrek, Sarajevo se nije snašlo

Udruženja žrtava genocida oštro je osudilo učešće Karla Bilta (Carl Bildt) u raspravama o budućnosti BiH i OHR-a, kako navode, čovjeku koji nema mjesta u kreiranju sudbine naše zemlje sa svojim moralnim i historijskim teretom.Njihovo pismo prenosimo u cjelosti.&nbsp;- Nakon ostavke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), u javnosti se vodi intenzivna medijska rasprava o budućem visokom predstavniku, kao i o opstanku same institucije OHR-a. Izražavamo duboku zabrinutost i najoštrije osuđujemo činjenicu da se u ovu raspravu, pa čak i u predlaganje kandidata, aktivno uključio bivši visoki predstavnik u BiH Karl Bilt, riječ je o čovjeku koji nosi neizbrisiv teret pasivnosti i moralnog sunovrata iz jula 1995. godine, u jeku najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Dok je u Srebrenici otpočinjao i trajao genocid nad bošnjačkim muškarcima i dječacima, Bilt se 14. jula 1995. godine u Beogradu sastao s kreatorom tog zločina, Slobodanom Miloševićem, ne poduzimajući ništa efikasno da spriječi masakr.Svjedočenja i zvanični sudski transkripti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu jasno demantuju Biltove pokušaje da sa sebe spere odgovornost:• Tokom svjedočenja na suđenju Momčilu Perišiću 2010. godine, pod unakrsnim ispitivanjem tužioca, Karl Bilt je javno priznao da se „čišćenje enklava moglo predvidjeti”. Na pitanje tužioca, Bilt je potvrdio: „Kada je vojska preuzela enklavu, moglo se pretpostaviti da će doći do ubistava iz odmazde, osvete ili nečeg drugog.” Uprkos tom saznanju i pretpostavkama, Bilt je 14. jula 1995. mirno sjedio s Miloševićem, dok su hiljade ljudi vođene na stratišta.• Svjedočenje Muhameda Šaćirbegovića o blokiranju vazdušnih udara: Bivši ambasador BiH pri UN-u Muhamed Šaćirbegović svjedočio je da mu je Bildt, odmah nakon pada Srebrenice, otvoreno rekao da „UN neće braniti Srebrenicu, Žepu i Goražde” i odbio dati zeleno svjetlo za vazdušne udare. Bildtovo diplomatsko lobiranje protiv vojne intervencije direktno je išlo na ruku dželatima.• Bilt je u historiji ostao upamćen po sramnim pokušajima relativizacije zločina i izjednačavanja krivice između žrtve i agresora, što ga trajno diskvalifikuje iz bilo kakve uloge moralnog arbitra.Napominjemo da mi ni na koji način ne želimo sudjelovati u samom izboru novog visokog predstavnika u BiH, niti nam je namjera komentarisati opstanak OHR-a u cijelosti. Naša isključiva briga i dužnost prema žrtvama jeste učešće onih koji to ni po čemu nisu zaslužili. Osoba takvih moralnih načela nema pravo bilo šta komentarisati niti sugerisati kada je riječ o Bosni i Hercegovini.Njegovo ime bit će prvo na stubu srama u Potočarima i podsjećat će svakog posjetioca na moralni kolaps i licemjerstvo pojedinaca koji su imali moć u svojim rukama, a izabrali su pasivnost pred licem genocida.Pozivamo domaće i međunarodne medije, nevladine organizacije i bh. zvaničnike da u potpunosti bojkotuju i odbace bilo kakve prijedloge, komentare ili sugestije Karla Bilta u pogledu budućnosti Bosne i Hercegovine. Dopustiti njemu da kroji novu tranziciju vlasti u BiH značilo bi ponovno pljunuti u lice žrtvama genocida - poručili su iz Udruženja žrtava genocida.

Pozivamo domaće i međunarodne medije, nevladine organizacije i bh. zvaničnike da u potpunosti bojkotuju Bilta

Udruženja žrtava genocida: Ime Karla Bilta bit će prvo na stubu srama u Potočarima

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a veliku pažnju i brojne reakcije građana na društvenim mrežama izazvao je cjenovnik iz jedne sarajevske buregdžinice objavljen na Redditu.Naime, prema njemu, kilogram sjeckanog bureka košta čak 28 konvertibilnih maraka.Ni ostale pite nisu mnogo jeftinije. Kilogram “običnog” bureka prodaje se za 22 KM, dok kilogram sirnice i zeljanice košta 20 KM. Najjeftinija među pitama je krompiruša, čija cijena iznosi 12 KM po kilogramu.Objava je izazvala brojne komentare građana koji tvrde da su cijene postale previsoke i da burek polako postaje luksuz koji mnogi sebi ne mogu priuštiti kao nekada.“Cijena pite kao nekad kilogram janjetine”; “Ko ovo može redovno kupovati?”; “Burek postao luksuz”, samo su neki od komentara ispod objave koja se brzo proširila društvenim mrežama.I dok jedni smatraju da su poskupljenja rezultat rasta cijena mesa, brašna, režija i rada, drugi poručuju da su cijene u pojedinim ugostiteljskim objektima pretjerane.&nbsp;

“Cijena pite kao nekad kilogram janjetine”, jedan je od komentara

Cijene pite izazvale velike polemike: Kilogram sirnice 20 KM, sjeckanog bureka 28 KM

Uvjeti za vožnju jutros su povoljni i saobraća se po suhom kolovozu, uz dobru vidljivost.Na magistralnim cestama: Dobro Polje-Miljevina, Tuzla-Bijeljina i Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Kakanj-Lašva (u dužini od 3 km), a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.Na autocesti A-1 dionicama Sarajevo sjever-Podlugovi, Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj (most Hercegovina), zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Zbog radova na redovnom održavanju danas od 8 do 16 sati usporeno će se saobraćati na magistralnoj cesti Brnjaci-Kiseljak.Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta preko potoka Mrižnica. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.Zbog održavanja sportske manifestacije, od 8 do 19:30 sati za saobraćaj svih vozila, osim za autobuse, bit će zatvorena magistralna cesta Banja Luka-Jajce, na dionici Karanovac-Krupa na Vrbasu. Alternativni pravci su Banja Luka-Čađavica-Mrkonjić Grad i Crna Rijeka-Mrkonjić Grad.U toku su sanacioni radovi na magistralnoj cesti Srbac-Derventa, zbog čega je do kraja juna planirana obustava saobraćaja. Za vrijeme obustave vozila se preusmjeravaju na alternativni pravac Srbac-Prnjavor-Derventa.Na graničnim prelazima putnička vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta.Povodom Kurban Bajrama, večeras do ponoći zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Zbog održavanja sportske manifestacije, od 8 do 19:30 sati za saobraćaj svih vozila, osim autobusa, biće zatvorena magistralna cesta Banja Luka-Jajce

Stanje na putevima: Radovi na više dionica

Općinski sud u Sarajevu, sudija Firdeus Alajbegović, u pravnoj stvari tužitelja Senad Avdić iz Sarajeva koga zastupa punomoćnik Dražen Zubak, advokat iz Sarajeva, ul. Jadranska b.b., protiv tuženog Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo, ul. Tešanjska br. 24b, koga zastupa punomoćnik Almina Pilav, advokat iz Sarajeva, ul. Tešanjska br. 24a, radi naknade štete zbog klevete, vrijednost spora 4.000,00 KM, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave dana 08.09.2021. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženog, donio je dana 22.09.2021. godine sljedeću presudu:- Tuženi «Avaz – roto press» d.o.o. Sarajevo dužan je tužitelju Senadu Avdiću na ime naknade štete zbog klevete isplatiti iznos od 1.000,00 KM sa kamatama u smislu člana 1. Zakona o visini stope zatezne kamate počev od 25.07.2019. godine kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, kao i naknaditi mu troškove postupka u iznosu od 462,15 KM , sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja.Tuženi «Avaz – roto press» d.o.o. Sarajevo je dužan o svom trošku na portalu www.avaz.ba objaviti uvod i izreku ove presude, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja.U preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa tužbeni zahtjev se odbija.ObrazloženjeTužitelj je putem punomoćnika podnio tužbu ovom sudu dana 25.07.2019. godine protiv tuženog radi naknade štete zbog klevete. U obrazloženju tužbe je navedeno da je dana 30.04.2019. godine u online izdanju tuženog na internet stranici https://avaz.ba/kolumne/licnost-dana/480848/megafon-drzavne-hobotnice objavljen tekst pod naslovom: „Megafon državne hobotnice“, sa nadnaslovom „Ličnost dana: Senad Avdić“; podnaslovom „propagandista Mirjane i Slobe Miloševića dobio moralni degenek od uglednog Vlastimira Mijovića; te slikom tužitelja uz koju je naveden tekst: “Avdić: proganja ga izdajnička prošlost”. U navedenom tekstu iznesene su tvrdnje koje predstavljaju neistinu, s ciljem da se objavom predmetnog teksta nanese šteta moralnom i profesionalnom ugledu tužitelja. U predmetnom tekstu navedeno je slijedeće: „U trenucima dok na svaki način kroz propalu SB pokušava odbraniti lik i djelo propale političke dinastije Čampara, Senada Avdića udario je grom iz vedra neba. Nakon samohvalisanja u njegov patriotizam i tobožnju borbu protiv velikosrpske politike, Vlastimir Mijović, ugledni bh. novinar, dao je izjavu za "The Bosnia Times" i razobličio propagandnu varalicu Avdića.Mijović je oduzeo Avdiću legitimaciju navodnog borca protiv Miloševića i vrlo ga precizno podsjetio – što je lako potvrditi Avdićevim tekstovima u beogradskoj „Mladosti“ – koliki je Avdić bio propagator balkanskog kasapina Slobodana Miloševića dok je bio glavni urednik spomenute novine.Dodatno, Avdić je iz tog vremena važio i kao intimus prošle sedmice preminule Mirjane Marković-Milošević, supruge ratnog zločinca Slobodana Miloševića".

U preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa tužbeni zahtjev se odbija

Općinski sud u Sarajevu donio presudu u predmetu po tužbi Senada Avdića

Na današnji dan 2008. godine, proglašen je Nacionalni park „Una“, jedan od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini, uz „Sutjesku“, „Kozaru“ i „Drinu“. Zakonom su definirane granice, regulirana pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Nacionalnog parka, te njegovo upravljanje. Propisani su prekršaji i mjere njihovog nepoštivanja. Zakon je urađen u skladu s kategorizacijom Međunarodne unije za zaštitu prirode. Nacionalni park „Una“ nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području općine Bihać i Unsko-sanskog kantona. Obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une, uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, međuprostor između ove dvije rijeke i orografske padine Plješevice, Grmeča i Osječenice. Ukupna površina ovog nacionalnog parka je 19.800 hektara.<h2>Una – najveća prirodna vrijednost</h2>Za rijeku Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen.Una, Unac i Krka čine spoj vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika iznimne ljepote te bogate kulturno-historijske baštine.Una kao najveća prirodna vrijednost po kojoj je ovaj nacionalni park dobio ime, izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Stražbenice u Hrvatskoj. Radi se o krškom vrelu uzlaznog tipa, posebne zeleno-modre boje. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina. Područje parka u kulturno-historijskom smislu obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura, otkud potječu ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura.

<h2>Rođen bh. književnik Svetozar Ćorović</h2>1875. - Rođen bh. književnik Svetozar Ćorović, koji je u Mostaru 1896. s Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo list "Zora" u kojem je razvio plodan pripovjedački i urednički rad. U pripovijetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposrednim stilom, koji se odlikuje živopisnošću kazivanja i lakoćom. Djela: romani "Stojan Mutikaša", "Ženidba Pere Karantana", "Majčina sultanija", zbirke pripovijedaka "U časovima odmora", "Moji poznanici", "Brđani", drame "Zulumćar", "On", "Adam-beg", "Ajša".1894. - Američki filmski režiser austrijskog porijekla Džozef fon Šternberg (Josef von Sternberg), vizuelni perfekcionista, majstor osvjetljenja i kontrasta, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Podzemlje", "Plavi anđeo", "Maroko", "Jedna američka tragedija", "Šangaj ekspres", "Plava Venera", "Crvena kraljica", "Đavo je žena", "Šangajsko podzemlje", "Makao".1917. - Umro srbijanski književnik Vladislav Petković Dis. Antologijskim se smatraju njegove pesme: "Možda spava", "Sa zaklopljenim očima", "Utopljene duše", "Jutarnja idila", "Plave misli"... Dis je po prirodi bio bohem. Sa Simom Pandurovićem je uređivao "Književnu nedelju".&nbsp;

<h2>Rođen bivši američki predsjednik Džon Ficdžerald Kenedi</h2>1917. - Rođen bivši američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy), koji je 1960. u 43. godini života postao najmlađi šef države u historiji SAD. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, a potom kratko bio novinar. U Kongres je izabran 1947., a 1952. je postao senator. Za predsjednika SAD je izabran kao kandidat Demokratske stranke. Prilikom inauguracije, 20. januara 1961. godine, govorio je o potrebi da svi Amerikanci budu aktivni građani: „Ne pitajte šta vaša zemlja može da uradi za vas – pitajte šta vi možete da uradite za svoju zemlju“. Džon Kenedi ubijen je 22. novembra 1963. godine, u atentatu koji je, prema zvaničnoj verziji počinio bivši marinac Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald) u Dalasu, prilikom Kenedijeve posjete Teksasu, mada postoje sumnje da je riječ o zavjeri. Mnogi historičari ovaj atentat smatraju ključnim momentom američke historije.1942. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor (John Barrymore), poznat po ulogama ljubavnika u doba nijemog filma. Filmovi: "Romeo i Julija", "Dr. Džekil i mister Hajd", "Raspućin i carica", "Marija Anoaneta".1953. - Novozelanđanin Edmund Hilari (Hillary) i Nepalac Namgjal Vangdi (Namgyal Wangdi), poznat kao Tenzing Norga (Norgay), postali prvi ljudi koji su osvojili "krov svijeta" Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji.1979. - Umrla američka filmska glumica kanadskog porijekla Meri Pikford (Mary Pickford), zvijezda nijemog filma. S Čarlijem Čaplinom (Charlie Chaplin), Daglasom Ferbanksom (Douglas Fairbanks) i Dejvidom Grifitom (David Griffith) 1919. je osnovala filmsku kompaniju "United Artists Corporation". Filmovi: "Dobri mali đavo", "Djevojka od jučer", "Jedna mala bogata djevojka", "Polijana", "Mali lord Fontelroj", "Gaučo", "Koketa".

<h2>Umrla slavna glumica Romi Šnajder</h2>1982. – Umrla jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. stoljeća Romi Šnajder (Romy Schneider), od srčanog udara u 43. godini. Romina glumačka karijera počela je vrlo rano, kad je imala 15 godina, debitiranjem u filmu "Victoria in Dover" koji govori o mladosti britanske kraljice Viktorije, nakon čega je nizala uspjeh za uspjehom. Iako je imala veoma uspješnu glumačku karijeru, poznatija je bila po svojim ljubavima i ljubavnim brodolomima. Naime, na snimanju filma "Christine" zaljubila se u fatalnog francuskog glumca Alena Delona (Alain), koga su žene, naprosto, opsijedale, a po završetku snimanja preselila se u Pariz s Delonom. Romi i Alena nazivali su zlatnim parom Evrope, ali je njihov odnos bio turbulentan uz stalne svađe i prekide. Kraj te ljubavi uslijedio je nakon što je Romi saznala da ju je Alen varao s pjevačicom i glumicom Nico, s kojom je dobio sina Kristijana (Christian). U tom teškom periodu nakon raskida s Alenom, Romi je pala u depresiju i čak pokušala da okonča svoj život. Najveća tragedija ju je pogodila kada je njen 15-godišnji sin David poginuo, 1981. godine, pa je utjehu pronalazila u alkoholu. Naredne godine Romi je preminula, a mnogi vjeruju da je umrla od slomljenog srca. 1992. - Srušena i zapaljena sarajevska džamija Magribija na Marindvoru nakon granatiranja sa srpskih položaja. Prve, nužne opravke su izvršene već 1993. godine, a nakon završetka agresije izvršena je rekonstrukcija kompletnog objekta. Šejh Magribija, koji je dao izgraditi ovu džamiju došao je u Sarajevo sa Isa-begom Ishakovićem, osnivačem Sarajeva. Džamija u današnjem obliku mogla je nastati između 1538. i 1565. godine. Stropna drvena konstrukcija iznad glavnog prostora, koja ima polubačvasti, koritasti oblik, razvijen u smjeru sjever - jug izdvaja ovaj objekt od brojnih drugih sarajevskih džamija. Druga specifičnost u arhitektonskom rješenju je sistem stubova na sofama - baze i kapiteli su kameni, a sami stubovi drveni. Način na koji su oblikovani i dekorisani kapiteli ne srećemo više niti na jednom spomeniku tog perioda. Posebnu zanimljivost ove džamije predstavljaju zidne dekoracije na mihrabu, bočnim zidovima i velikim plohama mahfila. Zbog svojih osobenosti Magribija džamija je pravno zaštićena 1962. godine kao izuzetno vrijedan spomenik kulture.1992. - Prvi put zapaljena zgrada "Oslobođenja" usljed granatiranja sa srpskih položaja u Nedžarićima. Zahvaljujući radnicima obezbjeđenja, grafičarima i novinarima, požar je lokaliziran, ali su mnogi vitalni dijelovi zgrade pretrpjeli velika oštećenja. Tri mjeseca kasnije zgrada “Oslobođenja” je drugi put zapaljena, nakon čega su se dva nebodera ovog zdanja srušila. Granatiranje zgrade “Oslobođenja” dokazalo je da je cilj srpskog agresora bio da onemogući i opstruira rad medija u Bosni i Hercegovini, te da na taj način onemogući svjetskoj javnosti da zna šta se tačno dešava u BiH.2004. - Umro Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike. Počeo je pjevati u plesnim dvoranama, a prvi veći uspjeh postigao je na stadionu NK Dinama uz Domenica Modugna. U 46 godina dugoj, kako je sam volio reći, zabavljačkoj, a ne pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milionske tiraže u saradnji s kompozitorom Nikicom Kalogjerom, i u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. Zauvijek će ostati njegove nezaboravne pjesme i stihovi poput "Suze liju plave oči", "Ruže su crvene, (tajne su skrivene, slatka je muzika, ali nije kao ti)", "Ximeroni" itd.

Danas je petak, 29. maj/svibanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 216 dana

Prije 18 godina proglašen Nacionalni park „Una“

Ime i prezime: Irma Merina.Datum i mjesto rođenja: 29. novembar 2002., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Isključim alarm i, priznajem, odmah uzmem mobitel.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Definitivno bih bila veterinarka.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Social Media Manager (voditeljica društvenih mreža).Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Ako se konj može računati pod "stvar" – onda definitivno on.Najdraža pjesma: Nemam jednu najdražu, sve zavisi od trenutnog raspoloženja.Šta gledate na televiziji: Dobre filmove.Šta Vas nervira: Nepravda.Najdraži grad: Moje Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Sama sebi sam poklonila konja.Čega se plašite: Samo Svevišnjeg Gospodara.S kim najradije pijete kafu: Sama sa sobom, u tišini. To mi je najbolji filter za misli.Omiljena društvena mreža: Instagram – i privatno i poslovno.Najdraža boja: Crvena.Ko Vam je uzor: Ljudi koji su sami od nule izgradili svoje imperije, a ostali prizemni i humani.Najdraži pisac: Robin Sharma.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Smanjila bih klasne razlike među ljudima i osigurala da svako na Planeti ima osnovne uslove za dostojanstven i funkcionalan život.Omiljeni muzičar ili bend: „Collaps band“.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Ovo je marketing“, Set Godin.Tim za koji navijate: FK Željezničar.Omiljena narodna izreka: Mutna voda se najbolje razbristi kada je ostaviš na miru.Koje pitanje najviše mrzite: Kad ćeš se udati?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Vin Diesel.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Island.

Čim se probudim, uzmem telefon u ruke

Merina: Nervira me pitanje kad ću se udati 

Direktorica Merina concept agencije Irma Merina: Na pusti otok bih povela konja

U današnjem izdanju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Pregovori su interes Irana i SAD-a. Ovo je potpuno nepotreban rat. Potpredsjednik bh. entiteta RS Ćamil Duraković govorio je za „Dnevni avaz“. Imao je jasnu poruku: „Bošnjaci se moraju dozvati političkoj pameti“.Reporter „Dnevnog avaza“ bio je u selima kod Vareša. Saznajte šta je tamo zabilježio.Oslobođen je komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Ramiz Duraković. Čitajte detalje.Sjednice se otkazuju, a koalicija ratuje. Trojka kao krizni štab koji ne rješava probleme.Nove presude otvaraju i nove procese. BHRT sada tuže i vlastiti radnici.Na stranama „Mozaika“ čitajte kako Mesud Hajdić obučava pse da traže gljive tartufe.Razgovarali smo sa vojnim analitičarem Vilkom Klasanom o sukobu u Zalivu.Donosimo i priču o agoniji koja traje šest mjeseci. Hoće li propasti 500 zamrznutih embrija?Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo uputilo je prijedlog Kantonalnom sudu u Sarajevu za produženje pritvora Tariku Pruscu (1977.), koji se sumnjiči za krivično djelo teško ubistvo ženske osobe. Riječ je o događaju koji se desio 1. maja 2026. godine u sarajevskom naselju Dobrinja, kada je ubijena Elma Godinjak-Prusac (41). Detaljnije čitajte u rubrici „Crna hronika“.Sergej Barbarez pred punim Koševom testira Zmajeve i plan B za Ameriku. Više o tome čitajte na stranama „Sporta“. Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.

Ovo je potpuno nepotreban rat 

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Pregovori su interes Irana i SAD-a

Zemljotres jačine 3,6 stepeni po Rihterovoj skali registrovan je u srijedu u kasnim večernjim satima na području istočne Hercegovine, pokazali su podaci seizmoloških službi.Epicentar potresa lociran je na koordinatama 42.88672 sjeverne geografske širine i 18.32529 istočne geografske dužine, na oko devet kilometara zapadno od Bileće i približno 66 kilometara jugoistočno od Mostara.Prema dostupnim informacijama, zemljotres je zabilježen na dubini od pet kilometara, što ga svrstava u plitke potrese koji se, uprkos manjoj magnitudi, mogu osjetiti na širem području.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://x.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://x.com/hashtag/zemljotres?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#zemljotres</a>) possibly felt 21 sec ago in <a href="https://x.com/hashtag/Bosnia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bosnia</a>&amp;Herzegovina. Felt it? Tell us via: 📱<a href="https://t.co/QMSpuj6Z2H">https://t.co/QMSpuj6Z2H</a> 🌐<a href="https://t.co/AXvOM7I4Th">https://t.co/AXvOM7I4Th</a> 🖥<a href="https://t.co/wPtMW5ND1t">https://t.co/wPtMW5ND1t</a> ⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! <a href="https://t.co/4DZ761M1tX">pic.twitter.com/4DZ761M1tX</a>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://x.com/LastQuake/status/2060119188799131775?ref_src=twsrc%5Etfw">May 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Potres se dogodio u 22:00:12 po koordinisanom univerzalnom vremenu (UTC), odnosno nešto iza ponoći po lokalnom vremenu.Prema preliminarnim podacima, zemljotres ove jačine ne bi trebao izazvati materijalnu štetu, ali se mogao osjetiti u Hercegovini i okolnim područjima.

Prema dostupnim informacijama, zemljotres je zabilježen na dubini od pet kilometara, što ga svrstava u plitke potrese koji se, uprkos manjoj magnitudi, mogu osjetiti na širem području

Zemljotres jačine 3,6 stepeni pogodio Bosnu i Hercegovinu 