MOŽE SE, KAD SE HOĆE

Zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojili za 48 sati: Možemo li tako i zakon o sudovima

Ostao je još jedan zakon sa liste uvjeta za otvaranje pregovora EU sa BiH

S jedne od prethodnih sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. N. Šaljić / Avaz

N. Aj.

10.3.2024

Za manje od 48 sati Bosna i Hercegovina je po hitnom postupku dobila dugoočekivani Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Politika još jednom pokazala - mogu kad hoće. Možemo li istom brzinom u narednoj sedmici ispuniti i preostalu tačku sa liste uvjeta za otvaranje pregovora - zakon o sudovima? Uoči druge ključne sedmice na FTV-u su analizirali hitno odrađeno.

Sedmica manje do ključne sjednice Evropskog vijeća, a bh. spisak obaveza do ispunjavanja za otvaranje pregovora kraći. Na Zakon o sprečavanju sukoba interesa čekali smo godinama. Oprobano - dokazano - možemo kad hoćemo. Usvojen je po hitnom postupku. Iz Vijeća za politiku demokratizacije ukazali su na upitnost depolitizacije komisije koja će odlučivati o sukobu interesa.

Sedam stručnjaka

Sastavljena je od nezavisnih stručnjaka, njih sedam. Međutim, kroz kombinaciju izbora ovih sedam članova prostom većinom u državnom parlamentu i sastav po etničkom ključu, naša procjena jeste da neće ništa biti od takve nezavisnosti i da će, zapravo, sa svoja dva, srpska i hrvatska člana – Dodik i Čović imati kontrolni ključ, tvrdi Bodo Veber (Weber), viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina.

Osim sastava komisije po etničkom ključu, sporno je i utvrđivanje odgovornosti vlasti na nižim nivoima.

- Nižim nivoima vlasti ostavljena je mogućnost da kroz svoje zakonodavstvo sprečavaju da prilože tražene finansijske i imovinske podatke komisiji. Uz to, entiteti ne moraju usklađivati - ono što je bilo u starom zakonu - svoje zakone o konfliktu interesa sa državnim - navodi Veber.

Koliko smo napredovali i približili se pregovorima, pojašnjeno je u izvještaju Centra za primijenjene evropske studije i Inicijative za evropsku stabilnost. U odnosu na Ukrajinu i Moldaviju, kandidat smo sa najtežom listom i najmanje ispunjenih uslova. Od dobijanja kandidatskog statusa čak je došlo i do nazadovanja, za šta su zaslužne vlasti RS, upozoravaju.

- Milorad Dodik je izašao u susret državnom nivou u uslovima koje je postavila EU. Kroz to je na neki način dobio i vrstu zaštite, a, ustvari, krenuo je sa dodatnim zarobljavanjem institucija u RS kroz raličite zakone - napominje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Maligni utjecaji

Neupitno - geopolitički interes za zapadni Balkan s posebnim fokusom na BiH izražen je u Evropi. Intenzivne posjete evropskih zvaničnika to potvrđuju. Zato se ponekad stiče utisak da je EU više stalo do nas nego nama do članstva.

Ćerimagić dodaje: „Posjete kojim smo svjedoci posljednjih sedmica u Sarajevu i poruke koje dolaze sa tim posjetama su vrlo jasne – pomozite nam da bismo vam pomogli“.

- Da budemo otvoreni, da se odmakne region od nekih drugih malignih uticaja, a i, s druge strane, nespremnost vlasti i u BiH i regionu stalno primorava i EU da na neki način snižava te kriterijume i čini ustupke kako bi se proces održao živim - navodi Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Otvaranje pregovora nije garancija da ćemo evrointegracijski proces brže savladavati. Kao i do sada, sve je do nas.

- Prije svega, kada govorimo o demokratskim standardima i osnovnim pravima, što podrazumijeva reformu pravosuđa i izbornog zakonodavstva, to će biti i najbolnije. Postoji mogućnost da se na tome zadržimo ko zna koliko dugo - smatra Korajlić.

Od postizanja dogovora o zakonu o sudovima zavisiće i otvaranje bh. pregovora sa EU - ako Unija bude principijelna o pitanju datih uvjeravanja. Osim obaveza, ne treba ignorisati ni povoljnu klimu unutar nje, ali i izbore za Evropski parlament, kada bi raspoloženje za proširenje moglo biti znatno drugačije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.