Izvještaji Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo, jer cijene hrane, iako u nižim procentima, nezaustavljivo rastu. U januaru ove godine prosječne potrošačke cijene u BiH bile su više za dva posto, a prehrambeni proizvodi skuplji su za 2,9 posto. Rast cijena zabilježen je u svim segmentima, od alkoholnih pića do zdravstva.

Potrošačka korpa

Najveći broj građana brine cijena mjesečne potrošačke korpe, gdje, osim značajnog pada cijene ulja i nešto jeftinijeg mlijeka, margarina i putera, statističari bilježe uglavnom rast cijena osnovnih namirnica. U odnosu na prethodnu godinu, skuplji su riža, pileće i goveđe meso, kafa, pa i so, a zanimljivo je da je, uprkos padu cijene brašna, kilogram hljeba osjetno skuplji.

- Hrana je skuplja zato što mi nemamo svoju, pa uvoznici mogu dizati cijene. Jasno se vidi da je uvozna hrana skuplja nego u zemljama porijekla. Mlijeko iz Slovenije ovdje je skuplje nego tamo. A mi svoju hranu ne možemo imati zato što uvoz pritišće proizvođače, koji nemaju dovoljnu subvenciju. Na Zapadu seljak pola zaradi na njivi, a pola dobije od države - kaže prof. dr. Aleksa Milojević, ekonomski stručnjak.

Odlazak mladih

S druge strane, dodaje, vlasti u BiH potiču uglavnom male proizvođače, a ozbiljnije proizvodnje nema bez krupnih gazdinstava.

Na naplatu dolaze izostanak politike zaštite i unapređenja domaće proizvodnje hrane te odlazak mladih iz zemlje, kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača “Srednja Bosna”.

- Ovo vodi ka tome da ćemo dugoročno postati potpuno zavisni od uvoza hrane. Cijene hrane će i dalje nastaviti rasti - navodi Arnautović.

Zavisni od uvoza

Zaključavanje je dobra mjera Vlade, ali ne i efikasna. Građanima bi trebalo direktno pomoći kroz subvencioniranje određenog broja prehrambenih proizvoda iz domaće proizvodnje. Ovo bi imalo puno veći efekt i na građane i na proizvođače - ističe Arnautović.