Tim naučnika Sjeverozapadnog univerziteta iz SAD razvio je prvu vještačku inteligenciju (AI) sposobnu da dizajnira robote od nule, saopćio je taj univerzitet.

Da bi testirali novi AI, istraživači su mu dali jednostavan zadatak: dizajniraj robota koji može da hoda po ravnoj površini. Dok su prirodi bile potrebne milijarde godina da dođe do prve vrste koja hoda, novi algoritam je kompresovao evoluciju na nevjerovatnu brzinu – dizajniranje robota koji može da hoda trajalo je nekoliko sekundi.

AI algoritam

Ali ovaj AI nije samo brz. On radi na personalnom kompjuteru i dizajnira nove strukture od nule. To je veoma drugačije od dosadašnjih AI sistema, koji zahtijevaju superkompjutere i ogromne baze podataka da bi nešto uradili.

Osim toga, mnogi od njih i tada samo imitiraju raniji ljudski rad bez novih ideja.

- Otkrili smo veoma brz AI algoritam koji preskače gužvu evolucije, a da ne koristi ideje ljudskih inžinjera i dizajnera. Rekli smo mu da želimo da napravi robota koji može da hoda po ravnom. Onda smo samo pritisnuli dugme i to je bilo to! Napravio je plan za robota u treptaju oka koji ne izgleda kao bilo koja životinja koja je hodala Zemljom. Ovaj proces nazivam instant-evolucijom – rekao je Sem Krigman, vođa projekta i profesor Škole za inžinjerstvo Mekormik Sjeverozapadnog univerziteta.

Krigman je pažnju javnosti privukao i 2020., kada je napravio ksenobote, prve žive robote napravljene od bioloških ćelija. Sada on i njegov tim vide njihov AI kao sljedeći korak na putu ka razvijanju potencijala vještačkog života.

Proces dizajniranja 

- Kada pogledam ove robote, oni mogu da djeluju kao beskorisna igračka. Ali ja vidim ovdje rađanje potpuno novog organizma – rekao je Krigman.

On i njegov tim su započeli istraživanje od zahtjeva da AI dizajnira fizičku mašinu sposobnu za kretanje. Nakon toga je AI započeo dizajnirajući ciglicu veličine sapuna. Mogla je da se mrda, ali ne i da se kreće. Kako je znao da nije postigao cilj, AI je nastavio da mijenja dizajn. Svaka nova ideja poboljšana je na neki način dok iz devetog pokušaja nije napravljen robot koji može da hoda brzinom od pola svoje veličine u sekundi, piše Nauka.rs.

Cijeli proces dizajniranja – od prve ciglice do robota koji hoda – trajao je samo 26 sekundi na laptopu.

- Sada svako može da posmatra evoluciju u akciji dok AI generiše sve bolja i bolja robotska tijela. Razvoju robota koji se kreću ranije je bio potreban superkompjuter, kao i sedmice pokušaja i promašaja, a prije toga je razvoj životinje koje mogu da se kreću trajao milijardama godina uz pokušaje i promašaje. To je zato što evolucija ne vidi unaprijed. Ne zna da li će neka specifična mutacija biti dobra ili katastrofalna. Našli smo način da uklonimo povez sa očiju i da kompresujemo milijarde godina evolucije u nekoliko sekundi.

Način kretanja

Kako se navodi, AI je neočekivano smislio isto rješenje za kretanje kao i priroda – noge. Ali za razliku od simetričnih nogu u prirodi, dobili smo robota s tri noge, perajama na leđima, ravnim licem i rupama po tijelu.

- Ovo je zanimljivo zato što nismo rekli AI da robot treba da ima noge. On je otkrio noge kao dobar način kretanja po ravnom. Pokreti pomoću nogu su, u stvari, najefikasnija forma kretanja po zemlji - rekao je Krigman.