Američki pionir genetike i jedan od najutjecajnijih naučnika u oblasti genomike Kreg Venter (Craig Venter) preminuo je u 80. godini života, saopćio je Institut JCVI (J. Craig Venter Institute), čiji je bio osnivač.Venter je preminuo u San Dijegu (San Diego), nakon kratkog boravka u bolnici. U saopćenju se navodi da je bio hospitalizovan zbog neočekivanih nuspojava tokom liječenja nedavno dijagnostikovanog karcinoma.Tokom karijere, Venter je imao ključnu ulogu u dekodiranju ljudskog genoma, a njegov tim je kreirao i prvu bakteriju sa vještačkim genomom. Institut navodi da je time značajno unaprijedio razvoj moderne genomike i nauke zasnovane na podacima.Venter je uvijek isticao da nauka mora imati praktičnu vrijednost za stvarni svijet.- Kreg je vjerovao da nauka napreduje kada su ljudi spremni da razmišljaju drugačije, da se odlučno kreću naprijed i grade ono što još ne postoji - rekao je Anders Dejl (Anders Dale), predsjednik JCVI-a.Institut je najavio da će nastaviti njegovu misiju i dalji razvoj istraživanja gena, uključujući saradnju s drugim naučnim i medicinskim institucijama.Njegov rad je, međutim, pratio i dio kontroverzi, jer su neki projekti i najave ocjenjivani kao preambiciozni.Dio naučne zajednice ga je optuživao za megalomaniju i preveliku komercijalnu usmjerenost, iako je Venter tokom karijere dobio i brojna priznanja i nagrade.

Njegov rad je, međutim, pratio i dio kontroverzi, jer su neki projekti i najave ocjenjivani kao preambiciozni

Preminuo Kreg Venter: Pionir genetike koji je promijenio savremenu nauku


Toplota iz dubokih slojeva okeana kreće se prema Antarktiku, pokazuju prvi konkretni dokazi iz višedecenijskog istraživanja, saopćio je Univerzitet u Kembridžu. Ovaj proces predstavlja prijetnju ledenim policama koje okružuju kontinent i zadržavaju ogromne količine leda na kopnu, a čije bi topljenje moglo dovesti do dramatičnog porasta nivoa mora.Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s43247-026-03426-x">Communications Earth &amp; Environment</a> predvodili su stručnjaci s Kembridža u saradnji s Univerzitetom u Kaliforniji. Kombinovanjem dugoročnih mjerenja prikupljenih brodovima i autonomnim uređajima, utvrđeno je da se topla masa poznata kao cirkumpolarna duboka voda tokom posljednjih 20 godina proširila i pomjerila prema antarktičkom kontinentalnom pojasu.<h2>Prvi dokazi</h2>Ranije nije bilo dovoljno podataka da bi se ovaj trend jasno uočio.- Ovo je zabrinjavajuće jer ta topla voda može prodirati ispod antarktičkih ledenih polica, uzrokujući njihovo topljenje odozdo i destabilizaciju - rekao je Džošua Lanem (Joshua Lynam), vodeći autor studije s Odsjeka za nauke o Zemlji na Kembridžu.Ledene police imaju ključnu ulogu u zadržavanju kopnenih ledenih masa i glečera. Prema podacima NASA-e, njihovo topljenje moglo bi dovesti do rasta nivoa mora i do 58 metara, što bi imalo katastrofalne posljedice za brojne svjetske gradove.- Ovo je prvi put da smo uočili pomjeranje toplote u dubinama okeana širom Južnog okeana - naglasio je Lanem.- To je nešto što su klimatski modeli odavno predviđali kao posljedicu globalnog zagrijavanja, ali do sada nismo imali potvrdu u stvarnim podacima - dodao je.Dosadašnja istraživanja Južnog okeana, koji okružuje Antarktik, bila su ograničena na povremena mjerenja brodovima, najčešće jednom u deset godina. Iako su ti podaci pružali detaljne informacije o temperaturi, salinitetu i hranjivim materijama, nedostatak kontinuiranog praćenja otežavao je razumijevanje dugoročnih promjena.Kako bi popunili praznine, istraživači su uključili i podatke globalne mreže autonomnih plovaka poznatih kao Argo sistem, koji kontinuirano prikuplja informacije iz gornjih slojeva okeana. U istraživanju su učestvovali i naučnici s Instituta za okeanografiju Skrips i Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu.Primjenom metoda mašinskog učenja, podaci iz različitih izvora objedinjeni su u novu bazu koja omogućava detaljan mjesečni uvid u promjene tokom posljednjih 40 godina, čime je jasno potvrđeno kretanje toplih voda prema Antarktiku.- Ranije su ledene mase bile zaštićene slojem hladne vode koji je usporavao njihovo topljenje. Sada se čini da se cirkulacija okeana promijenila, kao da je neko otvorio slavinu s toplom vodom i temperatura stalno raste - izjavila je Sara Perki, profesorica s Instituta za okeanografiju Skrips.Dodala je da je širenje toplih voda očekivano, jer se više od 90 posto viška toplote nastalog globalnim zagrijavanjem skladišti upravo u okeanima, pri čemu Južni okean apsorbira najveći dio.<h2>Mnogo šire posljedice</h2>Prema riječima profesora Alija Mašajeka, ove promjene imaju mnogo šire posljedice.- Južni okean ima ključnu ulogu u regulaciji globalnog skladištenja toplote i ugljenika, pa promjene u njegovoj strukturi utiču na cijeli klimatski sistem - istakao je.U hladnim vodama oko polova formira se gusta voda koja tone prema dubinama, pokrećući globalne okeanske struje, uključujući Atlantsku meridionalnu preokretnu cirkulaciju (AMOC), koja ima presudnu ulogu u raspodjeli toplote na planeti.Klimatski modeli pokazuju da bi porast temperature i topljenje leda mogli oslabiti ove procese, što bi dodatno ubrzalo klimatske promjene. Slični scenariji već su predviđeni za Južni okean, gdje bi smanjenje formiranja hladne vode omogućilo toplijim slojevima da se približe Antarktiku.- Sada vidimo da se taj scenarij već odvija pred našim očima. Ovo više nije samo projekcija budućnosti, već proces koji je već u toku i koji će imati dalekosežne posljedice na kretanje toplote, ugljenika i hranjivih materija u svjetskim okeanima - zaključio je Lanem.

Ranije nije bilo dovoljno podataka da bi se ovaj trend jasno uočio

Opasnost iz dubina okeana kreće se ka Antarktiku: Prijeti nam katastrofa

Kompanija Meta saopćila je da planira otpustiti oko 10 posto svoje ukupne radne snage, što znači da će bez posla ostati približno 8.000 zaposlenih. Riječ je o najnovijem valu masovnih otkaza koji pogađa tehnološki sektor, a koji je djelimično povezan s rastućim korištenjem vještačke inteligencije, prenosi CNN.Pored otpuštanja, kompanija će ukinuti i oko 6.000 trenutno otvorenih radnih pozicija. Odluku je u internom dopisu potvrdila direktorica ljudskih resursa Džanel Gejl, uz napomenu da će mjera stupiti na snagu 20. maja.Ona je navela da Meta ovim potezom želi povećati efikasnost poslovanja i preusmjeriti sredstva u druge investicije.- Ovo radimo kao dio naših stalnih nastojanja da kompaniju vodimo efikasnije i da oslobodimo sredstva za druga ulaganja koja provodimo - navodi se u dopisu.<h2>Milijarde dolara u vještačku inteligenciju</h2>Meta, kao i druge velike tehnološke kompanije, u posljednjem periodu ulaže ogromna sredstva u razvoj vještačke inteligencije. Tokom 2025. godine kompanija je na kapitalne izdatke, uključujući data centre i AI infrastrukturu, potrošila 72,2 milijarde dolara.Prema najavama, taj iznos bi u 2026. godini mogao porasti na najmanje 115 milijardi dolara, navodi se u finansijskom izvještaju kompanije iz januara.Kompanija istovremeno agresivno ulaže u privlačenje stručnjaka za svoj laboratorij za superinteligenciju, kao i u preuzimanje AI startapa poput Moltbooka i Manusa, s ciljem jačanja konkurencije prema firmama kao što je OpenAI. Nakon objave vijesti, dionice Mete zabilježile su pad od više od 2 posto.<h2>Trend otpuštanja u tehnološkom sektoru</h2>Slični potezi zabilježeni su i u drugim velikim kompanijama. Amazon je u januaru najavio ukidanje 16.000 radnih mjesta, dok je fintech firma Block u februaru otpustila oko 40 posto zaposlenih, odnosno više od 4.000 radnika.Kompanije kao razlog sve češće navode veću efikasnost koju omogućava vještačka inteligencija.<h2>Zakerberg najavio promjene</h2>Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg) ranije je poručio da bi razvoj vještačke inteligencije mogao značajno promijeniti strukturu radne snage u kompaniji.Tokom predstavljanja poslovnih rezultata u januaru, 2026. godinu nazvao je periodom u kojem će vještačka inteligencija početi drastično mijenjati način rada.- Počinjemo uviđati da projekte za koje su ranije bili potrebni veliki timovi sada može realizovati jedna izuzetno talentovana osoba - rekao je Zakerberg.Meta je najavila da će zaposlenima u Sjedinjenim Američkim Državama isplatiti otpremnine u visini 16 sedmica osnovne plate, uz dodatne dvije sedmice za svaku godinu staža, dok će slični paketi važiti i za radnike u drugim državama.<h2>Nastavak restrukturiranja</h2>Meta je i ranije otpuštala veliki broj radnika. Tokom 2022. i 2023. godine kompanija je ukinula desetine hiljada radnih mjesta, što je pravdala optimizacijom nakon perioda brzog zapošljavanja tokom pandemije.Prošle godine najavljeno je i dodatno smanjenje od oko 5 posto zaposlenih koji su ocijenjeni kao "najmanje uspješni", uz plan da se dio pozicija kasnije ponovo popuni.

Riječ je o najnovijem valu masovnih otkaza koji pogađa tehnološki sektor, a koji je djelimično povezan s rastućim korištenjem vještačke inteligencije

Meta najavila novi veliki talas otkaza: Odlazi 10 posto zaposlenih

Naučnici sa Univerziteta Griffith u Australiji i Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka objavili su istraživanje koje pokazuje da kokain u prirodnim vodama može utjecati na ponašanje divljih lososa. Studija je provedena na atlantskim lososima iz jezera Vättern u Švedskoj.Ribe koje su bile izložene kokainu i njegovom metabolitu kretale su se znatno više od onih koje nisu bile u kontaktu s drogom. Tokom praćenja, lososi pod utjecajem kokaina prelazili su gotovo dvostruko veće udaljenosti, dok su oni izloženi metabolitu preplivali i do 12 kilometara više.Istraživači upozoravaju da prisustvo farmaceutskih i ilegalnih supstanci u vodama predstavlja rastući ekološki problem koji može narušiti ponašanje i opstanak vodenih vrsta. Naglašavaju da je riječ o sve većem riziku za biodiverzitet.Stručnjaci ističu da rezultati ukazuju na potrebu boljeg prečišćavanja otpadnih voda i strožeg praćenja hemijskog sastava rijeka i jezera, jer zagađenje lijekovima postaje ozbiljan globalni problem.

Naučnici otkrili da droga povećava kretanje divljih riba u rijekama

Kokain mijenja ponašanje lososa u prirodi

Asteroid Apophis, veličine tri nogometna igrališta i nazvan po drevnom egipatskom bogu haosa, za tri godine će proletjeti pored Zemlje. NASA je u srijedu saopštila da će ovaj događaj, zakazan za 13. april 2029. godine, naučnicima pružiti jedinstvenu priliku da iz blizine prouče ovu ogromnu svemirsku stijenu, piše Anadolu.Apophis će proći na udaljenosti od oko 32.000 kilometara od Zemljine površine, što znači da će se kretati bliže planetu nego mnogi sateliti u orbiti. Iz agencije su pojasnili da najviši sateliti kruže na oko 36.000 kilometara iznad ekvatora.Iako je Apophis klasifikovan kao "potencijalno opasan asteroid", NASA uvjerava javnost da njegov prolazak 2029. godine ne predstavlja nikakvu prijetnju za Zemlju. Nakon višegodišnjeg praćenja, naučnici su sigurni da ovaj objekat neće ugroziti planetu najmanje narednih 100 godina.- Ne postoji nikakva opasnost za Zemlju, za bilo koga ili bilo šta na njoj, kao ni za astronaute ili satelite u svemiru", saopštili su iz NASA-e.&nbsp;- Ovaj događaj je izuzetna i do sada neviđena prilika da naučimo mnogo više o Apophisu i sličnim asteroidima koji prolaze blizu Zemlje - dodali su.Prema NASA-i, stanovnici istočne hemisfere mogli bi golim okom vidjeti asteroid, ali će to zavisiti od vremenskih uslova.

Stanovnici istočne hemisfere mogli bi golim okom vidjeti asteroid

Asteroid veličine tri nogometna igrališta proći će pokraj Zemlje

Četveročlana posada misije Artemis II održala je svoju prvu konferenciju za novinare nakon historijskog desetodnevnog leta oko Mjeseca i natrag. Zapovjednik Rid Vajsmen (Reid Wiseman), pilot Viktor Glover (Victor Glover) te stručnjaci za misiju Kristina Koh (Christina Koch) i Džeremi Hansen (Jeremy Hansen) podijelili su utiske o putovanju koje ih je, kako navode, trajno povezalo, piše Sky News.<h2>"Ovo se zaista dogodilo"</h2>Zapovjednik Reid Vajsmen otvorio je konferenciju riječima: "Opa, ovo se zaista dogodilo", zahvalivši posadi na "nevjerovatnoj avanturi". Istakao je da su članovi misije sada "najbliži prijatelji koje četvero ljudi može imati", dodajući: "Otišli smo kao prijatelji, a vratili smo se kao najbolji prijatelji."Opisao je i emotivan povratak na Zemlju, navodeći da je nakon slijetanja zamolio brodskog kapelana da ih posjeti te da je "zaplakao" zbog jačine doživljaja.- Kad je Sunce nestalo iza Mjeseca, pomislio sam: "Mislim da čovječanstvo još nije doseglo nivo da ovo u potpunosti shvati, jer ovo je bilo nešto vanzemaljsko" - rekao je Vajsmen.Kristina Koh je također priznala da nije mogla sakriti emocije. "Kada me suprug pogledao i rekao: ‘Ne, zaista si napravila razliku’, to mi je izmamilo suze", kazala je.<h2>Intenzivan povratak kroz atmosferu</h2>Pilot Viktor Glover opisao je povratak kroz Zemljinu atmosferu kao "13 minuta i 36 sekundi izuzetnog intenziteta". Posebno je izdvojio trenutak između otvaranja padobrana, koji je uporedio s osjećajem "skakanja unazad sa nebodera".- Trajalo je pet sekundi i bilo je veličanstveno - rekao je Glover.Koh je dodala da se i nakon povratka još osjeća kao da lebdi.&nbsp;- Nekoliko puta sam bacila majicu u zrak i zaboravila da će pasti - rekla je, dodajući da je u svemiru "najbolje spavala ikada".<h2>Život u skučenom prostoru</h2>Astronauti su se našalili da je privatnost u svemiru gotovo nepostojeća.&nbsp;- Pojam ‘lični prostor’ je bio mit - rekao je Glover, objašnjavajući da su deset dana sve radili zajedno.Čak ni tehnički problemi, poput povremenih poteškoća s toaletom, nisu narušili atmosferu.Zapovjednik Vajsmen je u šali rekao: "Želim biti potpuno jasan, to je bio odličan toalet. Radio je savršeno."Dodao je i slikovit opis pražnjenja otpada u svemiru: "To izgleda kao milijarda sitnih komadića leda koji odlaze u duboki svemir."<h2>Pogled u galaksiju</h2>Kanadski astronaut Džeremi Hansen izdvojio je pogled na svemir kao najdublji doživljaj.- Vidjela se dubina galaksije kakvu nikada ranije nisam doživio - rekao je.Dodao je da ih je iskustvo učinilo da se osjećaju "istovremeno beskrajno malim i izuzetno moćnim kao ljudska bića".<h2>Poruke za buduće misije</h2>Posada vjeruje da je slijetanje na Mjesec u okviru programa Artemis potpuno realno.- Da smo imali lender, siguran sam da bi barem troje nas pokušalo sletjeti na Mjesec - rekao je Vajsman, dodajući da je zadatak budućih posada "tehnički zahtjevan, ali apsolutno izvodiv".Koh je poručila da ju je misija naučila da je "nepoznato često strašnije od poznatog", ali i da se ciljevi mogu ostvariti uz timski rad.Na pitanje o prvoj astronautkinji koja će hodati Mjesecom, Koh je istakla važnost zajedništva.- Ako ste dio tima, znate da je to zajedničko dostignuće, bez obzira kako ga svijet predstavlja - rekla je.Dodala je da podržava NASA-in cilj uključivanja raznolikosti u buduće misije: "Ako ne idemo u ime svih ljudi, ne odgovaramo na poziv čovječanstva da istražuje."

Četveročlana posada misije Artemis II održala je svoju prvu konferenciju za novinare

Astronauti misije Artemis II poručili: Slijetanje na Mjesec je potpuno izvedivo

Naučnici već više od 180 godina pretpostavljaju da su preci sisavaca polagali jaja, ali sve do sada za to nisu imali čvrste fosilne dokaze. Paleontolozi su napokon pronašli prve naznake koje potvrđuju tu dugogodišnju teoriju, piše ScienceAlert. Prije otprilike 250 miliona godina, u doba najvećeg masovnog izumiranja u historiji Zemlje poznatog kao Veliko izumiranje, opustošenim krajolikom dominirao je Lystrosaurus, predak sisavca nalik svinji s kljovama.Nova analiza sugerira da je upravo sposobnost polaganja jaja bila ključna za njegov opstanak u tom burnom razdoblju. Ovo dugo očekivano otkriće moglo bi riješiti desetljećima star naučni misterij i potvrditi polaganje jaja kao presudnu strategiju preživljavanja za ovu grupu životinja.

<h2>Otkriće fosila starog četvrt milijarde godina</h2>Međunarodni tim naučnika u novoj je studiji ispitao tri fosilizirana mladunca Lystrosaurusa, od kojih je jedan, kako se čini, uginuo još u jajetu. Fosil je pronađen još 2008. godine u polusušnoj južnoafričkoj regiji Karoo, ali je tek nedavni tehnološki napredak omogućio detaljnu analizu.Koristeći naprednu tomografiju u Evropskom postrojenju za sinkrotronsko zračenje u Francuskoj, naučnici su uspjeli zaviriti unutar 250 miliona godina starog fosila.Sinkrotronska tomografija je nedestruktivna metoda koja koristi rendgenske zrake za trodimenzionalno snimanje sitnih unutrašnjih struktura fosila. Jennifer Botha, paleontologinja sa Univerziteta Witwatersrand u Johannesburgu i koautorica studije, objasnila je kako su i prije snimanja znali da se radi o „savršeno sklupčanom mladuncu Lystrosaurusa“.„Još tada sam sumnjala da je uginuo u jajetu, ali jednostavno nismo imali tehnologiju kojom bismo to potvrdili“, izjavila je Botha.<h2>Šta su otkrili snimci</h2>Iako fosilni ostaci ljuske nisu pronađeni, sklupčani položaj mladunca i veličina stijene u kojoj je sačuvan odgovaraju obliku i veličini jajeta. Snimci su otkrili ključan detalj: donja čeljust mladunca nije bila srasla, što je karakteristika današnjih ptića i kornjača prije izlijeganja.To snažno upućuje na to da je mladunac uginuo još u jajetu. Uz to, njegove kosti i hrskavica bile su preslabe da bi mogle nositi njegovu težinu, za razliku od druga dva analizirana primjerka novorođenih Lystrosaurusa.Botha i njeni kolege stoga pretpostavljaju da su jaja Lystrosaurusa vjerovatno imala mekanu, kožnatu ljusku, za razliku od tvrdih ljuski jaja dinosaura, čiji su fosili mnogo češći.<h2>Strategija preživljavanja u doba izumiranja</h2>Postavlja se pitanje kako je ovaj zdepasti biljojed uspio preživjeti Veliko izumiranje dok su mnoga druga, opasnija stvorenja izumrla. Ranija istraživanja pokazala su da je Lystrosaurus bio vrlo prilagodljiv – neki su primjerci u hladnijim klimama vjerovatno hibernirali. No, ova nova studija ističe polaganje jaja kao ključnu prednost.Lystrosaurus je, čini se, polagao jaja koja su bila velika u odnosu na veličinu njegovog tijela. Takva jaja bila su otpornija na isušivanje u surovom okolišu tog doba.Velika jaja također znače da su mladunci vjerovatno bili krupni i rano razvijeni, sposobni da se sami hrane, bježe od predatora i brže dosegnu spolnu zrelost. Veličina jaja upućuje i na to da Lystrosaurus nije proizvodio mlijeko, već su se mladunci hranili bogatim žumanjkom prije izlijeganja.Ovi nalazi podržavaju i postojeće teorije o porijeklu laktacije kod sisavaca. Ona možda nije započela kao način prehrane mladih, „već kao kožni sekret koji je služio za vlaženje jaja, pružanje hranjivih tvari, zaštitu od gljivičnih i bakterijskih infekcija ili za hormonsku signalizaciju kroz membranu jajeta“, objašnjavaju istraživači.Ukratko, studija sugerira da je Lystrosaurus preživio kataklizmu zahvaljujući brzom odrastanju i ranom razmnožavanju, što mu je dalo prednost u svijetu nakon Velikog izumiranja. „Lystrosaurus zauzima ključan položaj za razumijevanje kako su reproduktivne strategije oblikovale preživljavanje tokom ovog masovnog izumiranja“, zaključuju istraživači u studiji objavljenoj u časopisu PLOS One.

Opustošenim krajolikom dominirao je Lystrosaurus, predak sisavca nalik svinji s kljovama

Naučnici potvrdili: Preci sisavaca su polagali jaja

Zamislite da odete kod zubara s oštećenim zubom i već istog dana izađete s trajnom krunicom.Upravo takav scenario najavljuju istraživači iz SAD, koji su napravili veliki iskorak u 3D štampi zubnih nadoknada.Tim sa Univerziteta u Teksasu u Dalasu razvio je tehnologiju koja omogućava izradu krunica od cirkonijuma – najkvalitetnijeg materijala u stomatologiji – u roku od nekoliko sati.<h2>Ključni problem trajao je i do 100 sati</h2>Iako 3D štampa u stomatologiji nije nova, do sada je imala jedno veliko ograničenje – vrijeme obrade.Nakon štampe, krunica mora proći kroz proces uklanjanja vezivnog materijala (tzv. debinding), koji je trajao od 20 do čak 100 sati.- To je bio najveći problem u cijelom procesu. Mora se raditi vrlo sporo – ako se ubrza, materijal može da pukne - objasnio je profesor Majid Minari, jedan od autora istraživanja.Zbog toga do sada nije bilo moguće ponuditi trajne 3D štampane cirkonijumske krunice u jednom danu.<h2>Veliki proboj: Sa dana na minute</h2>Naučnici su uspjeli drastično skratiti taj proces – sa više desetina sati na manje od 30 minuta.To su postigli kombinacijom visokih temperatura (preko 1.400 stepeni Celzijusa), specijalnog poroznog grafita i vakuumskog sistema koji omogućava da gasovi izađu bez oštećenja materijala.- Kombinacija svih ovih elemenata je ono što čini da sistem funkcioniše. Naš cilj je da stomatolog može pacijentu napraviti krunicu direktno u ordinaciji – za svega nekoliko sati - rekao je Minari.<h2>Šta ovo znači za pacijente</h2>Ako tehnologija prođe klinička testiranja i dobije regulatorna odobrenja, mogla bi potpuno promijeniti način na koji funkcioniše stomatologija:jedna posjeta umjesto više dolazakanema privremenih rješenjapreciznije i dugotrajnije krunice.Osim toga, 3D štampa omogućava bolju prilagodbu i prirodniji izgled zuba.<h2>Istraživanje već dobilo podršku</h2>Da stvar nije samo teorija, govori i činjenica da je projekat dobio grant od 550.000 dolara od Nacionalne fondacije za nauku (NSF) za dalji razvoj i komercijalizaciju.Tehnologija se trenutno testira i razvija u saradnji sa stomatološkim laboratorijama i stručnjacima iz prakse.

Tehnologija se trenutno testira i razvija u saradnji sa stomatološkim laboratorijama i stručnjacima iz prakse

Krunice bi mogle biti gotove za nekoliko sati

Revolucija u stomatologiji: Krunice bi mogle biti gotove za nekoliko sati

Naučnici sa Univerziteta u Oxfordu razvili su napredan sistem umjetne inteligencije koji može predvidjeti rizik od srčanog zastoja najmanje pet godina prije pojave prvih simptoma. Tačnost sistema iznosi oko 86 posto, a koristi rutinske CT snimke srca, bez potrebe za dodatnim i skupim pretragama.Ključ inovacije je analiza masnog tkiva koje okružuje srce i koronarne arterije. Umjetna inteligencija prepoznaje suptilne promjene u strukturi tog tkiva koje nastaju godinama prije razvoja bolesti, te na osnovu toga daje procjenu rizika za svakog pacijenta.Istraživanje provedeno na više od 70.000 pacijenata pokazalo je da osobe iz najrizičnije skupine imaju i do 20 puta veću vjerovatnoću razvoja srčanog zastoja u odnosu na one s niskim rizikom. Kod njih je vjerovatnoća pojave bolesti u roku od pet godina približno jedna prema četiri.Stručnjaci naglašavaju da je najveća vrijednost ovog sistema rano otkrivanje bolesti, što omogućava pravovremenu terapiju, promjenu životnih navika i bolji ishod liječenja. U pilot istraživanjima, ljekari su u gotovo polovini slučajeva mijenjali terapijski plan nakon uvida u procjenu rizika.Tim iz Oxforda radi na proširenju primjene ovog sistema na sve CT snimke grudnog koša, što bi moglo omogućiti još ranije otkrivanje rizičnih pacijenata.

Novi sistem umjetne inteligencije analizira CT snimke i može otkriti rizik od srčanog zastoja i do pet godina unaprijed

AI iz Oxforda predviđa srčani zastoj godinama ranije

U vremenu kada luksuz sve više znači održivost, inovaciju i vrhunski dizajn, nova jahta GX42 donosi upravo takvu kombinaciju i ide korak dalje.<h2>Proizvođač Greenline Yachts</h2>Brend GX Superyachts, iza kojeg stoji proizvođač Greenline Yachts, privodi kraju izgradnju svog 42-metarskog flagship modela, najavljujući jedno od najiščekivanijih lansiranja ljeta 2026. godine.Jahta se gradi u brodogradilištu SES Yachts u Istanbulu i već sada poprima obrise futurističkog luksuza na vodi. Donje palube su gotovo završene, uključujući elegantne kabine za goste i tehnički napredan mašinski prostor, dok se završni radovi usmjeravaju na raskošni vlasnički apartman i prostrani glavni salon, centralno mjesto okupljanja na brodu.<h2>Enterijer s&nbsp;porodičnim karakterom</h2>Dizajn potpisuje Marko Kasali iz studija Too Design, koji je zajedno s vlasnikom prve jedinice osmislio enterijer s naglašenim porodičnim karakterom. Prostorom dominiraju prirodni tonovi i materijali poput orahovine, bijele kože i lakiranih površina, uz pažljivo odabran namještaj renomiranih italijanskih proizvođača. Sve odiše suptilnim luksuzom i elegancijom.Osim estetike, jahta nudi i visok nivo funkcionalnosti. Walk-in garderober, privatna kancelarija i luksuzno kupatilo dodatno naglašavaju ekskluzivnost.<h2>GX42 spaja eleganciju i sportski duh</h2>Na donjoj palubi nalazi se VIP kabina s vlastitim balkonom koji se otvara prema moru, kao i tri dodatne kabine s fleksibilnim rasporedom, idealno za porodicu ili goste kojima su važni privatnost i komfor.Vizuelno, GX42 uspješno spaja eleganciju i sportski duh. Niskoprofilni dizajn sa zakrivljenim hardtopom integriše do 27 kw solarnih panela. Coupé verzija donosi dodatnu inovaciju, klizni solarni krov koji otkriva skriveni sundeck s đakuzijem i barom. Beach club sa spuštajućim platformama i direktnim pristupom vodi, standard je ove jahte.<h2>Dostupan je i dizel režim </h2>Najveća inovacija krije se u njenom pogonu. GX42 koristi napredni hibridni sistem koji omogućava gotovo nečujnu plovidbu, do 100 nautičkih milja u potpuno električnom režimu, uz značajno smanjene emisije. Zahvaljujući pametno oblikovanom trupu, moguće je boraviti na sidru i do 48 sati bez buke, dok svi sistemi rade na baterije.Za one koji preferiraju klasične performanse, dostupan je i dizel režim s maksimalnom brzinom od 12 čvorova i dometom većim od 11.500 nautičkih milja.<h2>Monaco Yacht Show</h2>Premijera prve GX42 jahte planirana je na Monaco Yacht Show-u 2026., gdje će zasigurno privući pažnju svjetske elite, nakon čega sezonu započinje u zapadnom mediteranu.GX42 nije samo plovilo, to je vizija budućnosti u kojoj se tehnologija, održivost i uživanje spajaju u savršenu cjelinu.

Jahta se gradi u brodogradilištu SES Yachts u Istanbulu

Jahta budućnosti: GX42 pomjera granice luksuza na vodi

Glavni cilj NASA-ine misije Artemis II nije bio slijetanje na Mjesec, već sveobuhvatno testiranje sistema potrebnih za povratak čovjeka na njegovu površinu. Uspješan ishod ove misije otvorio je prostor za ambiciozne planove u narednim godinama.<h2>Lansiranje letjelice</h2>Četveročlana posada svemirske letjelice Orion lansirana je 1. aprila iz Cape Canaveral na Floridi, započevši historijsko putovanje koje je uključivalo obilazak Mjeseca – prvi takav poduhvat s ljudskom posadom nakon više od pola stoljeća. Nakon dva kruga oko Zemlje, letjelica je krenula prema Mjesecu, gdje je posada obišla njegovu udaljenu, takozvanu tamnu stranu, dosegnuvši veće udaljenosti nego bilo koji astronaut prije njih.Tokom misije, posada je slala jedinstvene fotografije iz svemira, dok je posebnu pažnju javnosti privukao NASA-in prijenos uživo u trenutku kada je letjelica prolazila iza Mjeseca, privremeno gubeći komunikaciju sa Zemljom.Povratak na Zemlju protekao je uspješno, potvrdivši da su dugotrajne svemirske misije s ljudskom posadom tehnički izvodive. Ova misija predstavljala je ključni test opreme i sistema za buduće pokušaje slijetanja na Mjesec, što bi, ukoliko se realizuje, bilo prvo takvo slijetanje još od Apollo 17 iz 1972. godine.<h2>Testirani navigacijski sistemi</h2>Tokom desetodnevnog putovanja testirani su navigacijski sistemi, sistemi za održavanje života, kao i različiti scenariji u slučaju kvara. Astronauti su upravljali letjelicom i ručno, a simulirane su i krizne situacije poput gubitka komunikacije ili tehničkih problema.NASA u međuvremenu nastoji ostvariti novo slijetanje na Mjesec prije China, koja planira poslati vlastitu posadu oko 2030. godine. Dugoročno, cilj američke svemirske agencije jeste uspostavljanje trajnog prisustva na Mjesecu, koje bi služilo kao odskočna tačka za buduće misije ka Mars i eventualnu izgradnju baza.Sljedeći korak u tom pravcu je misija Artemis III, za koju se uskoro očekuje objava imena posade. Planirano je da ova misija uključi testiranje spajanja privatnih lunarnih landera s letjelicom Orion u Zemljinoj orbiti, čime će se dodatno provjeriti sistemi potrebni za slijetanje na Mjesec.Nakon toga, NASA bi mogla pokušati ostvariti slijetanje s ljudskom posadom, potencijalno u okviru misije Artemis IV. Ipak, nije sigurno da će se to dogoditi već tada, jer bi ta misija mogla biti fokusirana na rad sa svemirskom stanicom Lunar Gateway i testiranje dugotrajnog boravka u orbiti oko Mjeseca.

Tokom misije, posada je slala jedinstvene fotografije iz svemira

Misija Artemis II: Odškrinula je vrata povratku čovjeka na Mjesec i gradnji baza na Marsu

Oči svijeta tokom noći bile su uprte u misiju NASA Artemis II, koja je označila prvo putovanje čovjeka oko Mjeseca nakon 50 godina. Astronauti su u svemiru proveli 10 dana, a njihov povratak, koji se desio jutros oko dva sata, naknadno je rekonstruisan.Kapsula Integrity (Integrity), u kojoj se nalaze članovi posade, neposredno prije ulaska u Zemljinu atmosferu odvojila se od svemirskog broda Orion (Orion) kojim su putovali.Kako bi korigovali putanju i omogućili ulazak u atmosferu pod tačno određenim uglom, astronauti su aktivirali motore na 18 sekundi. Taj ugao je bio ključan da zaštitni štit izdrži ekstremne temperature koje su dostizale 2760 stepeni Celzijusa.Tokom ovog procesa nije neobično da se u unutrašnjosti svemirske kapsule osjeti neugodan miris, s obzirom na to da visoke temperature “prže” njen oklop. Prema riječima bivših astronauta, taj miris podsjeća na svlačionicu u teretani.Ulazak u Zemljinu atmosferu smatra se najkritičnijim dijelom misije za astronaute. U tom trenutku kapsula je ušla brzinom 35 puta većom od brzine zvuka, pri čemu se oko nje formirala plazma, a posada je šest minuta bila bez komunikacije sa Zemljom.

Astronauti misije Artemis II sigurno sletjeli na Zemlju nakon 10 dana u svemiru

Nakon prolaska kroz najgušće slojeve atmosfere, kapsula je postepeno usporila, a zatim su se otvorili padobrani koji su stabilizovali i dodatno usporili njen pad.Slijetanje kapsule Orion (Orion) završeno je u Tihom okeanu, u blizini grada San Diego (San Diego), uz vrlo precizno odstupanje od oko jedan i po kilometar od planirane zone.

Završetak misije Artemis II: Očekuje se slijetanje astronauta u Tihi okean

Nakon toga su pripadnici američke mornaričke jedinice, zajedno s helikopterima i brodovima, stigli do kapsule, osigurali je na vodi, izvukli astronaute i prevezli ih na brod.Po povratku na Zemlju, astronauti prolaze zdravstvene preglede, prilagođavaju se gravitaciji i obavljaju motoričke vježbe. Nakon inicijalne kontrole upućuju se u Hjuston (Houston) na dodatna testiranja i oporavak. Detaljnim pregledima bit će podvrgnuta i sama kapsula kojom su se vratili na Zemlju.

Ulazak u Zemljinu atmosferu smatra se najkritičnijim dijelom misije za astronaute

Evo kako je izgledao povratak iz svemira

Astronauti misije Artemis II uspješno su se vratili na Zemlju nakon historijskog putovanja oko Mjeseca. Sletjeli su u Tihi okean, nedaleko od obale San Dijega (San Diego) u Kaliforniji, a cijeli proces protekao je bez problema.Kapsula Orion, u vlasništvu NASA-e, koja nosi naziv Integritet (Integrity), spustila se padobranima u more uz obalu Južne Kalifornije oko 2 sata ujutro po našem vremenu. Time je okončana desetodnevna misija tokom koje su astronauti dospjeli dalje u svemir nego ikada ranije.Let Artemis II, tokom kojeg je pređeno ukupno 1.117.515 kilometara kroz dvije Zemljine orbite, imao je vrhunac u preletu Mjeseca na udaljenosti od oko 4.000 milja od njegove površine.&nbsp;

Riječ je o prvom probnom letu s posadom, čiji je cilj povratak astronauta na površinu Mjeseca od 2028. godine.Slijetanje je emitovano uživo putem videoprijenosa NASA-e, a četiri člana posade – Rid Vajzman (Reid Wiseman), Viktor Glover (Victor Glover) i Kristina Koh (Christina Koch) iz NASA-e, te astronaut Kanadske svemirske agencije Džeremi Hansen (Jeremy Hansen) – izvučeni su iz kapsule u moru, nakon čega su prebačeni na brod za spašavanje gdje će proći medicinske preglede.

Njihov tim pripremio je i posebne motoričke testove koje će astronauti obaviti u sklopu zdravstvenih provjera.Povratak posade na Zemlju predstavljao je najrizičniji dio misije, kao i ključni test letjelice koju je razvila kompanija Lokid Martin (Lockheed Martin), čime je potvrđeno da toplotni štit kapsule može izdržati ekstremne uslove prilikom ulaska u atmosferu s putanje povratka s Mjeseca.Kapsula je ušla u Zemljinu atmosferu brzinom 32 puta većom od brzine zvuka, pri čemu je trenje zagrijavalo njen toplotni štit na temperaturu od oko 5.000 stepeni Farenhajta (Fahrenheit), odnosno približno 2.760 stepeni Celzijusa.

Njihov tim pripremio je i posebne motoričke testove koje će astronauti obaviti u sklopu zdravstvenih provjera

Nakon historijskog putovanja oko Mjeseca, četveročlana posada NASA-ine misije Artemis II vraća se na Zemlju. Kapsula Orion ulazi u završnu fazu spuštanja u Tihi okean, čime se okončava prva misija s ljudskom posadom u lunarnoj orbiti nakon više od pola stoljeća.Spasilački timovi, uključujući američku mornaricu, već su u punoj pripravnosti u vodama Tihog okeana, gdje iščekuju takozvani splashdown (slijetanje na vodu).

Očekuje se da će kapsula prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu dostići ekstremne brzine i temperature, što predstavlja posljednji test njenog toplotnog štita. Nakon toga bi trebali biti aktivirani padobrani koji će omogućiti sigurno spuštanje.Slijetanje se očekuje oko dva sata ujutro po lokalnom vremenu.NASA i globalna javnost pažljivo prate završni dio misije. Artemis II predstavlja ključni korak u programu Artemis, čiji je cilj povratak ljudi na Mjesec i buduće misije prema Marsu.Posadu čine komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover, te specijalisti misije Christina Koch i Kanađanin Jeremy Hansen. Koch bi trebala ostati upamćena kao prva žena, Glover kao prvi Afroamerikanac, a Hansen kao prvi neamerikanac koji su ušli u duboki svemir i stigli do lunarne orbite.Tokom desetodnevne misije, astronauti su testirali ključne sisteme za održavanje života u kapsuli Orion i preletjeli tamnu stranu Mjeseca, prikupljajući važne podatke za buduću misiju Artemis III, koja bi trebala uključivati i slijetanje na površinu Mjeseca.Uživo praćenje povratka dostupno je putem NASA-inih zvaničnih kanala, a svi parametri pokazuju da se letjelica kreće prema planu. Uspješan povratak označit će početak nove ere svemirskih istraživanja.

NASA i globalna javnost pažljivo prate završni dio misije

Koliko ćemo se odmoreno osjećati nakon buđenja ne zavisi samo od toga koliko smo spavali, već i od toga kakve snove imamo. Novo istraživanje sugeriše da živopisni i „uronjeni“ snovi mogu značajno doprinijeti osjećaju kvalitetnog i dubokog sna.Studiju su proveli naučnici iz Italije, a rezultati bi mogli pomoći u razvoju boljih tretmana za poremećaje spavanja, ali i u razumijevanju zašto uopšte sanjamo.Kako ističe neuroznaučnik Giulio Bernardi, nije svaka mentalna aktivnost tokom sna ista&nbsp; važna je njena "dubina", odnosno koliko nas san uvuče u sebe.<h2>Snovi kao ključ boljeg odmora</h2>U istraživanju su učestvovale 44 zdrave odrasle osobe, a analizirano je ukupno 196 noći spavanja u laboratorijskim uslovima. Tokom noći ispitanici su buđeni i ispitivani o snovima, kao i o tome koliko se odmoreno osjećaju.Rezultati su pokazali da su ljudi osjećaj najdubljeg sna imali ne samo kada nisu sanjali, već i kada su imali živopisne i intenzivne snove. To se dešavalo čak i kada je moždana aktivnost bila sličnija budnom stanju.S druge strane, najlošiji kvalitet sna zabilježen je kod fragmentiranih iskustava – kada su ispitanici imali osjećaj da su budni, ali bez jasnog sanjanja.<h2>Kako mozak "tumači" san</h2>Ovi rezultati mogu djelovati nelogično, jer se obično smatra da je najkvalitetniji san onaj duboki, bez snova. Međutim, ranija istraživanja pokazuju da REM faza sna faza u kojoj najčešće sanjamo često doprinosi osjećaju boljeg odmora.Ova studija fokusirala se na N2 fazu sna, koja traje najduže tokom noći. Naučnici smatraju da živopisni snovi mogu djelovati kao svojevrsni "jastuk" koji ublažava promjene u moždanoj aktivnosti i stvara osjećaj dubljeg sna.Taj efekat je posebno izražen pred jutro kako potreba za snom opada, snovi postaju intenzivniji, a osjećaj odmora veći.<h2>Novi pristup problemima sa snom</h2>Iako istraživanje ne dokazuje direktnu uzročno-posljedičnu vezu, otvara nova pitanja o ulozi snova u kvalitetu sna. Moguće je da snovi pomažu mozgu da obradi emocije i svakodnevna iskustva, čime doprinose osjećaju kontinuiteta i odmora.Ovo otkriće može biti važno i za osobe koje pate od nesanice. U budućnosti bi se mogle razviti metode koje utiču na snove kroz različite tehnike ili terapije kako bi se poboljšao subjektivni osjećaj sna.

Nova studija pokazuje da snovi utiču na to koliko se odmoreno osjećamo, pomažući mozgu da obradi emocije i sjećanja

Zanimljivo otkriće naučnika: Živopisni snovi mogu poboljšati osjećaj dubokog sna

Misija Artemis II jučer je izvela historijski prelet Mjeseca i pritom snimila spektakularne prizore "zalaska Zemlje" i jedinstvene pomrčine Sunca.Prelet je trajao sedam sati, tokom kojih su astronauti uživali u prizorima mjesečeve površine kakve ljudsko oko još nije vidjelo. Iz njihove perspektive, oko 21 posto tajanstvene dalje strane Mjeseca bilo je obasjano Suncem. Radeći u dvije smjene tokom otprilike pet sati, NASA-ini astronauti Rid Vajsmen, Viktor Glover, Kristina Koh i astronaut Kanadske svemirske agencije Džeremi Hansen snimili su oko 10.000 fotografija.Komunikacija sa Zemljom bila je prekinuta na četrdesetak minuta dok je Orion prolazio iza Mjeseca. U tom periodu članovi posade svjedočili su "zalasku Zemlje", prizoru u kojem se činilo kao da Zemlja nestaje iza mjesečevog horizonta, slično onome što su vidjeli astronauti Apolla 1968. godine.<h2>Jedinstvena pomrčina iz svemira</h2>Posada je doživjela i vrlo posebnu pomrčinu Sunca. Kroz prozore Oriona, Mjesec se činio mnogo većim nego što izgleda sa Zemlje. Dok je zaklanjao Sunce, postali su vidljivi dijelovi sunčeve korone, vanjske atmosfere Sunca, uključujući strukture koje su opisali kao "poput fine dječje kose".Potpuna faza pomrčine, kada je Sunce u cijelosti zaklonjeno, za astronaute je trajala gotovo sat vremena, dok na Zemlji obično traje tek nekoliko minuta. Astronauti su također mogli vidjeti planete poput Marsa, Venere i Saturna, kao i zvijezde te Zemljin sjaj.<h2>"Danas ste nam približili Mjesec"</h2>Nakon preleta, zapovjednik misije Rid Vajsmen zahvalio je NASA-inom naučnom timu na uzbudljivom programu promatranja, ali i na "nekim sjajnim, istinski ljudskim trenucima koje smo ovdje doživjeli".&nbsp;- Bili smo dobro pripremljeni i cijenimo sve vas, a ovo je ono što najbolje radimo kada se svi okupimo i djelujemo kao tim.&nbsp;Svi ste to izveli savršeno. Hvala vam što ste nam pružili ovu priliku - rekao je Vajsmen.Naučnica dr. Kelsi Jang uzvratila je zahvalom posadi: "Ne mogu dovoljno naglasiti koliko smo već naučnih spoznaja stekli i koliko ste inspiracije pružili cijelom našem timu, zajednici lunarnih naučnika i cijelom svijetu. Danas ste nam zaista približili Mjesec. I ne možemo vam dovoljno zahvaliti."Snimljene fotografije pomoći će naučnicima u razumijevanju Mjeseca i njegova podrijetla te postaviti temelje za buduće misije na mjesečevu površinu.- Iz iskustva znate kako Zemlja izgleda drugačije kad je gledate iz svemira - rekao je astronaut Džeremi Hansen. "Dok smo bili s daljnje strane Mjeseca i gledali prema Zemlji, zaista niste imali osjećaj da ste u kapsuli. Osjećali ste se preneseno na dalju stranu Mjeseca. To vam je zaista promijenilo percepciju. Bilo je to izvanredno ljudsko iskustvo. Neizmjerno smo zahvalni na tome.

Misija Artemis II jučer je izvela historijski prelet Mjeseca i pritom snimila spektakularne prizore "zalaska Zemlje" i jedinstvene pomrčine Sunca

Artemis II snimio nove spektakularne prizore

Preminuo Kreg Venter: Pionir genetike koji je promijenio savremenu nauku

Opasnost iz dubina okeana kreće se ka Antarktiku: Prijeti nam katastrofa

Meta najavila novi veliki talas otkaza: Odlazi 10 posto zaposlenih

Kokain mijenja ponašanje lososa u prirodi

Asteroid veličine tri nogometna igrališta proći će pokraj Zemlje

Astronauti misije Artemis II poručili: Slijetanje na Mjesec je potpuno izvedivo

Naučnici potvrdili: Preci sisavaca su polagali jaja

Revolucija u stomatologiji: Krunice bi mogle biti gotove za nekoliko sati

AI iz Oxforda predviđa srčani zastoj godinama ranije

Jahta budućnosti: GX42 pomjera granice luksuza na vodi

Misija Artemis II: Odškrinula je vrata povratku čovjeka na Mjesec i gradnji baza na Marsu

Evo kako je izgledao povratak iz svemira

Astronauti misije Artemis II sigurno sletjeli na Zemlju nakon 10 dana u svemiru

Završetak misije Artemis II: Očekuje se slijetanje astronauta u Tihi okean

Zanimljivo otkriće naučnika: Živopisni snovi mogu poboljšati osjećaj dubokog sna

Artemis II snimio nove spektakularne prizore Mjeseca i Zemlje

Nauka

Preminuo Kreg Venter: Pionir genetike koji je promijenio savremenu nauku

Opasnost iz dubina okeana kreće se ka Antarktiku: Prijeti nam katastrofa

Meta najavila novi veliki talas otkaza: Odlazi 10 posto zaposlenih

Kokain mijenja ponašanje lososa u prirodi

Asteroid veličine tri nogometna igrališta proći će pokraj Zemlje

Astronauti misije Artemis II poručili: Slijetanje na Mjesec je potpuno izvedivo

Naučnici potvrdili: Preci sisavaca su polagali jaja

Revolucija u stomatologiji: Krunice bi mogle biti gotove za nekoliko sati

AI iz Oxforda predviđa srčani zastoj godinama ranije

Jahta budućnosti: GX42 pomjera granice luksuza na vodi

Misija Artemis II: Odškrinula je vrata povratku čovjeka na Mjesec i gradnji baza na Marsu

Evo kako je izgledao povratak iz svemira

Astronauti misije Artemis II sigurno sletjeli na Zemlju nakon 10 dana u svemiru

Završetak misije Artemis II: Očekuje se slijetanje astronauta u Tihi okean

Zanimljivo otkriće naučnika: Živopisni snovi mogu poboljšati osjećaj dubokog sna

Artemis II snimio nove spektakularne prizore Mjeseca i Zemlje