Istraživači kažu da njihovo otkriće pruža najjači dokaz do sada da bi svjetovi sa uslovima sličnim Zemlji mogli postojati van našeg Sunčevog sistema.Gas otkriven u atmosferi je helijum, koji ne bi mogao da podrži život, ali mogu biti prisutni i drugi gasovi.Glavni autor Kolin Čerubim sa Univerziteta Harvard opisao je otkriće kao "veliku stvar".- Ovo je prvi put da je neko pronašao atmosferu na stjenovitoj planeti u nastanjivoj zoni druge zvijezde - rekao je Čerubim.Planeta, nazvana LHS 1140b /LHS 1140 b/, udaljena je 48 svjetlosnih godina od Zemlje i kruži oko crvene zvijezde mnogo manje i hladnije od Sunca.Više od 6.000 svjetova otkriveno je u orbiti oko udaljenih zvezda. Ali novo otkriće je značajno jer nas dovodi korak bliže jednoj od najvećih nagrada u nauci: otkriću života na drugom svijetu.Istraživači su u časopisu "Sajens" objasnili da planeta, da bi mogla da podrži život, mora da ima vodu i bude na pravoj udaljenosti od svoje zvijezde, prenosi Bi-Bi-Si.&nbsp;

Ovo otkriće moglo bi pomoći u potrazi za svjetovima izvan našeg Sunčevog sistema

Otkrivena atmosfera oko stjenovite planete: Novi tragovi života u svemiru? 

Slonovi mogu komunicirati s drugim slonovima na udaljenostima do pet kilometara proizvodeći zvukove koji putuju kroz zrak. Međutim, imaju i drugi način slanja signala – seizmičke talase koji putuju kroz tlo. Ove vibracije prenose se od slonovskih stopala, preko nogu, pa sve do kostiju lobanje i unutrašnjeg uha. Mogu se osjetiti na udaljenostima od 10 kilometara ili više. Ovaj fenomen naziva se sluh putem koštane provodljivosti, piše <a href="https://phys.org/news/2026-07-elephants-footsteps-messages-ground-skull.html">Phys.org</a>.Nova studija objavljena u naučnom časopisu <a href="https://www.frontiersin.org/journals/audiology-and-otology/articles/10.3389/fauot.2026.1744613/full">Frontiers in Audiology and Otology</a> otkrila je zašto koštana provodljivost tako dobro funkcioniše kod slonova – sve se svodi na njihovu veličinu i jedan poseban mišić.– Uređaji za slušanje koji se stavljaju u ušni kanal, poput AirPods slušalica, mogu biti iritantni jer zvukove koje proizvodi naše tijelo čujemo glasnije nego što je to uobičajeno, naprimjer dok hodamo ili žvačemo. Slonovi, međutim, mogu koristiti sposobnost zatvaranja ušnih kanala u svoju korist pri komunikaciji na velikim udaljenostima. Utvrdili smo da je sluh putem koštane provodljivosti kod slonova značajno poboljšan zahvaljujući njihovim većim strukturama srednjeg uha, a moguće i dodatno pojačan voljnim zatvaranjem ušnog kanala – rekao je autor studije dr. Sunil Puria, profesor na Odsjeku za otorinolaringologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard i bolnice Massachusetts Eye and Ear.Za potrebe istraživanja naučnici su koristili temporalne (sljepoočne) kosti, dio lobanje u kojem su smješteni srednje i unutrašnje uho. Uzorci su potjecali od uginulih slonova i ljudskih donora.Tim je pričvrstio temporalne kosti za uređaj koji proizvodi vibracije, oponašajući putovanje zvuka kroz tijelo do lobanje. Pomoću laserskog zraka mjereno je koliko su se mali reflektirajući markeri, postavljeni na kosti srednjeg uha, pomicali kao odgovor na vibracije niskih i visokih frekvencija. Tokom eksperimenta ušni kanal bio je zatvoren čepom od meke pjene.Kosti srednjeg uha slona najefikasnije su vibrirale na frekvenciji od oko 400 herca (Hz), dok su ljudske kosti to činile na oko 1,2 kiloherca (kHz). Ispod ovih frekvencija, slonovska uzengija – mala kost srednjeg uha koja prenosi vibracije do unutrašnjeg uha – pomicala se tri do četiri puta više nego ljudska.Veći pomak ne znači nužno i bolju sposobnost sluha, ali podrazumijeva da se više vibracija prenosi do kohlee (puža), dijela uha u kojem se vibracije zvučnih talasa pretvaraju u nervne signale.Prethodna istraživanja pokazala su da slonovi imaju bolju osjetljivost na niskofrekventni sluh putem zračne provodljivosti, pa je logično da bolje od ljudi čuju i niskofrekventne zvukove putem koštane provodljivosti.– Iako smo to pretpostavljali na osnovu njihovog ponašanja u divljini i reakcija na vibracijske stimulanse, bilo je veoma zadovoljavajuće pokazati da slonovi imaju odličan sluh putem koštane provodljivosti – rekla je dr. Kejtlin O'Konel-Rodvel, bivša instruktorica na Odsjeku za otorinolaringologiju Medicinskog fakulteta Harvarda i koautorica studije.Razlog veće osjetljivosti slonova na niskofrekventne zvukove vjerovatno je anatomske prirode. Njihove kosti srednjeg uha devet puta su teže, a bubne opne sedam puta veće nego kod ljudi. Kod većine sisara veličina organa proporcionalna je veličini tijela, što znači da srednje uho slona nije posebno specijalizirano u odnosu na ljudsko – ono je jednostavno mnogo veće.– Zahvaljujući veličini svojih ušiju, slonovi mogu bolje prenijeti zvukove nižih frekvencija do kohlee. Specijalizacija dolazi od toga što se kohlea prilagođava ovom većem unosu i generira nervne odgovore koje mozak može koristiti i interpretirati za komunikaciju – objasnio je Puria.Sposobnost slonova da voljno zatvore svoje ušne kanale – što je sposobnost koju ljudi nemaju – mogla bi dodatno poboljšati njihov izuzetni niskofrekventni sluh. Autori studije pretpostavljaju da slonovi, kada slušaju zvukove frekvencije od oko 200 herca ili niže, mogu kontrahirati mišić koji zatvara ušni kanal, postižući efekat sličan onome kada ljudi stave čepove za uši ili slušalice.– Slonovi proizvode infrazvučne vokalizacije u frekvencijskom opsegu od 10 do 20 herca – objasnila je O'Konel-Rodvel.– Na osnovu naših procjena, sposobnost slonova da zatvore ušne kanale mogla bi pojačati njihov sluh putem koštane provodljivosti i do 30 puta kada slušaju ove infrazvučne frekvencije. Međutim, stvarno poboljšanje osjetljivosti zavisilo bi od toga u kojoj mjeri mišić blokira volumen ušnog kanala – dodao je Puria.Ova studija otvara vrata novim istraživanjima u ovoj intrigantnoj oblasti. Naučnici ističu da je kohlea u korištenim uzorcima bila ispražnjena od tečnosti zbog dugotrajnog procesa nabavke i pripreme, što je možda dovelo do potcjenjivanja rezultata. Budući da je tkivo slona teško nabaviti, broj dostupnih uzoraka bio je ograničen.– Malo je stvorenja koja su veličanstvenija od slonova. Njihove bihevioralne karakteristike mogle bi se bolje razumjeti kroz njihove slušne sposobnosti. Potrebni su nam bolji podaci o njihovoj apsolutnoj osjetljivosti sluha na različitim frekvencijama uz stimulaciju zračnom i koštanom provodljivošću. To smo pokušali istražiti i shvatili da je mnogo lakše reći nego učiniti – zaključio je Puria.

Slonovi, mogu koristiti sposobnost zatvaranja ušnih kanala u svoju korist pri komunikaciji na velikim udaljenostima

Naučnici otkrili zašto slonovi mogu „čuti“ na udaljenosti većoj od 10 kilometara: Korake pretvaraju u poruke

Nauka otkriva da miris kože, disanje i tjelesna toplota određuju ko će biti omiljena meta ovih dosadnih, ali ponekad i opasnih insekata. U načelu, što čovjek ima jači miris i zadah, privlačniji je komarcima, ali sa&nbsp;stanovišta ljudskog ukusa, nije jasno koje su to vrste mirisa.<h2>Ljudsko tijelo šalje signale</h2>Mnogo prije nego što slete na našu kožu, komarci već „čitaju“ signale koje šalje ljudsko tijelo. Naučna istraživanja pokazuju da ih najviše privlače miris kože, ugljen-dioksid (CO₂) koji izdišemo, tjelesna toplota i vlaga, zbog čega pojedine osobe postaju njihove omiljene mete, prenosi BBC.Naučnici ističu da samo ženke komaraca ujedaju ljude jer im je krv potrebna za razvoj jaja. Plijen mogu otkriti s udaljenosti od oko deset metara, prateći tragove CO₂, a kako se približavaju, sve veću ulogu imaju mirisi kože koje stvaraju bakterije na njenoj površini. Zato se često događa da jedna osoba bude izbodena desetak puta, dok druga, koja stoji tik do nje, prođe bez ijednog uboda.Odrasli su privlačniji komarcima od djece jer izdišu više CO₂, a trudnice su gotovo dvostruko privlačnije zbog pojačanog disanja i više tjelesne temperature. Istraživanja pokazuju da komarce privlače i toplota te vlaga.<h2>Najviše komaraca u Posavini</h2>Najviše komaraca na svijetu ima u tropskim i suptropskim područjima, posebno uz močvare i stajaće vode u Brazilu, Indiji, Indoneziji i podsaharskoj Africi. U Bosni i Hercegovini najbrojniji su u Posavini, dolini Save, uz Neretvu te oko močvarnih područja poput Hutovog blata, ali ih tokom ljeta ima i u gradovima poput Sarajeva, Banje Luke i Bijeljine, naročito nakon obilnih kiša.Najopasniji su komarci rodova Anopheles, Aedes i Culex, koji mogu prenositi malariju, denga groznicu, virus Zapadnog Nila, žutu groznicu i druge tropske bolesti. Svake godine bolesti koje prenose komarci uzrokuju stotine hiljada smrtnih slučajeva, uglavnom zbog malarije u Africi, navodi&nbsp;američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).Za zaštitu od komaraca preporučuje se korištenje sprejeva ili krema protiv komaraca,&nbsp;nošenje svijetle odjeće dugih rukava, postavljanje mreža na prozore i izbjegavanje boravka na otvorenom u sumrak, kada su najaktivniji.&nbsp;

Samo ženke komaraca ujedaju ljude jer im je krv potrebna za razvoj jaja

Zašto komarci neke ljude napadaju više od drugih?

Reprezentacija mladih fizičara Bosne i Hercegovine ostvarila je izvanredan rezultat na 56. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike (IPhO), održanoj u Kolumbiji.U konkurenciji više od 400 učenika iz 94 zemlje svijeta, svih pet članova bh. tima osvojilo je medalje ili priznanja. Ovo je tek drugi put od 1996. godine, otkako BiH samostalno učestvuje na ovom prestižnom takmičenju, da se cijela reprezentacija vrati sa maksimalnim učinkom.Uspjeh za Bosnu i Hercegovinu ostvarili su:Alen Avdibegović iz Druge gimnazije Sarajevo osvojio je bronzanu medalju, Vuk Janković iz Gimnazije "Jovan Dučić" Trebinje osvojio je bronzu, Samel Ribić iz Treće gimnazije Sarajevo dobio je pohvalu (Honorable Mention), Stefan Maletić iz Gimnazije Banja Luka također je osvojio pohvalu, Bakir Širbegović iz Druge gimnazije Sarajevo nagrađen je pohvalom.Međunarodna olimpijada iz fizike jedno je od najzahtjevnijih srednjoškolskih takmičenja u svijetu. Učenici se takmiče kroz složene teorijske i eksperimentalne zadatke koje rješavaju tokom dva dana, u višesatnim ispitnim sesijama.

Na ovogodišnjem takmičenju bh. tim dodatno je imao izazov prilagođavanja drugačijim klimatskim uslovima i velikoj vremenskoj razlici.Reprezentaciju Bosne i Hercegovine vodili su Majra Šišić Čaluk i Bojan Kovačević.Ovim rezultatom mladi fizičari BiH na najbolji način završili su sezonu međunarodnih takmičenja, a članovi tima zahvalili su svim institucijama i privatnim donatorima koji su podržali njihov odlazak na svjetsku olimpijadu.

U konkurenciji više od 400 učenika iz 94 zemlje svijeta, svih pet članova bh. tima osvojilo je medalje ili priznanja

Mladi fizičari iz BiH ostvarili historijski uspjeh na međunarodnoj olimpijadi

Gledanje sportskih događaja ne donosi samo uzbuđenje navijačima već može imati i pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, pokazuje istraživanje o kojem piše Independent.Naučnici su utvrdili da je već 20 sekundi gledanja sportskog sadržaja dovoljno da aktivira centre za nagradu u mozgu, koji su povezani s osjećajem zadovoljstva i sreće. Istraživači smatraju da redovno praćenje sporta može dugoročno doprinijeti promjenama u tim moždanim strukturama, što ljudima olakšava da češće osjećaju blagostanje.Ranije istraživanje iz 2023. godine pokazalo je i da gledanje bejzbola uživo na stadionu u Japanu povećava osjećaj životne energije više nego praćenje utakmice putem televizije.Klinički psiholog dr. Stiven Man Tejlor (Steven Mahan-Taylor) ističe da veliki sportski događaji okupljaju ljude bez obzira na godine, kulturu ili jezik. Prema njegovim riječima, sport pruža zajednički fokus, stvara osjećaj pripadnosti i zajedničke radosti te pozitivno utiče na raspoloženje.Stručnjaci navode da sport može potaknuti i veću povezanost među ljudima, posebno u vremenu kada se sve više govori o usamljenosti i društvenoj izolaciji.&nbsp;Međutim, tokom svjetskih prvenstava u fudbalu najvijačke tenzije rastu te mnogi navijači imaju ozbiljne zdravstvene tegobe. Engleski mediji pred utakmicu Engleska - Norveška apeluju na navijače da ne unose previše emocija, posebno ne srčani bolesnici ili oboljeli od drugih hroničnih tegoba, jer je do sada bilo kobnih posljedica.&nbsp;

Stručnjaci navode da sport može potaknuti i veću povezanost među ljudima, posebno u vremenu usamljenosti i društvene izolacije

Giorgina Rodrigez pokazala kako iz kuće prati utakmicu između Portugala protiv Uzbekistana 

Gledanje sporta može povećati osjećaj sreće i dugoročno poboljšati raspoloženje, ali u fudbalu i izazvati srčane udare

Kina je uspješno prizemljila raketu za višekratnu upotrebu, čime je postala ozbiljna konkurencija kompaniji SpaceX Ilona Maska koja je godinama predvodnik u smanjenju troškova svemirskih misija.Kompanija SpaceX je svojim raketama za višekratnu upotrebu napravila veliki iskorak u svemirskoj industriji, ali njenu poziciju sada sve snažnije pokušava ugroziti Kina.

Kineska državna televizija CCTV objavila je snimak uspješnog hvatanja potisnika rakete Long March 10B na pomorskoj platformi, čime je Kina postala druga država u svijetu kojoj je pošlo za rukom izvesti ovakav poduhvat.Ovaj "historijski proboj", kako ga nazivaju kineski mediji, mogao bi imati veliki utjecaj ne samo na SpaceX nego i na čitavu svemirsku industriju.<h2>Veliki korak za kineski svemirski program</h2>Na snimku se vidi kako se raketa polako spušta prema platformi, nakon čega se čuje slavlje inženjera kada je sistem uspješno uhvatio potisnik.Raketu je razvila Kineska akademija za tehnologiju lansirnih vozila (CALT), koja djeluje u okviru državne Kineske korporacije za svemirsku nauku i tehnologiju (CASC).<h2>Drugačiji pristup od SpaceX-a</h2>Raketa Long March 10B može ponijeti 16 tona tereta u nisku Zemljinu orbitu, što je blizu mogućnostima rakete Falcon 9 kompanije SpaceX, koja može prevesti 22 tone.

<blockquote class="twitter-tweet">Long March 10B: ~750 tons Falcon 9: ~549 tons Falcon 9 lands with legs. Long March 10B tries to recover its booster with a complex sea-based net system. Why they make recovery so complicated?<a href="https://x.com/hashtag/falcon9?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#falcon9</a> <a href="https://x.com/hashtag/SpaceX?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SpaceX</a> <a href="https://t.co/0lZ4GouFhX">pic.twitter.com/0lZ4GouFhX</a>&mdash; Lunar Citizen (@LunarCitizens) <a href="https://x.com/LunarCitizens/status/2074842064005812594?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za razliku od Falcona 9, koji autonomno slijeće koristeći četiri izvlačive noge, CALT koristi drugačiji sistem. Njihova platforma pomoću "kuke za slijetanje" hvata raketu tokom spuštanja.<h2>Komercijalni planovi i konkurencija</h2>CALT ovu raketu vidi kao novu platformu za lansiranje satelita za širokopojasni internet, sličnih Starlinku, ali i drugih većih komercijalnih satelita.

<blockquote class="twitter-tweet">SpaceX Watch Out, China Lands Reusable Rocket Booster for First Time China successfully recovered the first stage of its Long March 10B rocket after an orbital launch, with the booster making a controlled vertical landing on a floating platform. The mission also placed a… <a href="https://t.co/QgXMCSfA5K">pic.twitter.com/QgXMCSfA5K</a>&mdash; Ryan Rozbiani (@RyanRozbiani) <a href="https://x.com/RyanRozbiani/status/2075498083824071150?ref_src=twsrc%5Etfw">July 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ponovnom upotrebom prvog stepena rakete kompanija želi značajno smanjiti troškove lansiranja, po uzoru na SpaceX.Raniji kineski pokušaji slijetanja nisu bili jednako uspješni. Konkurentska kompanija LandSpace pokušala je primijeniti pristup sličan onome koji koristi SpaceX.U decembru 2025. godine njihova raketa Zhuque-3 uspješno je stigla u orbitu, ali je eksplodirala tokom pokušaja slijetanja.<h2>Utrka još traje</h2>Kompanija Ilona Maska prvi put je uspješno prizemljila raketu Falcon 9 nakon orbitalnog leta u decembru 2015. godine.Kompanija Blue Origin Džefa Bezosa postala je druga koja je ostvarila takav uspjeh, kada se u novembru 2025. godine njihov potisnik New Glenn uspješno vratio na Zemlju.Iako je najnoviji uspjeh CALT-a veliki korak naprijed, Kina još uvijek ima dug put kako bi dostigla tempo lansiranja kompanije SpaceX.SpaceX je tokom 2025. godine lansirao rakete gotovo svaki drugi dan i ostvario 165 orbitalnih letova, što je gotovo dvostruko više od ukupnog broja lansiranja kineskog svemirskog programa.

Ovaj "historijski proboj", kako ga nazivaju kineski mediji, mogao bi imati veliki utjecaj ne samo na SpaceX nego i na čitavu svemirsku industriju

Video / Kina uspješno prizemljila raketu i postala opasna konkurencija Ilonu Masku

Nova analiza provedena u Velikoj Britaniji pokazala je da bi marka automobila mogla biti povezana s rezultatima na testovima inteligencije. Prema istraživanju kompanije Free Bets, vozači Volva ostvarili su najviši prosječni kvocijent inteligencije (IQ), dok su vozači BMW-a i Minija zauzeli posljednje mjesto.Vlasnici Volva imali su prosječan IQ od 115, što se smatra iznadprosječnim rezultatom. Slijede vozači Škode (113), Tesle i Toyote (112) te Honde (111). Na dnu liste našli su se Land Rover, Vauxhall, Fiat, a posljednje mjesto dijele BMW i Mini s prosječnim IQ-om od 87.Istraživanje je provedeno na uzorku od 2.000 vozača u Velikoj Britaniji. Učesnici su rješavali standardizirani test inteligencije i naveli marku automobila koji voze, na osnovu čega su istraživači uporedili rezultate.Glasnogovornik kompanije Free Bets Tim Agnew izjavio je da rezultati potvrđuju uvriježenu percepciju da su vozači Volva „razumni“, ali je naglasio da istraživanje ne dokazuje da marka automobila određuje inteligenciju ili kvalitet vožnje, već samo ukazuje na statističku povezanost.

BMW i Mini na začelju liste

Istraživanje: Vozači Volva imaju najveći IQ

Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način poslovanja velikih kompanija, a jedan od najnovijih primjera dolazi iz Njemačke. Osiguravajući gigant Allianz planira ukinuti između 1.500 i 1.800 radnih mjesta u svojoj jedinici Allianz Partners, koja pruža usluge pomoći na putovanjima i putnog osiguranja. Kompanija istovremeno ubrzava uvođenje rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.Izvršni direktor Allianz Partnersa Tomas Kuncman (Thomas Kuncmann) izjavio je za Blunberg da će smanjenje broja zaposlenih biti provedeno kroz dobrovoljne odlaske, prijevremene penzije i sporazumne raskide ugovora. Promjene će obuhvatiti više evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku, Španiju, Italiju i zemlje Beneluksa.-Ovo bi u nekom trenutku moglo da se dogodi svakome od nas - rekao je Kuncman, poručivši da kompanija želi provesti transformaciju na odgovoran način.Allianz Partners zapošljava više od 22.000 ljudi širom svijeta, a kompanija navodi da će digitalizacija i AI omogućiti brže usluge korisnicima, posebno u oblastima koje uključuju obradu zahtjeva, komunikaciju i administrativne poslove.<h2>Koliko je ljudi u Evropi izgubilo posao zbog AI-ja?</h2>Tačan broj radnih mjesta koja su u Evropi nestala isključivo zbog umjetne inteligencije ne postoji. Stručnjaci upozoravaju da je teško odvojiti utjecaj AI-ja od drugih razloga poput ekonomske krize, restrukturiranja kompanija i promjena poslovnih modela.Prema analizama Međunarodne organizacije rada (ILO), AI će u narednim godinama prije svega promijeniti veliki broj poslova, a ne nužno ih potpuno ukinuti. Oko četvrtine radnih mjesta u svijetu ima određeni nivo izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji, ali većina poslova će vjerovatnije biti transformisana nego zamijenjena.Najugroženiji su poslovi koji uključuju ponavljajuće zadatke, administraciju, unos podataka i dio korisničke podrške. Slučaj Allianza pokazuje da se prelazak na AI više ne smatra samo tehnološkim eksperimentom, već konkretnom promjenom koja već utiče na radna mjesta širom Evrope.<h2>Administracija prva na udaru, ali nijedna profesija nije potpuno nestala</h2>Najveći rizik od zamjene umjetnom inteligencijom trenutno imaju administrativni i kancelarijski poslovi – unos podataka, sekretarski poslovi, obrada dokumenata, knjigovodstvena podrška i dio poslova korisničke službe. Razlog je što AI veoma dobro obavlja zadatke koji se ponavljaju, zasnivaju se na tekstu, podacima i pravilima.Na udaru su i prevodilačke usluge, izrada jednostavnih marketinških sadržaja, grafički dizajn početnog nivoa i dio programerskih poslova, gdje AI alati mogu ubrzati ili preuzeti određene zadatke.Ipak, za sada nije nestala nijedna velika profesija isključivo zbog AI-ja. Stručnjaci upozoravaju da AI uglavnom mijenja poslove, a ne briše cijela zanimanja. Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi da će najveći efekat biti "transformacija rada" – ljudi će raditi uz AI, dok će se dio zadataka automatizirati. Najugroženija su radna mjesta s mnogo rutinskih zadataka, dok su poslovi koji zahtijevaju ljudsku procjenu, fizički rad, kreativnost, empatiju i odgovornost za sada znatno sigurniji. Procjena je da će uz IT stručnjake, zanatliije - vodoinstalateri, limari, tesari, monteri... imati sigurne poslove i rast cijena svojih usluga.&nbsp;

Stručnjaci upozoravaju da AI uglavnom mijenja poslove, a ne briše cijela zanimanja. 

AI mijenja tržište rada: Koja su zanimanja najugroženija?

Kineska sonda Tianwen-2 poslala je prvu fotografiju rijetkog Zemljinog "mini-mjeseca", asteroida poznatog kao Kamoʻoalewa. Sonda, koja je dio prve kineske misije usmjerene na povratak uzoraka s asteroida, lansirana je 29. maja 2025. godine, a nakon 13 mjeseci putovanja i pređenih milijardu kilometara stigla je do svog glavnog odredišta, objavio je <a href="https://www.sciencealert.com/first-ever-close-up-revealed-of-earths-rare-minimoon">ScienceAlert</a>.<h2>Snimak iz blizine</h2>Od 2. jula sonda se nalazi na udaljenosti od oko 20 kilometara od Kamoʻoalewe, odakle je napravila snimak ovog "mini-mjeseca". Naziv je dobio po havajskoj pjesmi o nebeskom tijelu koje se njiše.Nakon dugog puta sa Zemlje, Tianwen-2 je prvi put optički registrovala Kamoʻoalewu 6. juna, a do 19. juna približila mu se na udaljenost od 2.000 kilometara. Početkom jula sonda je stigla na samo 20 kilometara od ovog objekta.Kamoʻoalewa se ne smatra pravim Zemljinim satelitom jer njegova glavna orbita kruži oko Sunca. Ipak, zbog toga što svakih 45 godina prolazi eliptičnom putanjom u blizini naše planete, pripada rijetkoj kategoriji "kvazi-satelita".Riječ je o jednom od samo sedam poznatih objekata koji kruže u blizini Zemlje. Pripada grupi Apolonovih asteroida, koji uglavnom dijele Zemljinu orbitu oko Sunca. Kao kvazi-satelit, Kamoʻoalewa se tokom dužih perioda zadržava u blizini naše planete.O ovom nebeskom tijelu do sada se znalo uglavnom na osnovu posmatranja sa velikih udaljenosti. Njegov prečnik procjenjuje se između 40 i 100 metara, što znači da bi mogao postati najmanji asteroid koji je ikada posjetila neka svemirska letjelica.<h2>Ciljevi misije</h2>U okviru misije, Tianwen-2 će iz orbite proučavati asteroid i prikupiti uzorke koje će kasnije vratiti na Zemlju.- Među poznatim asteroidima u blizini Zemlje, 2016HO3 izuzetno je rijedak Zemljin koorbitalni objekt - objasnio je fizičar Rongćiao Džang iz Pekinškog centra za istraživanje Mjeseca i svemirsko inženjerstvo sa svojim kolegama.- Kao Zemljin kvazi-satelit, period njegove orbite blizak je Zemljinom, što omogućava prijenos uz nisku potrošnju energije, a održava i stabilnu udaljenost od Zemlje, što pruža povoljne uslove za praćenje, kontrolu i komunikaciju - dodao je.Istraživači navode da njegova neobična orbita, zagonetno porijeklo i neriješena pitanja o fizičkim karakteristikama predstavljaju priliku za proučavanje nastanka Zemljinih kvazi-satelita i razvoja njihovih orbita.Uzorci koje će sonda prikupiti trebali bi pomoći u provjeri teorije prema kojoj je Kamoʻoalewa zapravo dio Mjeseca koji se od njega odvojio nakon drevnog udara.Nakon približno devet mjeseci istraživanja Kamoʻoalewe, Tianwen-2 nastavit će put prema kometi 311P, koja se nalazi u glavnom asteroidnom pojasu iza Marsa.Prije toga, tokom prolaska pored Zemlje, sonda će otpustiti kapsulu s prikupljenim uzorcima. Kometa 311P privlači pažnju naučnika zbog neobičnog prašnjavog repa sa šest krakova, čiji nastanak još uvijek nije u potpunosti objašnjen.Ova misija predstavlja jedno od najambicioznijih istraživanja malih svemirskih tijela, a njeni rezultati s velikim interesovanjem očekuju se u naučnoj zajednici.

Od 2. jula sonda se nalazi na udaljenosti od oko 20 kilometara od Kamoʻoalewe, odakle je napravila snimak ovog "mini-mjeseca

Prva fotografija Zemljinog "mini-mjeseca"

Kineska sonda snimila prvu fotografiju Zemljinog "mini-mjeseca"

Iako u svemiru nema zvuka u klasičnom smislu, podaci prikupljeni svemirskim sondama mogu se pretvoriti u zapis koji ljudsko uho može čuti. Upravo su takvi podaci, koje je NASA-ina sonda Cassini prikupila tokom posljednjih sedmica svoje misije oko Saturna, omogućili naučnicima da prvi put „čuju“ valove plazme koji putuju između plinovitog diva i njegovog ledenog mjeseca Encelada.Cassini je posljednja mjerenja obavio 2017. godine, neposredno prije završnog zarona u Saturnovu atmosferu, čime je okončana njegova gotovo dvadesetogodišnja misija. Tokom završne faze, poznate kao Grand Finale, letjelica se približila planeti više nego ikada prije, što je omogućilo prikupljanje podataka koji s veće udaljenosti ne bi bili dostupni.

Rezultati dvije studije objavljenih 2018. godine u časopisu Geophysical Research Letters otkrili su dotad nepoznate interakcije između Saturna, njegovih prstenova i Encelada. Jedna od njih prvi put je pokazala da valovi plazme putuju između planete i njenog mjeseca duž magnetskih silnica koje ih povezuju.Na jednom od svojih najbližih prolaza, dvije sedmice prije završetka misije, Cassini je instrumentom Radio and Plasma Wave Science (RPWS) zabilježio elektrostatske valove plazme koji se šire između Saturna i Encelada.Važno je naglasiti da se ne radi o zvuku koji se širi svemirom. Zvuk je mehanički val kojem je potreban medij, poput zraka, kako bi se mogao prenositi, a u vakuumu svemira to nije moguće. Cassini nije zabilježio zvučne valove, nego elektrostatske valove plazme koji se mogu širiti kroz svemir.

Letjelica se približila planeti više nego ikada prije, što je omogućilo prikupljanje podataka

NASA otkrila kako "zvuči" Saturn: Poslušajte signal koji je zabilježila sonda 

Arheolozi su u blizini Pivke u Sloveniji otkrili ulaz u radionicu iz gvozdenog doba, staru oko 2.000 godina. Nalaz je na lokalitetu prahistorijskog naselja Baba, jednom od više od stotinu utvrđenih naselja iz tog perioda u regiji Notranjska.&nbsp;Kako izvještava slovenačka STA, istraživači su pronašli ostatke građevine s polukružnim ulazom, izgrađene od pješčara, za koju vjeruju da je služila kao radionica. Na to upućuju istopljeni bronzani predmeti – narukvice, prstenje, kopča i metalni fragmenti – koji svjedoče da su tadašnji stanovnici reciklirali nakit kako bi izradili nove predmete. Pronađeni su i rimski i keltski novčići te luksuzno rimsko posuđe, što potvrđuje da su stanovnici naselja održavali trgovačke veze s Rimljanima i postepeno prihvatali njihovu kulturu.&nbsp;Gvozdeno doba u Evropi trajalo je približno od 1200. godine prije nove ere do početka naše ere, odnosno rimskih osvajanja.

Pronađeni su i rimski i keltski novčići te luksuzno rimsko posuđe, što potvrđuje da su tamošnji stanovnici održavali trgovačke veze s Rimljanima

Otkrivena radionica u Sloveniji stara više od 2.000 godina: Stanovnici još tada reciklirali bronzani nakit

Ruski naučnici razvili su radioprotektivni preparat koji bi mogao da ublaži neželjene efekte radioterapije i zaštiti zdrava tkiva tokom liječenja raka, saopćio je glavni ruski onkolog Andrej Kaprin.Jedan od perspektivnih pravaca istraživanja odnosi se na razvoj radioprotektivnog preparata namijenjenog ublažavanju negativnog dejstva jonizujućeg zračenja na organizam. Takva sredstva posebno su značajna u radioterapiji, gdje je naš cilj ne samo da što efikasnije djelujemo na tumor, već i da zaštitimo zdrava tkiva, rekao je Kaprin, prenose RIA Novosti.On je dodao da su ovakvi preparati važni i za unapređenje zaštite od zračenja, uključujući i vanredne situacije izazvane tehnološkim nesrećama.Prema njegovim riječima, preparat se trenutno nalazi u fazi neophodne stručne ekspertize.Kaprin je rekao da je još prerano da se govori o njegovoj širokoj primjeni, ali da dosadašnji rezultati pružaju osnov za oprezni optimizam kada je riječ o perspektivama razvoja ovog pravca.

Prema njegovim riječima, preparat se trenutno nalazi u fazi neophodne stručne ekspertize

Razvijen preparat protiv nuspojava radioterapije

Nova nada za oboljele od karcinoma: Razvijen preparat protiv nuspojava radioterapije

Ako se ostvare planovi Ilona Maska (Elona Muska), posmatranje zvijezda i proučavanje svemira sa Zemlje mogli bi postati nemogući.&nbsp;<h2>Zakrčenje neba</h2>Iako Starlinkova flota satelita omogućava brzi internet širom svijeta, ovo umjetno megasazviježđe izaziva ozbiljnu zabrinutost naučnika.Evropska južna opservatorija (ESO) upozorava da bi dalje zakrčenje neba, uključujući Maskovu namjeru da uspostavi mrežu od milion satelita kao orbitalnih podatkovnih centara, moglo imati katastrofalne posljedice za astronomiju jer sateliti nepredvidivo rasipaju svjetlost i ometaju snimanja.Broj satelita u niskoj orbiti naglo je porastao od 2019. godine, pa je tako prošlog mjeseca u orbiti bilo 10.400 Starlinkovih satelita, što je ogroman skok u poređenju sa 14.450 satelita lansiranih u čitavoj ljudskoj historiji prije 2022. godine.&nbsp;<h2>Vidljivi sateliti</h2>ESO predlaže ograničenje na 100.000 jedva vidljivih satelita kako bi se smanjila šteta. Simulacije naučnika pokazuju da bi očekivani priliv satelita smanjio vidno polje vodećeg evropskog Vrlo velikog teleskopa (VLT) u Čileu za 28 posto, čak i ako sateliti ostanu nevidljivi golim okom.&nbsp;Ako bi sateliti bili sjajniji, većina snimaka teleskopa Vera C. Rubin u Čileu postala bi neupotrebljiva tokom nekoliko sati svake noći jer sateliti obasjani Suncem ostavljaju sjajne pruge koje uništavaju snimke udaljenih galaksija.&nbsp;Ova situacija izaziva veliku frustraciju jer svjetlosno zagađenje prijeti da zaslijepi izuzetno preciznu i osjetljivu opremu vrijednu stotine miliona dolara, smještenu na najvišim i najsušnijim mjestima na planeti.

Ova situacija izaziva veliku frustraciju jer svjetlosno zagađenje prijeti da zaslijepi izuzetno preciznu i osjetljivu opremu

Starlink prijeti astronomiji: Stručnjaci upozoravaju da bi Maskovi sateliti mogli oslijepiti najmoćnije teleskope na Zemlji

Snažni udari asteroida tokom prvih nekoliko stotina miliona godina postojanja Zemlje možda su odgodili nastanak prvih stabilnih kontinenata, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Science.Međunarodni tim predvođen geologom Timom Džonsonom (Johnson) sa Univerziteta Curtin smatra da su česti udari asteroida oslobađali ogromne količine energije koje su zagrijavale Zemljinu koru i plašt, sprječavajući njihovo hlađenje i formiranje dugotrajne, stabilne kontinentalne kore.Period između nastanka Zemlje prije oko 4,5 milijardi godina i prije četiri milijarde godina, poznat kao hadij, ostao je slabo sačuvan u geološkim zapisima. Iz tog perioda sačuvan je tek mali broj stijena i kristala cirkona, dok je većina najstarije Zemljine kore nestala.Dosadašnja istraživanja nastanak najstarijih dijelova Zemljine kore objašnjavala su djelovanjem tektonskih ploča. Međutim, autori novog istraživanja smatraju da se rana kora možda nikada nije uspjela dovoljno stabilizirati upravo zbog snažnih i učestalih udara asteroida.Kako bi rekonstruisali događaje iz tog perioda, istraživači su se oslonili na geološke podatke s Mjeseca. Budući da Mjesec nema aktivnu tektoniku, njegova površina i danas čuva tragove udara koji pružaju vrijedan uvid u historiju bombardovanja unutrašnjeg dijela Sunčevog sistema. Naučnici smatraju da je Zemlja u isto vrijeme bila izložena sličnom intenzitetu udara.Tim je zatim pomoću računarskih modela analizirao utjecaj energije oslobođene tokom sudara. Rezultati pokazuju da je toplota nastala nakon udara mogla biti jednaka ili čak veća od toplote koju je Zemlja tokom velikog dijela hadija proizvodila vlastitim unutrašnjim procesima.Koautor istraživanja Kreg Onil (Craig O'Neill) s Tehnološkog univerziteta Queensland objasnio je da je veliki dio energije udara završavao u Zemljinom plaštu, gdje je izazivao njegovo zagrijavanje, uzdizanje i topljenje stijena, kao i stvaranje velikih količina magme.Računarski modeli ukazuju da je stijena neposredno ispod površine tokom dužeg perioda mogla ostati djelimično rastopljena, zbog čega se Zemljina kora nije mogla dovoljno ohladiti i očvrsnuti kako bi nastale stabilne tektonske ploče ili kontinenti. Svaki novoformirani dio kore pritom bi se ponovo topio i vraćao u unutrašnjost planete.Autori istraživanja smatraju da su se uslovi za formiranje stabilne kontinentalne kore pojavili tek u ranom arhaiku, nakon što je intenzitet udara asteroida značajno oslabio. Tada se Zemljina kora mogla postepeno hladiti i zadebljavati, čime su stvoreni uslovi za razvoj tektonike ploča, procesa koji se smatra jednim od ključnih faktora dugoročne nastanjivosti Zemlje.

Kako bi rekonstruisali događaje iz tog perioda, istraživači su se oslonili na geološke podatke s Mjeseca

Nova teorija o ranoj Zemlji: Asteroidi su možda spriječili nastanak prvih kontinenata

Predstavnici Bosne i Hercegovine ostvarili su odlične rezultate na ovogodišnjoj Balkanskoj olimpijadi iz fizike, gdje su pokazali znanje i kvalitet u konkurenciji najboljih mladih fizičara iz regije.Učenik Tarik Odžak iz Treće gimnazije Sarajevo, koji pohađa prvi razred, osvojio je počasnu medalju, dok je istim priznanjem nagrađen i Tarik Omanović iz MSŠ „Hazim Šabanović“ Visoko, učenik drugog razreda.Posebnu nagradu osvojio je Stefan Grujičić iz SŠC Foča, također učenik prvog razreda.Ekipa Bosne i Hercegovine nastupila je pod vodstvom mentora Kenana Saračevića i Stefana Kovačevića, koji su pratili učenike tokom takmičenja.Odlazak bh. učenika na 8. Balkansku olimpijadu iz fizike omogućen je zahvaljujući podršci Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, Pedagoškog zavoda Republike Srpske, Grada Visoko, kao i brojnih kompanija i pojedinaca koji su podržali ovaj važan projekat.Organizatori su zahvalili svim donatorima koji su pomogli učešće mladih fizičara iz BiH, uključujući kompanije i pojedince koji su željeli ostati anonimni.Ovi rezultati još jednom potvrđuju talenat i predan rad mladih bh. učenika na međunarodnim takmičenjima.

Ekipa Bosne i Hercegovine nastupila je pod vodstvom mentora Kenana Saračevića i Stefana Kovačevića, koji su pratili učenike tokom takmičenja

Mladi fizičari ostvarili sjajne rezultate na međunarodnom takmičenju

Mladi fizičari iz BiH zablistali na Balkanskoj olimpijadi: Osvojili medalje i priznanja

NASA-ini radari na Grenlandu otkrili su jednu od najzanimljivijih skrivenih struktura iz perioda Hladnog rata – američku vojnu bazu Camp Century, zakopanu oko 30 metara ispod ledenog pokrivača. Otkriće je došlo slučajno tokom istraživanja ledenog dna i ponovo otvorilo pitanje koliko još tajni leži ispod arktičkog leda.Baza je locirana pomoću radarskog sistema UAVSAR, koji može “vidjeti” kroz led i prepoznati strukture ispod površine. Naučnici NASA-e, među kojima su Čed Grin (Chad Green) i Aleks Gardner (Alex Gardner) iz JPL laboratorije, uočili su neobične geometrijske oblike koji odgovaraju nekadašnjem vojnom kompleksu.<h2>"Grad ispod leda"</h2>Kamp Century, poznat i kao “grad ispod leda”, izgrađen je krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina u strogoj tajnosti. Kompleks je imao mrežu tunela dugu skoro tri kilometra i bio je zamišljen kao dio šire američke vojne strategije na Arktiku.Unutar baze nalazile su se stambene jedinice, laboratorije i tehnička infrastruktura, a napajanje je obezbjeđivao mali nuklearni reaktor PM-2A, jedan od prvih te vrste. Ekstremni uslovi, sa temperaturama koje su padale i do minus 70 stepeni, učinili su održavanje baze izuzetno teškim.- Tražili smo samo dno ledenog pokrivača, a onda se odjednom pojavio Kamp Century - izjavio je Aleks Gardner iz NASA JPL-a, opisujući trenutak kada je struktura prvi put identifikovana.<h2>Projekat Iceworm i skrivena vojna ambicija</h2>Iako je baza djelimično služila za naučna istraživanja, njen pravi značaj bio je povezan s tajnim vojnim planom poznatim kao Projekat Iceworm. Plan je predviđao izgradnju ogromne mreže podzemnih tunela u kojima bi bile smještene nuklearne rakete.Prema kasnije objavljenim dokumentima, ideja je uključivala stotine lansirnih pozicija i hiljade kilometara tunela ispod leda. Danska vlada u to vrijeme nije bila u potpunosti upoznata s razmjerama projekta.Međutim, plan nikada nije ostvaren. Led se stalno pomjerao, deformisao konstrukcije i učinio održavanje baze gotovo nemogućim. Kamp Century je konačno napušten 1967. godine.<h2>Naslijeđe koje i dalje ostaje pod ledom</h2>Iako je nuklearni reaktor uklonjen, ispod leda je ostala značajna količina radioaktivnog otpada, procijenjena na više od 178.000 litara. To danas otvara novo pitanje koje zabrinjava naučnike.Zbog klimatskih promjena, ledeni pokrivač Grenlanda se postepeno topi, a procjene ukazuju da bi područje oko bivše baze moglo početi da se otkriva već oko 2090. godine.Kako upozorava klimatolog Vilijam Kolgan (William Colgan), ono što je nekada smatrano zauvijek zakopanim više nije sigurno. Klimatske promjene mijenjaju pravila i ono što je decenijama bilo izolovano ispod leda moglo bi ponovo postati dostupno.

NASA-ini radari na Grenlandu otkrili su jednu od najzanimljivijih skrivenih struktura iz perioda Hladnog rata

NASA otkrila američku tajnu iz Hladnog rata