<p>Na sam spomen Kotora mnogima će prva asocijacija biti čuvene, često dijeljene fotografije i sada već prepoznatljive, na kojima se vidi sva ljepota Bokokotorskog zaliva. I upravo tu će mnogima biti jasno i zašto je Boku čuveni bosanskohercegovački pjesnik Aleksa Šantić nazvao „nevjestom Jadrana“.</p><p>Gradski bedemi s kojih se pruža nestvarno lijep pogled na Boku važe za jednu od najposećenijih atrakcija ovog primorskog grada.</p><p>Stari grad Kotor, kojim dominira katedrala Svetog Tripuna, zaštitnika grada, posebna je priča. Gdje god da koraknete, nećete moći da ne osjetite duh Kotora. Grada kojim su mnogi vladali, ali koji je uspijevao da ostane svoj.</p><p>Koliki značaj ima stari dio Kotora pokazuje i podatak da je uvršten na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. I ne samo da je na tu listu uvršten, nego je okarakteriziran i kao jedan od mediteranskih srednjovekovnih gradova, koji je možda i najbolje očuvan.</p>

<h2>Bedemi Kotora</h2><p>Građeni s ciljem da očuvaju grad, bedemi koji danas nadvisuju Kotor su i jedna od najposjećenijih gradskih atrakcija.</p><p>I ne samo da se, nakon pređenih približno 4,5 kilometara staze, turistima nudi mogućnost da upiju svu ljepotu Bokokotorskog zaliva iz drugačije perspektive, nego i duž čitave staze mogu uživati u ljepoti koja okružuje gradske bedeme.</p><p>Uz katedralu Svetog Tripuna, koja predstavlja nezaobilaznu atrakciju u starom gradskom jezgru, u Kotoru postoji i Pomorski muzej, koji je također atraktivan turistima. U okviru stalne muzejske postavke posjetiocima se nudi prilika da izbliza vide kako se Kotor kao grad razvijao i u pomorskom smislu.</p><h2>Jedinstvena manifestacija i neobičan muzej</h2><p>Šetnja kaldrmisanim ulicama starog grada sasvim je dovoljna da bi se bolje upoznao grad, koji je pod zaštitom Svetog Tripuna.</p><p>Za one koji žele da uživaju u možda najljepšem pogledu na Bokokotorski zaliv, tu je i žičara koja spaja grad Kotor i Lovćen. A poseban užitak pruža i 15-minutna plovidba brodićem od Kotora do ostrva nazvanog Gospa od Šrpjela. Možda to omanje ostrvo ne bi ni bilo toliko interesanatno, da nije nastalo na takav način.</p><p>Tokom jula Kotor je domaćin „Fašinade“, jedinstvene manifestacije zahvaljujući kojoj je ostrvo Gospa od Šrpjela i formirano, ali i očuvano do današnjih dana.</p><p>Riječ je o vrlo zanimljivom običaju, u kome učestvuju muške glave kotorskih porodica. Svako u svojoj barci tada nosi kamenje, koje zatim biva dodato ostrvcetu, kako bi se održao viševijekovni običaj. Zanimljiva i jedinstvena manifestacija „Fašinada“organizira se u spomen na pronalazak Bogorodičine ikone na škrpjeli, odnosno hridi koja je tu nekada postojala.</p><p>Na Gospi od Škrpjela danas se nalazi i omanja crkva, koja je izgrađena zaslugom kotorskih moreplovaca.</p><p>U Kotoru postoji i jedinstveni muzej na ovom području, koji je posvećen mačkama. Ljubitelji ovih životinja smatraju ga pravom poslasticom, jer se u njemu, između ostalog, mogu videti i statue mačaka koje su izrađivane još u drevnom Egiptu. Dio muzejske postavke su i figure mačaka novijeg datuma.</p>

Ako postoji najljepši pogled na Boku, onda je to s bedema ovog crnogorskog grada

Kotor: “Nevjesta Jadrana” u Bokokotorskom zalivu 

<p>Dosadili su vam kičasti prizori? Svijet je lijep zato što je raznolik i uistinu se na njemu može pronaći ponešto za svačiji ukus. Kičaste scene idealnih pješčanih plaža sa zalaskom sunca i dva delfina na pučini vjerovatno su vam već dosadili. “Nahranite” oči nečim novim što će vas istovremeno oduševiti i iznenaditi.</p><p>Donosimo vam sedam fantastičnih, najljepših, ali i najbizarnijih krajolika svijeta koji kao da nisu s naše planete. Ovi nesvakidašnji krajolici istovremeno bude oduševljenje i čuđenje.</p><h2>Šuma stijena (Shilin), Kina </h2><p>Kineska “kamena šuma” prekriva 150 kvadratnih metara površine na jugoistoku zemlje. Tvore ih potrošene vapnenačke stijene koje su usred djelovanja kiše oblikovale raznolike stupove čija visina varira između šest i čak 100 metara. Izdaleka ovi zašiljeni stupovi izgledaju kao da oblikuju šumu po čemu je cijeli krajolik i dobio ime.</p>

<h2>Mima Mounds, država Vašington</h2><p>Za objašnjenje ovo misterioznog krajolika naučnici su tražili razlog u glodavcima pa čak i u potresima. U svakom slučaju, ovi teško objašnjivi humci visine 1 do 2 metra prostiru se prerijama zapadnog Vašingtona, a njihov raspored je gotovo lunarnog karaktera.</p>

<h2>Pamukkale, Turska</h2><p>Vrući izvori Pamukkale vrlo su popularna turistička destinacija Turske. Međutim, njihova vrijednost je neprocjenjiva i stara hiljadama godina. Otkad je lokacija proglašena dijelom svjetske kulturne baštine, na izvore je smanjen turistički pritisak.</p>

<h2>Moeraki stijene, Novi Zeland</h2><p>Stijene sferičnog oblika koje su tačkasto raspoređene po plažama Novog Zelanda u prošlosti su pripadale moru. Četiri do pet miliona godina kasnije, nakon 50-ak metara debelog sloja mulja te zanimljive forme postale su dio kopna. Prema drevnoj legendi Maora, stijene su ostaci voća i povrća koje je tamo dospjelo iz stare olupine kanua.</p>

<h2>Bisti Badlands, Novi Meksiko</h2><p>Meksička lokacija, Bisti Badlands, vrlo je slabo posjećeno područje skriveno u divljini pustinje na sjeverozapadu Novog Meksika. Iako je područje siromašno biljnim i životinjskim svijetom obiluje zanimljivim i nesvakidašnjim formacijama stijena.</p>

<h2>Vulkan Dallol, Etiopija</h2><p>Ovo je najniže položen kopneni vulkan na svijetu, poznat i kao najtoplije mjesto na Planeti. Svoju zanimljivu obojenost duguje brojnim mineralnim spojevima poput željezovog klorida, hidroksida željeza i sumpora.</p>

<h2>Čokoladna brda, Filipini</h2><p>Područje Bohola na Filipinima prošarao je s između 1200 i 1700 brdašaca koji ispod zelene travnate površine zapravo kriju vapnenačke stijene. Naziv ”Čokoladna brda” dobili su zbog svog izgleda tokom sezone suše kada trava poprimi smeđu – čokoladnu boju.</p>

“Nahranite” oči nečim novim što će vas istovremeno oduševiti i iznenaditi

Najljepši i najbizarniji krajolici svijeta: Ovih 7 kao da nisu s naše planete

<p>Britanski list Express objavio je da albanska vlada predviđa kako bi ova zemlja do 2030. godine mogla privući više od 30 miliona turista. Za poređenje, 2015. godine Albaniju je posjetilo nešto više od tri miliona ljudi.</p><p>Nakon pandemije, broj posjetilaca je naglo porastao – samo 2023. godine u zemlju je stiglo oko 10 miliona turista, što predstavlja rast od 56 posto u odnosu na brojke iz perioda prije pandemije.</p><h2>Treći najbrži rast na svijetu</h2><p>Zahvaljujući ovim rezultatima, Albanija je postala najbrže rastuća turistička destinacija u Evropi. Vlasti procjenjuju da bi do kraja decenije mogli dostići brojku od 30 miliona stranih posjetilaca.</p><p>Ovakav rast premašio bi trenutni broj turista koje godišnje primaju zemlje poput Portugala ili Hrvatske. Prema globalnim podacima, Albanija bilježi treći najbrži rast turizma u svijetu – odmah iza Katara i Portorika. Bliskoistočni naftni gigant Katar zabilježio je porast posjetilaca od 89 posto između 2019. i 2023. godine, dok je Portoriko zabilježio rast od 58 posto – nešto više od albanskog.</p><p>Među investitorima u albanski turistički sektor nalaze se i Džared Kušner i njegova supruga Ivanka Tramp, koji su nedavno dobili odobrenje za izgradnju luksuznog hotela vrijednog 1,4 milijarde dolara na otoku Sazan.</p><p>Uesli Didani iz lokalnog portala Saranda Web izjavila je za The Telegraph da postoji zabrinutost zbog prebrzog razvoja pojedinih segmenata turističkog buma.</p><p>- Neki građevinski projekti su realizovani bez adekvatnog urbanističkog plana. U obalnim mjestima poput Sarande zabilježeni su slučajevi zagađenja mora građevinskim otpadom - rekla je Didani.</p><p>Također je istaknula da su lokalni stanovnici potisnuti s tržišta nekretnina, slično onome što se dešava u poznatim turističkim destinacijama poput Majorke.</p><p>Masovni turizam podigao je cijene u obalnim regijama, zbog čega su najamnine i određene usluge postale nedostupne lokalnom stanovništvu.</p><h2>Skriveni dragulj</h2><p>Albanija se dugo smatrala skrivenim turističkim draguljem Evrope, s prirodnim atrakcijama poput Plavog oka – planinskog izvora, žičare Dajti Ekspres koja vodi na vrh planine Dajti, te Nacionalnog parka Butrint, arheološkog lokaliteta sa slojevima historije od helenskog do bizantskog perioda.</p><p>Pored toga, pješčane plaže, obalna odmarališta i toplo ljetno vrijeme dodatno čine Albaniju privlačnom destinacijom za strane turiste.</p>

Albanija je postala najbrže rastuća turistička destinacija u Evropi

Albanija turistički hit: Do 2030. godine mogla bi nadmašiti Hrvatsku i privući više od 30 miliona turista

<p>U Holandiji, bicikl nije samo prevozno sredstvo, već neizostavan dio svakodnevnog života građana svih uzrasta, od sedam do sedamdeset godina, javlja Anadolu.</p><p>Zemlja sa 17 miliona stanovnika posjeduje čak 23 miliona bicikala. Prema podacima Holandske unije biciklista, na Holandiju spada 2,3 posto od ukupno milijarde bicikala širom svijeta.</p><p>Svake godine u zemlji se proda oko milion novih bicikala, dok većina stanovnika koristi polovnu opremu. Bicikl se koristi za različite svrhe: 31 posto za razonodu, 22 posto za odlazak na posao, 18 posto za školu i 14 posto za kupovinu.</p><p>Holandija ima i razvijen sistem iznajmljivanja bicikala, dostupno je oko 22.000 bicikala na više od 300 lokacija. Međutim, godišnje se prijavi i krađa oko pola miliona bicikala.</p><p>Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2018. godine proglasila 3. juni za "Svjetski dan bicikla" s ciljem promovisanja njegove upotrebe. U Evropi, gdje je biciklistička kultura snažno ukorijenjena, Holandija je poznata kao "zemlja bicikala".</p><p>Najpogodniji gradovi za bicikliste na svijetu su Utreht (Holandija), Minster (Njemačka), Antverpen (Belgija), Kopenhagen (Danska) i Amsterdam (Holandija).</p>

Holandija ima i razvijen sistem iznajmljivanja bicikala, dostupno je oko 22.000 bicikala na više od 300 lokacija

Zemlja sa 17 miliona stanovnika i čak 23 miliona bicikala

<p class="">Nije lako napisati putopis o Parizu, a da ne sklizneš u sladunjave klišeje iz vodiča za američke udovice u potrazi za francuskim ljubavnikom. Zato odmah na početku — Pariz nije grad iz razglednice. Pariz je haotična kombinacija estetike i dekadencije, veličanstva i raspadanja, "Chanel" parfema i mokraće na metro stanicama.</p><p>Dolazak na "Charles de Gaulle“ već ti da do znanja da Evropa nije više ono što je bila. Na aerodromu više čuješ arapski i wolof nego francuski. Prva stvar koju vidiš kad izađeš — redovi taksista koji te gledaju kao bankomat s nogama. Dobrodošao u srce liberalnog Zapada.</p><h2>Arhitektura veličine</h2><p>Šetnja po centru je kao da si u muzeju dizajniranom od megalomanskog arhitekte s imperijalnim kompleksom. Haussmann je napravio avenije šire od granice zdravog razuma, s fasadama koje viču: "Mi smo bili imperija, a vi niste!“. I istina je — sve djeluje monumentalno, ali hladno. Nema intime. Pariz ne zove da ga voliš — zove da mu se klanjaš.</p><p>Ali kad skreneš u uličice Montmartra, osjetiš miris prošlog vijeka. Onaj u kojem su pijani pjesnici i polugladni slikari pušili opijum i pisali o smrti bogova. Danas su ih zamijenili turisti s selfie stickovima i lokalni hipsteri koji se kunu u Ničea (Nietzsche), ali rade u marketingu.</p><p>Luvr je impresivan. Ali da bi došao do Mona Lise, moraš se probiti kroz more azijskih ekskurzija s tabletima većim od tvoje glave. Svi je slikaju, niko ne gleda. Na kraju ne znaš da li si bio u muzeju ili u Disneylandu za odrasle s diplomama.</p>

<p>S druge strane, ispred Luvra, masa mladih pije vino iz plastičnih čaša i diskutuje o Fukou (Foucault). Istovremeno, prekoputa — "Louis Vuitton“ prodavnica. Deset metara od spomenika francuske misli — hram konzumerizma. Pariz voli kulturu, ali još više voli da je upakuje i proda za 799 eura po komadu.</p><p>Francuska kuhinja je dobra, ali nije sveta krava. Croissant u pekari kod Notre Dame je stvarno dobar, ali, ruku na srce, i u Imaretu kod Begove znaju napraviti sjajnu buhtlu. Patišpanja je patišpanja, samo je ovdje poslužena s „filozofijom ukusa“ i napuhanim cijenama. Ako ne znaš razliku između foie gras i jetrene paštete — preplatit ćeš iluziju.</p><p>Francuzi imaju reputaciju da su snobovi. To i nije istina. Djeluju vrlo opušteno i prijatno. Žene su sjajne, boginje stila. Čak i kad nisu lijepe, lijepe su, jer imaju ono nešto. Gard, pogled, ukus. Ako ne znaš francuski, nikakav problem. Mladi sada svi pričaju engleski. I ponose se tim. Riješili su se ponosa i prkosa svojih očeva.</p><p>Za razliku od Balkana, ovdje se ljudi ne osmjehuju bez razloga. Neće ti uvaliti priču o tome kako su svi ljudi braća, a onda ti ukrasti novčanik. Francuzi te ispoštuju kad i ako treba i s integritetom.</p><h2>Pariz i sloboda</h2><p>Pariz je rodno mjesto Deklaracije o pravima čovjeka, ali i gubitnik modernih sloboda. Policija te skenira na svakom većem trgu, a u metro stanicama vidiš više kamera nego ljudi. U zemlji koja je nekad dizala barikade zbog poreza na hljeb, danas se pristojno šuti dok cijene stanova skaču, a sloboda govora pada pod etiketu "govora mržnje".</p><p>Teško je govoriti o slobodi bez da se spomene Pariz. Ovaj grad je, više nego bilo koji drugi, bio laboratorij ideja koje su uzdrmale temelje monarhija, crkvene dogme i feudalnih privilegija. Ovdje su robovi postali građani, a građani revolucionari. Ovdje je giljotina tresnula prvi put za slobodu, a kasnije i kad je ta sloboda krenula jesti svoju djecu.</p><p>Pariz ne nosi slobodu kao deklaraciju – on je utisnuta u kaldrmu Latinske četvrti, u kamenim pročeljima Sorbone, u bronzi Voltera (Voltaire) ispred biblioteka i u grafitima na zidovima starih radničkih kvartova. Ovdje sloboda nije parola – ona je historijska trauma, filozofski imperativ i urbani kod.</p>

<p>I da, danas je Pariz pod kamerama. Policijske patrole često remete san o otvorenosti. Ali ni u jednom evropskom glavnom gradu sloboda misli, govora i umjetničkog izraza ne cirkuliše s takvom elegancijom i samopouzdanjem. Ovo je grad gdje se politika i filozofija još pišu na zidovima, gdje poezija ulazi u metro, a protesti nisu anarhija – već tradicija.</p><p>A sve to je upakovano u estetsku raskoš kakva se rijetko viđa. Gledati zalazak s Pont Alexandre III dok Sena srebri pod teškim nebom — to je podsjetnik da sloboda, pored svih svojih apstrakcija, ima i formu. A Pariz joj je dao najljepšu moguću.</p><p>Ovaj grad je, bez dileme, prelijep. Previše prelijep da bi bio samo mjesto — on je koncept, misaoni prostor, geografija duha. U njemu se možeš izgubiti, ali ćeš se u njemu i pronaći — kao Evropljanin, kao čovjek, kao neko ko vjeruje da je sloboda nešto više od pukog slogana.</p><h2>Ne mogu da ga ne volim</h2><p>Pariz te istovremeno oduševi i iscrpi. Poželio bi da kažem da je precijenjen, ali znam da nije. To je najgrandioznije mjesto na svijetu. Ima nešto u tom spoju dekadencije, estetike i latentnog cinizma što ti se podvuče pod kožu.&nbsp;</p><p>U njemu se osjeti duh civilizacije koja, ako i treba da propadne, to će uraditi s manirima i stilom. Jer nikad ništa bolje nije i neće postojati. Pariz nije grad za zaljubljene. Pariz je grad za one koji su se razočarali u sve ostalo.</p>

Pariz nije grad koji traži da ga voliš, već da ga razumiješ — mjesto gdje se sloboda, estetika i historija prepliću u haosu koji osvaja i umara

Refleksije s ulica, mostova i katedrala: Grad svjetla, štakora i "Chanel" brendiranog siromaštva

<p class="">Na prvi spomen pojma Barselona sigurna asocijacija većini je nogometni klub koji predstavlja ponos ovog grada i Katalonije. Na travnjaku Kamp Noua, legendarnog stadiona koji se ovih dana obnavlja, čast ovog kluba branile su brojne sportske zvijezde. Slavu i boje ovog kluba, ali i cijele Katalonije, branili su Krojf i Stoičkov, Romario i Rivaldo, Ronaldinjo i Mesi – i brojni drugi koji su u njemu ostavili dubok trag.</p><h2>Nogometni klub</h2><p>Upravo je nogometni klub pokazatelj šire slike politike Katalonije. Na grbu i drugim simbolima je samo zastava Katalonije, kao i križ St. Georgea koji je zaštitnik grada. Kada je Carlos Puidgemont, nakon referenduma koji nije bio u skladu s ustavom Španije, prije nekoliko godina proglasio neovisnost Katalonije, kulminirala je politička kriza koja traje desetljećima. Posljedice iste su „bježanje“ Puidgemonta po Evropi, a referendum je odbačen u Madridu i proglašen protuustavnim djelovanjem. </p><p>Negativni politički odnosi između Katalonije i Madrida se najbolje vide na sportskim susretima Barselone i Reala – to je mnogo više od same igre i sportskog nadmetanja. Prije nekoliko godina su u finalu Kupa kralja igrali Barselona i ponos Baskije – Atletik iz Bilbaoa. Teško je reći čiji su navijači više zviždali na himnu Španije.</p><h2>Geografske odlike</h2><p>Zanimljivo je da Španija i Bosna i Hercegovina imaju neke sličnosti u obilježjima države. Službena himna države s Pirinejskog poluotoka nema tekst kao ni himna BiH. Raniji tekst „Marche Real“ je bio veoma problematičan za Baskijce i Katalonce te je službeno ukinut. Inače na zastavi Španije su ljiljani te predstavlja jednu od dvije države Evrope čija službena heraldika ima ovaj simbol. Druga je Srbija.</p><p>Katalonija je autonomna zajednica u okviru Španije. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku države i predstavlja arteriju poluotoka s ostatkom Evrope. Veličine je Belgije, a u njoj živi nešto više od 7,5 miliona stanovnika. Kvalitet položaja joj daje i izlazak na Sredozemno more te joj pripadaju dvije prekrasne obale. Prva je Costa Brava, a južno od nje je Costa Dorada (Zlatna obala). Ovakav kvalitet položaja, duga obala, kao i prekrasna sredozemna klima su omogućili da ovaj dio države postane pravi turistički div.</p>

<p>Gradovi kao što su Taragonja, Girona i Figueras su postali poznate turističke destinacije. Postoji i ekonomska strana priče o želji da Katalonija postane nezavisna država. Osim srednjevjekovne osnove postojanja iste, na koju se vezuju političari u Barseloni, činjenica da je ovo najbogatija regija u Španiji daje dodatni vjetar u leđa želji da se ista odvoji i želji Madrida da to nikako ne dozvoli.</p><p>Barselona je centar Katalonije, ali i grad u čijoj aglomeraciji živi više od pola Katalonaca. Zanimljiva je činjenica da je jedina država u kojoj je službeni jezik katalonski mala planinska politička tvorevina Andora. Naravno, katalonski jezik kao prelazna varijanta iberoromanskog i galoromanskog je onaj koji slušate na ulicama Barselone. On se razlikuje od kastiljskog (španskog), ali jezik koji u potpunosti odudara od ovih romanskih je baskijski čija je osnova u potpunosti drugačija od spomenutih. Glavni grad Katalonije je nastao u periodu dok je Aleksandar Makedonski putovao ka istoku. Postoje legende kako je grad osnovao mitski junak Herkules, ali i priča o Hanibalovom ocu koji je u III stoljeću p.n.e. dao naziv Barcino. To je bilo ime njegove obitelji. Realna osnova naziva grada potiče iz jezika onih koji su u antičkom periodu plovili i trgovali Sredozemnim morem. Feničani (fenikia grč. Palma) su dali ime ovom biseru zapadnog Mediterana – Barkeno.</p><p>Kroz svoju historiju grad je prošao brojne faze i podnio brojne okupatore. U starom vijeku su ovdje bili Rimljani, a Barselona bila manja od današnje Taragonje. Grad su osvojili u V stoljeću Vizigoti, a u srednjem vijeku su grofovi Barselone ovladali cijelom Katalonijom. U XII stoljeću dolazi do spajanja s Aragonijom u jedinstvenu monarhiju. Upravo će to biti prvi problem razvoja grada jer će veza Aragona i Kastilje označiti pad moći Barselone.</p><p>Drugi veliki problem je bio i otkriće Amerike koji je u drugi plan stavio trgovački značaj Mediterana i njegovih luka. Grad je, kao i cijela Katalonija, preživio u XX stoljeću vlast generala Franka. Naime, Katalonci su bili na strani protivnika generala u građanskom ratu, a to je značilo osvetu Franka u postratnom periodu. Grad je u posljednja tri desetljeća doživio razvoj u svim aspektima, a Olimpijada 1992. godine dala je poticaj daljem razvoju ponosa Katalonije.</p><h2>Impozantne građevine</h2><p>Interesantno je da ovaj grad godišnje posjeti pet puta više turista nego što on ima stanovnika. S brojkom od 20 miliona turista Barselona je visoko na listi najposjećenijih mjesta na Planeti. Ovaj grad u sebi čuva tragove iz brojnih historijskih perioda. Rimske iskopine se nalaze ispod trga Placa del Rei (Trg kralja). Današnja Barselona poznata je po svojoj mrežastoj urbanizaciji, a to je upravo i posljedica rimske strukture grada. Kada je Rim prihvatio kršćanstvo, neki dijelovi rimskih zidina su iskorišteni za izgradnju katedrale. Sama biskupija osnovana je 343. godine.</p><p>Stari dio grada ima svoju jezgru iz srednjeg vijeka. Tu su objekti i građevine koje spadaju u umjetnost katalonske gotike. Kada se nađete u tom dijelu popularnog Barri Gotica, splet krivudavih uskih ulica vas vodi do najviše tačke starog grada. Tu se smjestila katedrala iz XIV stoljeća s koje se pruža prekrasan pogled na historijsku ostavštinu. Umjetničko ime koje se najviše vezuje za Barselonu je Antonio Gaudi, a njegova djela i građevine nastaju u zlatnom dobu Barselone. Središte tog novog dijela grada je Placa Katalunja, trg iz kojeg ka plaži prolazi najpoznatija ulica u Barseloni – Rambla. Ona šetače, uz poglede na trgovine i ugostiteljske objekte, vodi do obale. Barselona je priobalni grad i ima svoje plaže, a najpoznatija je Barseloneta dužine više od 1000 metara. Ljubitelji kupališnog turizma mogu uživati na svim plažama ukupne dužine više od 4,5 kilometara.</p>

<p>S druge strane je trgovačko središte grada. Upravo tu je čuvena ulica Avinguda Diagonal u kojoj uživate s pogledom na brojne ekskluzivne prodavnice. Iako se radi o urbanoj sredini, ovaj grad je poznat po brojnim parkovima. Čak šest šumskih parkova se nalazi u Barseloni, a botanički vrtovi su njena posebna ljepota. Od 45 gradskih vrtova dva su veoma poznata i obavezna za posjetiti u ovom urbanom biseru. Najveći park je Montjuic s kojeg se pruža prekrasan pogled. Ljubiteljima nogometa je poznat i istoimeni stadion na kojem svoje utakmice igra drugi klub iz najvećeg katalonskog grada – Espanjol. S istog se pruža pogled na Čarobnu fontanu koja u raznim bojama svaku noć obogati pogled posjetitelja.</p><p>Najpoznatiji park je svakako Parc Guelh koji je djelo spomenutog Gaudija. Kada je petina jednog grada prekrivena parkovima jasno je kako Katalonci baštine i vide svoj glavni grad. Najimpozantnija građevina je katedrala Sagrada Familia (Sveta obitelj). Kada je društvo Svetog Josipa kupilo zemljište za gradnju katedrale 1881. godine sigurno nije očekivalo da će se dijelovi katedrale graditi i danas. Iznenadna smrt Gaudija usporila je gradnju ove prekrasne crkve. Njegova neogotika dala je draž ovoj svjetski poznatoj građevini. Nekako mi se čini da njena izgradnja svjesno nikada i neće biti okončana te da je to djelimično i marketinški trik.</p><p>Osim spomenute katedrale, obilazak remek-djela neogotičke umjetnosti kao što su Casa Mila i Casa Batllo su nezaobilazni dio posjete Barseloni. Svaki posjetitelj ostane fasciniran i zgradom Parlamenta Katalonije, a Slavoluk podsjeća na one u Rimu, Parizu i Berlinu. Moderne građevine, kao što su toranj Collserola, visok 288 metara, i toranj Agbar (Najveć), u kojem se vidi arapski uticaj u imenu, „strše“ iz urbane osnove grada. Boje na reklamama Agbara vas ostave zaleđenima gledajući iste. Katalonska palača muzike je s aspekta arhitekture kombinacija opere i sakralnog objekta.</p><p>Barselona krije i Pikasov muzej s djelima iz njegovog ranog perioda, a jedan dio grada ipak podsjeća na činjenicu da smo u Španiji. Dio grada koji se zove Špansko selo krije replike ulica i građevina iz raznih dijelova ove države. Najpoznatija pijaca je La Bokerija, poznata po estetici izložene robe. Ljubitelji avanture mogu vidjeti i čuveni Akvarijum u kojem postoji tunel u kojem promatrate ajkule u prirodnom ambijentu. Svakako od njih smo udaljeni sigurnosnim staklom.</p><h2>"Bratski grad"</h2><p>Kada je Servantes u „Don Kihotu“ rekao da je Barselona „cvijet među najljepšim gradovima svijeta“ dao nam je sliku onoga što svi znamo. Ali je svakako bitno istaći i da je Barselona „bratski grad“ našem glavnom gradu. To je jedan od razloga zbog kojih su boje Kantona Sarajevo kao i Barselone – blaugrana!</p><p>Barselona je bajka koja vječno traje i spomenik civilizacije koja se stalno mijenja. Čari ulica i građevina ovog katalonskog dijamanta vam ostaju u vječnom sjećanju, a njenu zanosnu ljepotu nosite sa sobom. Barselona je mnogo više od grada i zgrada – ona je san!</p><h2>Mnogo više od sporta</h2><p>Slavu ovog grada je pronijelo sportsko društvo Barselona, a stadion Kamp Nou zdanje koje je mnogo više od sporta. Nekada je ovaj objekat primao 120.000 gledatelja, ali pravila sjedećih mjesta su kapacitet istog smanjila na 100.000. Trenutno se proširuju kapaciteti, a unutar njega je moguća i turistička posjeta koja obuhvata i muzej i fanshop kluba.</p>

Gradovi kao što su Taragonja, Girona i Figueras su postali poznate turističke destinacije. Stari dio grada ima svoju jezgru iz srednjeg vijeka

Katalonija najbogatija regija u Španiji 

Bajka koja vječno traje: Barselona – biser Mediterana i ponos Katalonije

<p>Nedaleko od Rima nalazi se malo selo Nemi, poznato po najslađim jagodama u Italiji. Smješteno uz vulkansko jezero i okruženo zelenim brdima, Nemi je prava oaza prirode i tradicionalne talijanske atmosfere. Svake godine u lipnju održava se Festival jagoda, kada ulice ožive mirisima i okusima ovog voća.</p><p>Nemi nije samo jagode – ovo mjesto ima bogatu povijest, uključujući rimsko svetište posvećeno božici Diani i ostatke carevih brodova koji su korišteni za raskošne zabave. Danas, osim prirodnih ljepota, posjetitelji mogu uživati u ukusnoj hrani i prekrasnim pogledima.</p><p>Ako želite iskusiti autentični talijanski šarm i uživati u prirodi, Nemi je idealna destinacija na samo sat vremena od Rima.</p>

Ako želite iskusiti autentični talijanski šarm i uživati u prirodi, Nemi je idealna destinacija

Selo jagoda blizu Rima koje morate posjetiti

<p>U svijetu koji nas konstantno gura ka užurbanosti, gužvama i stalnim kontaktima s drugima, solo putovanja postaju tiha pobuna – trenutak mira u kojem se vraćamo sebi. </p><p>Putovati sam ne znači biti usamljen, već slobodan. Upravo ta sloboda čini solo putovanje neprocjenjivim iskustvom koje bi svako trebalo da doživi barem jednom u životu.</p><p>Donosimo vam razloge zašto bi svako trebao barem jednom da otputuje sam i otkrije čari solo putovanja.</p>

<h2>Suočavanje</h2><p>Kada putujete sami, suočavate se sa sobom – svojim mislima, navikama, strahovima, ali i snovima. To je prilika da bolje upoznate ko ste zapravo kada niste ničija djevojka, drugarica, kolegica ili kćerka, već samo vi – u tuđem gradu, među nepoznatim ljudima i ulicama.</p><h2>Sloboda</h2><p>Ne morate da pravite kompromise. Spava vam se? Spavajte. Želite da ručate u pet popodne? U redu. Poželite da satima šetate muzejem ili jednostavno sjedite uz kafu i gledate prolaznike – možete. Solo putovanja pružaju luksuz da planirate dan po svojim pravilima, bez potrebe da se prilagođavate.</p><h2>Samopouzdanje</h2><p>Od snalaženja u prevozu, do naručivanja hrane na jeziku koji ne govorite – svaka situacija u kojoj se oslonite na sebe gradi vašu unutrašnju snagu. Solo putnici se često vraćaju sa više samopouzdanja i vjerom u vlastite sposobnosti.</p><h2>Nova poznanstva</h2><p>Paradoksalno, kada ste sami, otvoreniji ste prema novim ljudima. Lakše je započeti razgovor, priključiti se grupi turista ili čak upoznati lokalce. Solo putovanja često otvore vrata novim prijateljstvima i nezaboravnim pričama koje ne biste doživjeli da ste u paru ili grupi.</p><h2>Mir</h2><p>Biti sam na putu znači imati prostora za razmišljanje – o poslu, ljubavi, planovima, željama. U tom miru i distanci od svakodnevice, mnoge stvari postaju jasnije.</p>

<p>Solo putovanja nisu bijeg od drugih, već susret sa sobom. Nije važno da li idete u Pariz, Istanbul, na planinu ili more – važno je da sebi date šansu da budete glavni lik vlastite avanture.</p><p>U jednom koferu, s puno radoznalosti i malo hrabrosti, možda vas čeka najuzbudljivije putovanje života.</p>

U jednom koferu, s puno radoznalosti i malo hrabrosti, možda vas čeka najuzbudljivije putovanje života

Kako solo avantura može probuditi samopouzdanje i unutrašnji mir

Prilika da se povežete sa sobom i svijetom na potpuno novi način

<p>Još jedna sjajna preporuka za Sarajevo i BiH: Daily Express ističe našu zemlju kao skriveni dragulj Evrope, a direktni letovi iz Londona sve dostupniji zahvaljujući podršci Turističke zajednice KS</p><p>Ugledni britanski medij Daily Express, jedan od najčitanijih portala u Ujedinjenom Kraljevstvu, preporučio je Bosnu i Hercegovinu kao idealnu destinaciju za proljetni ili ljetni odmor, koja je opisana kao nepravedno zapostavljena zemlja koja oduzima dah svojom prirodom, historijom i autentičnim iskustvom koje pruža posjetiocima.</p><p>Daily Express navodi kako BiH često ostaje u sjeni susjedne Hrvatske, koja godišnje privlači više od 20 miliona turista, dok je BiH 2024. godine posjetilo tek 1,9 miliona ljudi - 90% manje. Ipak, oni koji se odluče da istraže ovu zemlju, otkrivaju nevjerovatne ljepote – od zelenih dolina i spektakularnih vodopada, do bogate kulturne baštine koja spaja Istok i Zapad, piše Daily Express.</p><p>U članku se prenose i iskustva putnika koji su kroz društvene mreže i forume poput Reddita podijelili svoje oduševljenje BiH, naglašavajući da zemlja „izgleda kao da je provučena kroz Instagram filter“ i da ostavlja dubok emocionalni trag. Turisti koji su podijelili svoje impresije posebno ističu muzeje, prirodne pejzaže i toplinu lokalnog stanovništva i osjećaj autentičnosti koji BiH nudi za razliku od prenapučenih evropskih metropola.</p><p>Ovaj ugledni portal, koji na Facebooku prati više od 2,8 miliona čitatelja, Sarajevo opisuje kao fascinantnu mješavinu kultura, historije i prirodnih ljepota – grad koji uspijeva očuvati svoje naslijeđe, a istovremeno ide ukorak s vremenom. Oduševljenje putnika, koje je Daily Express prenio, potvrđuje da Sarajevo sve više privlači pažnju međunarodnih gostiju.</p><p>Ono što posebno ide u prilog turistima iz Velike Britanije jeste činjenica da postoje direktni avionski letovi iz Londona za Sarajevo, čiju realizaciju sufinansira Turistička zajednica Kantona Sarajevo Visit Sarajevo, u saradnji sa Vladom KS i Međunarodnim aerodromom Sarajevo kroz zajednički program subvencionisanja avio saobraćaja, što čini ovu destinaciju ne samo atraktivnom, već i izuzetno pristupačnom.</p><p>U vremenu kada sve više putnika traži autentične i manje komercijalizovane destinacije, naša zemlja – prema preporuci jednog od najuticajnijih britanskih portala – postaje pravi izbor za sve one koji žele više od standardnog odmora. </p><p>Više na linku:</p><p>https://www.express.co.uk/travel/articles/2059438/i-spent-week-bosnia.</p>

Direktni letovi iz Londona sve dostupniji zahvaljujući podršci Turističke zajednice KS

Ugledni Daily Express preporučuje turistima Sarajevo i BiH kao skriveni dragulj Evrope

<p>U saveznoj američkoj državi Montana, na samoj granici s Kanadom, nalazi se poznati Nacionalni park Glacier, tj. doslovno ledenjak, prema ledenjacima koji su ga formirali tokom ledenih doba.</p><p>Park obuhvata više od stotinu većih i stotina manjih jezera nevjerovatno čiste i prozirne vode. Tu prozirnost i do nekoliko metara u dubinu duguje relativno hladnim temperaturama tokom godine zbog kojih nema planktona.</p><h2>Najveće jezero je McDonald</h2><p>Neka od njih prilično su velika, što nije uobičajeno za planinska jezera. Najveće jezero je McDonald, površine 27 kilometara kvadratnih. Dugačko je 15 kilometara i duboko 141 metar.</p><p>Još jedna neuobičajenost je šareno kamenje na zapadnoj obali jezera. Njihove boje variraju od jarko crvene do zelene i plave, a na radost posjetitelja, nalaze se uz samu obalu.</p><p>Mnogi odmah pomisle kako je riječ o obojenom kamenju, no jedini slikar ovdje je sama priroda. Naime, boja kamenja ovisi o prisutnosti ili odsutnosti željeza, tj. količini oksidacije. </p><h2>Šarolikost kamenja&nbsp;privlači brojne posjetitelje</h2><p>Svaka boja ima svoje obrazloženje: crvena znači da se stijena nalazila u plitkoj vodi i tako češće bila izložena zraku. Zelena upućuje na stijenu u dubljoj vodi, dakle slabijoj izloženosti zraku. Hiljadama godina voda je lomila komadiće stijene i transformirala ih u kamenčiće koje danas svi žele vidjeti.</p><p>Šarolikost kamenja u kombinaciji s besprijekorno prozirnom vodom na obali privlači brojne posjetitelje, a srećom po nas koji smo malo dalje i nismo u mogućnosti vidjeti ih uživo – i prekrasnim fotografijama.</p>

Mnogi odmah pomisle kako je riječ o obojenom kamenju, ali jedini slikar ovdje je sama priroda

Jezero McDonald: Najšarenije na svijetu

<p>Ako vam ideja o sporom, elegantnom putovanju kroz krajolike Engleske i Walesa zvuči kao san, upoznajte Britannic Explorer. Novi luksuzni voz iz radionice poznatog brenda "Belmond" započinje s vožnjama 4. jula 2025., piše <a href="https://place2go.ba/hedonizam-u-julu-krece-najluksuzniji-voz-koji-ima-cak-i-wellness/">Place2go</a>.&nbsp;</p><p>Od trenutka kada zakoračite u ovaj voz na stanici London Victoria, jasno je da ne putujete običnim prijevoznim sredstvom. S elegantnim kabinama koje više podsjećaju na male boutique hotele, restoranom kojim upravlja višestruko nagrađivani chef Simon Rogan, barom, spa zonom i pažljivo osmišljenim itinerarima koji slave britansku prirodu, kulturu i gastronomiju, Britannic Explorer redefinira pojam slow travel. Tri različite rute (Cornwall, Lake District i Wales) kreću svake sedmice, a postoji i opcija kombiniranja dviju ruta u jedno veliko, šestosatno putovanje za one koji žele još više tog polaganog, raskošnog putovanja.</p><h2>Raskošne kabine s osobnim batlerom</h2><p>Voz ima ukupno 18 kabina, od čega su tri Grand Suitea, raskošne, prostrane i s osobnim batlerom. Preostalih 15 suiteova jednako su šarmantni, s interijerom inspiriranim britanskim pejzažima, od tapeta do nijansi tekstila. Svaka kabina ima privatnu kupaonicu, a dnevni prostor lako se transformira u noćnu oazu.</p><p>Kuhinja na tračnicama nikad nije zvučala bolje jer gastronomiju na Britannic Exploreru vodi chef Simon Rogan, poznat po restoranima s ukupno osam Michelinovih zvjezdica. Na meniju su lokalni sastojci i sezonski recepti, a svaki tanjir prati priču regije kroz koju putujete.</p><h2>Wellness zona</h2><p>Britannic Explorer ima i wellness zonu prvu takvu u Velikoj Britaniji. U saradnji s luksuznim britanskim brendom Wildsmith Skin, na raspolaganju su tretmani lica, masaže i jutarnja yoga dok voz tiho klizi kroz zelene krajolike. Idealno za resetiranje nakon gradske vreve.</p><p>Britannic Explorer putuje od jula do novembra 2025., s polascima petkom (Cornwall i Lake District) i ponedjeljkom (Wales). Planiranje ovakvog putovanja znači staviti hedonizam, tišinu i vizuelnu poeziju prirode na vrh liste prioriteta.</p>

Od trenutka kada zakoračite u ovaj voz na stanici London Victoria, jasno je da ne putujete običnim prijevoznim sredstvom

Britannic Explorer: Najluksuzniji voz koji ima čak i wellness

<p>Za drevni Egipat kažu da je zemlja koja nadahnjuje, odiše snagom i dostojanstvom kraljeva. Domovina je bogova, hramova, piramida i drevnih znanja od kojih neka još nisu objašnjena. Egipat miriše na pustinjski pijesak, utažuje glad za kulturom, očarava multikulturalnošću i šarolikošću boja i podsjeća na neodgovorena bitna pitanja ljudske historije. Ko je i kako gradio piramide – ne znamo pouzdano ni danas.</p>

<h2>Više od 110 različitih piramidalnih objekata</h2><p>Na egipatskom tlu nalazi se više od 110 različitih piramidalnih objekata, tako da mnogi predjeli podsjećaju na posjetu historijskom muzeju na otvorenom. Keopsova i Kefrenova piramida u Gizi najviše su piramide u Egiptu s primjerom klasične gradnje. Piramide su bile obložene glatko poliranim blokovima od vapnenca te su blještale na jarkom egipatskom suncu. Vrh piramide imao je metalnu oblogu koja je reflektirala sunčevu svjetlost.</p><p>Ispod piramida se nalaze čitave mreže tunela i hodnika koji su još neistraženi, naročito ispod Sfinge – hibrida lava i čovjeka, koja se nalazi u produžetku Kefrenove piramide. Sfinga leži nad divovskim nekropolama usredotočena na jednu tačku vidika – na izlazak sunca. Ona je čuvar tajni i kraljevskih mumija.</p>

<h2>Kairo</h2><p>Ali Egipat nudi mnogo drugih zanimljivosti i bez faraona i kulturnog turizma. U dolini Nila, tik do pustinje smjestio se Kairo – megalopolis s više od 28 miliona stanovnika, što je 30 posto ukupnog stanovništva te zemlje. Kairo je šareno, mnogoljudno, orijentalno središte s mješavinom neizostavne historije i modernog svijeta, različitih utjecaja, saobraćajnog haosa, prljavštine, buke, ali, prije svega, megalopolis velikog duha. Grad se najlakše upoznaje izbliza, šetnjom njegovim ulicama, posjetom tržnici, ulaskom u džamije i ostale vjerske objekte. </p><p>Egipat čini 95 posto pustinjskog tla. Pustinjski pijesak i debeli mir pružaju otklon od užurbane svakodnevice zapadnjačkog svijeta, a pogled na beduine i njihov mir podsjeća na lakoću i jednostavnost življenja. Vožnja po pustinjskim dinama podsjeća na bezbrižne dane i uzbuđenja u lunaparku, a pustinjske ruže i čaroban dizajn oblika i stijenja u kombinaciji s jarkim suncem nameće pretaču stvarnost, iluziju i fatamorganu.&nbsp;</p>

<h2>Nil</h2><p>Dubok otisak prošlosti, snage i moći faraona leži 670 km južno od Kaira, u Luksoru, Tebi, stoljećima glavom gradu Egipta. Nekad grad slave i moći, a danas, hiljadama godina kasnije, ovaj gradić obilježen je seoskom tradicijom i provincijskim štihom. Vožnja kočijama izvrsna je za razgledanja grada izbliza, a vožnja Nilom u tradicijskim plovilima potaknut će vam maštu i asocirati na krokodile, kojih baš i nema. </p><p>Istočna obala Nila mjesto je hramova, obeliska i slave faraona. Ostaci hramova i ruševine s reljefima i zanimljivim hramskim prostorijama govore o moći i tajnama civilizacije koja je nastanjivala ovo tlo. Aleja sfinga s ovnovskim glavama, koje je postavio faraon Ramzes II vodi do hramova koji svojom veličinom i monumentalnošću podsjećaju na naše skromno znanje i razumijevanje ljudske prošlosti.</p>

<h2>Dolina kraljeva</h2><p>Zapadna Teba, zapadna strana Nila, mjesto je gdje mrtvi slave život i odlaze u besmrtnost. Grobnice u Dolini kraljeva počivališta su ljudi bogova koji su za svoje posljednje počivalište odabrali podnožje iznimno moćne planine i kompleksa kojeg nećete moći fotografirati. </p><p>Među faraonima tu i je grobnica najmoćnije žene faraonke – kraljice Hatšepsut. Žena je to koja nadahnjuje maštu brojnih romanopisaca, a arheolozima je i dalje zagonetka. U svojoj vladavini od 22 godine bila je moćna i ravnopravna s muškim faraonima. Senenmut, arhitekt i savjetnik kraljice, grobni joj je hram izgradio u podnožju visoke litice. Impozantna je to građevina koja se proteže na tri terase. </p><p>Iskapanja u Dolini kraljeva svoj vrhunac doživjela su otkrićem gotovo neoštećene Tutankhamove grobnice 1922. godine. Ali, osim praznog sarkofaga i prilaznih reljefa, u grobnici nećete vidjeti ništa. Sarkofag kao simbol zemlje predstavlja spremnik životne snage i mjesto brojnih metamorfoza – od umrlog do besmrtnog.&nbsp;</p>

<h2>Crveno more</h2><p>Obala Crvenog mora svojim pejzažem i arhitekturom vraća u savremenost, pokazujući sav raspon turističke ponude. Turizam u svojim bojama kiča i standardnom komfor ponudom ne odskače bitno od drugih turističkih meka i nudi mali predah, onako usput, da se poslože impresije i slegnu utisci o ovoj čarobnoj i divnoj zemlji koju se isplati posjetiti.</p>

Domovina bogova, hramova, piramida i drevnih znanja od kojih neka još nisu objašnjena

Egipat: Zemlja vječne misterije

<p class="">Svetište Fušimi Inari-taiša smješteno u Kjotu u Japanu, jedno je od najznačajnijih i najznačajnijih šintoističkih svetišta u zemlji, javlja Anadolu.</p><p class="">Svetište Fušimi Inari-taiša je više od obične turističke atrakcije, to je kulturno i duhovno iskustvo, a poznat je po hiljadama živopisnih crvenih torii vrata koja nižu staze koje vode u šumovitu šumu planine Inari, stvarajući očaravajući učinak poput tunela.</p><h2>Putovanje u svijet tradicije</h2><p>Svetište Fušimi Inari-taiša zadivljujuće je odredište prepuno tradicije i nezemaljske ljepote, a nudi nezaboravan uvid u japansku historiju i vjersku baštinu.</p><p>Najpoznatiji i popularniji dio Fušimi Inari-taiša je hiljadu torii vrata, tzv. senbon torije, što znači "hiljade torii vrata". Ove kapije doniraju pojedinci i firme kao ponudu Inariju. Na svakoj kapiji je ispisano ime donatora i datum donacije.</p><p>Šetnja kroz torii vrata je putovanje u svijet tradicije, vedrine i ljepote.</p><p>Unutar kompleksa svetišta nalaze se brojne statue lisica (kitsune), smatrani glasnicima Inarija. Te se lisice često prikazuju kako drže ključ u ustima, simbolizirajući ključ od žitnice riže.</p><h2>Simbol japanske kulture</h2><p>Fušimi Inari-taiša nevjerojatno je popularan među turistima i domaćim stanovništvom. Posjetitelji često kreću na putovanje kroz torii vrata do vrha planine Inari, gdje mogu uživati ​​u panoramskom pogledu na Kyoto.</p><p>Svetište je domaćin nekoliko godišnjih festivala, uključujući proslavu Nove godine i živopisne Fušimi Inari Matsuri, koji uključuje procesije, tradicionalnu muziku i ples posvećen Inari.</p><p>Fušimi Inari-taiša postala je trajni simbol japanske kulture i duhovnosti, privlačeći milione posjetitelja godišnje. Prikazan je u brojnim filmovima, dokumentarcima i književnim djelima, dodatno učvršćujući svoje mjesto u globalnoj kulturnoj svijesti.</p>

Zadivljujuće odredište prepuno tradicije i nezemaljske ljepote koje nudi nezaboravan uvid u japansku historiju i vjersku baštinu

Svetište Fušimi Inari-taiša: Japanski simbol želja i zahvalnosti

<p>Za slučaj da ste zaboravili – uvijek postoje oni koji će rado iskoristiti činjenicu da su gosti u njihovoj zemlji izgubljeni, ne poznaju dobro teren, zbunjuju ih valuta i vrijednost robe… evo kako da ih prepoznate i izbjegnete.</p><h2>1.	„Besplatni“ pokloni za 5 eura</h2><p>U nekim državama naići ćete na nasmiješene lokalce koji će vam nasred ulice pokloniti ružu uz neki kompliment ili dobrodošlicu. Ali, na kraju se ispostavi da „besplatan“ poklon ipak košta.</p><p>To posebno vole da rade parovima. Nakon što daju ružu djevojci, pokušat će to da naplate njenom dečku, znajući da on (vjerovatno) ne želi da ih odbije.</p><p>U nekim situacijama pokloni mogu biti i diverzija za krađu. Dok vi ozareno primate ružu, drugi lopov će za čas da vam ukrade stvari iz torbe ili džepa. To se može dogoditi i kad vas neko „slučajno“ polije pićem, pa pokušava da vas očisti.</p><h2>2.	Lažni policajci koji „opraštaju“ za malo džeparca</h2><p>Ako uđete u pogrešan taksi, možda će vam ponuditi neke „supstance“ za bolju zabavu. Ako ih uzmete, zaustavit će vas policajac koji naplaćuje veliku kaznu. Taj policajac je, vjerovatno, lažan.</p><p>Isto tako je moguće i da vas na ulici zaustavi lažni policajac koji će izmisliti problem zbog kog mu trebaju vaši dokumenti, pa će vam „oprostiti“ prestup uz maleni mito.</p><h2>3.	Lopovi koji „brinu o vama“</h2><p>Neki lopovi će vam, naizgled dobronamjerno, prići na ulici i reći vam kako se u okolici vrzmaju kradljivci. Vi ćete refleksno da se udarite po džepu, a oni će zapamtiti gdje držite novac. Naravno, to će kasnije da iskoriste protiv vas.</p><h2>4.	Naizgled nesposobni prodavci</h2><p>Popularna varka u prodavnicama (osim samih cijena) jeste ona u kojoj prodavac glumi da priča telefonom dok vas uslužuje, a zapravo fotografira vašu karticu. Policija je najviše ovih slučajeva zabilježila u Barseloni.</p><p>Drugi čest scenarij jeste nepodnošljivo spor prodavac koji broji kusur „po sto godina“. Vama avion kreće za 2-3 sata i cupkate s noge na nogu, a on baš na to i računa. Nestrpljivi turisti zgrabit će pruženi kusur, zahvaliti se i produžiti dalje, ne primijetivši da su dobili manje nego što bi trebalo.</p><h2>5.	Lažne karte za preskakanje reda</h2><p>Dok čekate u dugačkom redu ispred muzeja, naročito u gradovima kao što su London ili Pariz, možda vam priđe naizgled zvanična osoba i ponudi skuplje karte pomoću kojih možete da „preskočite“ red. Ako ih kupite, ne samo da ćete zaobići red, već možete odmah da zaobiđete i muzej, jer su karte lažne.</p><h2>6.	Prepoznajte lažne novčanice</h2><p>Prodavci bi mogli da vam kažu, pri plaćanju, da vaša novčanica nije ispravna. Potom bi otišli u prostoriju iza blagajne da je „ispitaju“, i onda se vraćaju, dajući vam je nazad. Samo, to nije vaš novac. Pogađate – vaša novčanica bila je sasvim uredu, a nazad dobijate lažnu.</p><p>Ovo je bio čest slučaj s famoznom novčanicom od 1.000 bahta na Tajlandu, koja je zadala glavobolje i tajlandskim vlastima.</p><h2>7.	„Hotel Glavobolja“ – od poziva s recepcije do nepostojeće dostave hrane</h2><p>Nažalost, i u hotelima postoji mnogo načina da budete prevareni. Ponekad vas u sobi može dočekati letak za dostavu hrane, a kad ih pozovete i naručite, tj. date svoj broj kartice, dobijete samo dug na računu i ostanete gladni.</p><p>Tu je i lažni „besplatni Wi-Fi“ koji zvuči primamljivo i zvanično, ali nemojte da rizikujete, već se raspitajte na recepciji.</p><p>Također, ne vjerujte pozivima s recepcije, naročito u kasne noćne sate, koji s vama žele da razriješe problem u vezi s karticom.&nbsp;</p>

Uvijek postoje oni koji će rado iskoristiti činjenicu da su gosti u njihovoj zemlji izgubljeni, ne poznaju dobro teren, zbunjuje ih valuta...

Ovo je 7 najčešćih turističkih prevara

<p>Bosanska Krupa s ponosom nosi epitet jednog od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini, a za tu titulu najzaslužnija je rijeka Una – simbol ljepote Krajine. Ali, sve češće se među lokalnim stanovništvom i turistima spominje njena neobična pritoka – rijeka Krušnica, prirodni dragulj koji sve više postaje atrakcija sam za sebe.</p>

<p>Krušnica je po mnogo čemu posebna. Iako duga svega 6,5 kilometara, ona nudi doživljaje koji ne pružaju ni mnogo veće rijeke. Njeno ušće nalazi se gotovo u samom srcu grada, gdje se s Unom spaja na više mjesta, stvarajući splet rukavaca i riječnih ada koji Bosanskoj Krupi daju prepoznatljiv i bajkovit izgled.</p><p>Posebna pažnja posjetitelja usmjerena je na izletište "Krušničko vrelo", udaljeno 6,5 kilometara od centra grada, do kojeg se može doći biciklom, pješke ili turističkom lađom na ekološki pogon. JKP "10. Juli" organizira redovne vožnje lađom koja prima do 20 osoba, a plovidba do vrela traje oko sat vremena.</p><p>Međunarodna speleo-ronilačka ekspedicija koja je 2008. godine istraživala ovo vrelo, potvrdila je da se radi o izuzetno očuvanom ekološkom području s bogatim podvodnim svijetom i velikim količinama pitke vode. Okolne staze nude savršene uslove za šetnju, planinarenje i fotografisanje, dok postavljene klupe omogućavaju ugodan odmor u prirodi.</p><p>Sve više građana iz Unsko-sanskog kantona bira upravo Krušnicu za vikend-izlet.</p><p>- Predivno je, odmorile smo dušu i napravile mnogo fotografija - kaže Amela iz Cazina.</p><p>Samir iz Bihaća dolazi sam da fotografiše, ali planira ponovni dolazak s prijateljima.</p><p>- Zaista je lijepo. Oduševljen sam i planiram doći još koji put. Sada sam došao sam da vidim i fotografišem, a drugi put dolazim sa društvom - ističe on.</p><p>Porodice, parovi i ljubitelji prirode oduševljeni su netaknutim ambijentom koji nudi istinski bijeg od svakodnevnog stresa.</p><p>- Prvi put smo ovdje i mogu kazati da je očaravajuće. Šetali smo, slikali se i odmarali na klupama. Ovo je pravo mjesto za odmor vikendom - ističe Hana.</p><p>Krušnica, nekada tiha pritoka Une, danas postaje nezaobilazna destinacija za sve koji traže mir, ljepotu i jedinstven doživljaj prirode – novi simbol turizma Bosanske Krupe.</p>

Krušnica, nekada tiha pritoka Une, danas postaje nezaobilazna destinacija za sve koji traže mir, ljepotu i jedinstven doživljaj prirode

Nezaobilazna destinacija za sve koji traže mir, ljepotu i jedinstven doživljaj prirode

Nova prirodna atrakcija Krajine privlači sve više posjetilaca

<p>U periodu od 8. do 16. maja, austrijska prijestolnica bila je domaćin jednog od najznačajnijih događaja za startupe i tehnološke inovatore u ovom dijelu Evrope – ViennaUP 2025. Riječ je o decentralizovanom festivalu poduzetništva koji je, zahvaljujući gotovo 50 događaja raspoređenih širom grada, pretvorio Beč u živu laboratoriju ideja, susreta i poslovnih prilika.</p><p>Zahvaljujući pozivu Ureda grada Beča u Sarajevu, novinar "Avaza" imao je prilikom tokom tri dana pratiti ovaj prestižni događaj.</p>

<p class="">Festival, čiji je glavni organizator Vienna Business Agency, imao je cilj ne samo povezivanje poduzetnika, investitora i kreatora politika, već i ozbiljnu promociju Beča kao idealne destinacije za širenje tehnoloških biznisa. Ili kako mi je to slikovito rekao Johanes Horhan (Johannes Höhrhan), direktor Saveza austrijske industrije: "ViennaUP je važna vizitkarta Beča. Nadamo se da će što više mladih poduzetnika, posebno iz sektora tehnoloških startupa, nakon ovog festivala razmotriti Beč kao ozbiljnu opciju za svoje poslovno širenje“.</p><h2>Pet programskih staza</h2><p>Festival je bio podijeljen u pet tematskih cjelina – Venture, Collaborate, Transform, Level Up i Connect – omogućujući učesnicima da lakše filtriraju sadržaj u skladu sa svojim interesima i fazom razvoja biznisa.</p><p>Za startupe u potrazi za kapitalom i strateškim partnerstvima, Venture staza bila je pravo blago. Najveća zvijezda bio je Connect Day (13. maj), legendarni matchmaking događaj koji je ove godine okupio više od 1.000 učesnika. Na četiri glavne tematske zone – Deeptech, GreenTech, MedTech i SaaS – mladi poduzetnici su pitchovali svoje ideje, dobivali brutalno iskrene povratne informacije i – što je najvažnije – zakazivali konkretne sastanke s investitorima.</p><p>Posebnu pažnju privukao je i CEE Innovation Forum, okupljalište startupa iz cijele regije, uz gostovanja kreatora politika, predstavnika korporacija i fondova. Ne smijem zaboraviti ni Impact Days, koje je organizovao Impact Hub Vienna – događaj na kojem se jasno osjetilo da društvena odgovornost i tehnologija mogu ići ruku pod ruku.</p><p>Programska staza Collaborate - kolektivna pamet u akciji, stavila je fokus na interdisciplinarnu saradnju i rješavanje zajedničkih izazova. Na Smart City SuMMitu, donosioci odluka, urbanisti i tehnološki inovatori su razgovarali o cirkularnim gradovima budućnosti – gdje otpadi postaju resurs, a svaki senzor u službi održivosti.</p><p>Mene je lično oduševio InnoDays, 48-satni hackathon u kojem se ideje pretvaraju u prototipe. Uz to, posebno mi se svidjela Talent Lounge – kafe-soba u kojoj se radilo networkanje u opuštenoj, ljudskoj atmosferi.</p><h2>Tradicija i budućnost</h2><p>U Transform stazi istraživane su granice novih tehnologija i njihov potencijal da promijene cijele industrije. PeaceTech Conference 2025 posebno je odjeknula – pod motom „Etika i AI u raznolikom svijetu“, razgovarano je o tome kako izbjeći pristrasnosti u algoritmima i očuvati ljudskost u digitalnom dobu.</p><p>Još jedan dragulj bio je događaj „Vienna waits for you – Health, AI and the City“, gdje su medicinski stručnjaci, tehnolozi i urbanisti zajednički razmatrali kako AI može unaprijediti zdravstvo i urbani život.</p><p>Za one koji žele raditi na sebi, Level Up je bio pun pogodak. Female Founders Experience okupio je 120 pažljivo odabranih učesnica, s ciljem da se otvore iskreni razgovori o putu žene u poduzetništvu.</p><p>Startupi u ranoj fazi imali su priliku da učestvuju u Scaling Readiness Labu, kao i u takmičenju startuplive’25, gdje su najbolje ideje bile nagrađene mentorskim i akceleratorskim programima.</p><h2>Zabave na Karsplatzu</h2><p>ViennaUP nije samo o poslu – to je i o ljudima. Svaki dan od 16 do 22 sata, Homebase na Karlsplatzu bila je centralno okupljalište. Uz vino, pivo i muziku uživo, stvarane su one neplanirane, ali najvrednije veze. Ulični razgovori uz čašu Grünera znali su biti jednako korisni kao i paneli s CEO-ovima.</p>

<p>Tu su bili i ViennaUP Café Spaces, smješteni u autentične bečke kafane, gdje se poslovni razgovori vodili uz melange i sachertorte, umjesto PowerPoint prezentacija.</p><p>ViennaUP 2025 je više od festivala. To je živi podsjetnik da Evropa ne mora trčati za Silicijskom dolinom – može graditi svoju. I to uz stil, vino i šniclu.</p><p>A ako ste startup iz regije i još se pitate gdje širiti svoj biznis – evo savjeta iz prve ruke: Beč vas čeka. I to raširenih ruku.</p>

Kotor: “Nevjesta Jadrana” u Bokokotorskom zalivu

Najljepši i najbizarniji krajolici svijeta: Ovih 7 kao da nisu s naše planete

Albanija turistički hit: Do 2030. godine mogla bi nadmašiti Hrvatsku i privući više od 30 miliona turista

Zemlja sa 17 miliona stanovnika i čak 23 miliona bicikala

Refleksije s ulica, mostova i katedrala: Grad svjetla, štakora i "Chanel" brendiranog siromaštva

Bajka koja vječno traje: Barselona – biser Mediterana i ponos Katalonije

Selo jagoda blizu Rima koje morate posjetiti

Prilika da se povežete sa sobom i svijetom na potpuno novi način

Ugledni Daily Express preporučuje turistima Sarajevo i BiH kao skriveni dragulj Evrope

Jezero McDonald: Najšarenije na svijetu

Britannic Explorer: Najluksuzniji voz koji ima čak i wellness

Egipat: Zemlja vječne misterije

Svetište Fušimi Inari-taiša: Japanski simbol želja i zahvalnosti

Ovo je 7 najčešćih turističkih prevara

Nova prirodna atrakcija Krajine privlači sve više posjetilaca

Posjetili smo ViennaUP festival 2025: Beč kao centar evropske inovacije

Putovanja

Kotor: “Nevjesta Jadrana” u Bokokotorskom zalivu

Najljepši i najbizarniji krajolici svijeta: Ovih 7 kao da nisu s naše planete

Albanija turistički hit: Do 2030. godine mogla bi nadmašiti Hrvatsku i privući više od 30 miliona turista

Zemlja sa 17 miliona stanovnika i čak 23 miliona bicikala

Refleksije s ulica, mostova i katedrala: Grad svjetla, štakora i "Chanel" brendiranog siromaštva

Bajka koja vječno traje: Barselona – biser Mediterana i ponos Katalonije

Selo jagoda blizu Rima koje morate posjetiti

Prilika da se povežete sa sobom i svijetom na potpuno novi način

Ugledni Daily Express preporučuje turistima Sarajevo i BiH kao skriveni dragulj Evrope

Jezero McDonald: Najšarenije na svijetu

Britannic Explorer: Najluksuzniji voz koji ima čak i wellness

Egipat: Zemlja vječne misterije

Svetište Fušimi Inari-taiša: Japanski simbol želja i zahvalnosti

Ovo je 7 najčešćih turističkih prevara

Nova prirodna atrakcija Krajine privlači sve više posjetilaca

Posjetili smo ViennaUP festival 2025: Beč kao centar evropske inovacije