U najtiražnijem i najutjecajnijem printanom mediju u Bosni i Hercegovini „Dnevnom avazu“ čitajte koliko je kazni uručeno roditeljima jer su odbili vakcinisati djecu te koje visine su te kazne.Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove objasnili su za „Avaz“ koje se procedure provode kada roditelj ne želi vakcinisati djecu, a koje kada roditelj pristane na imunizaciju mališana.Također, čitajte koliko ima zaraženih od morbila u Federaciji BiH, a koliko u Kantonu Sarajevo.&nbsp;

Također, čitajte koliko ima zaraženih od morbila u Federaciji BiH, a koliko u Kantonu Sarajevo

U najtiražnijem printanom mediju u BiH donosimo: Koliko je kazni uručeno roditeljima jer su odbili vakcinisati djecu

Epidemija morbila u našoj zemlji se ne smiruje, a ljekari tvrde da je za širenje ovog infektivnog oboljenja najveći krivac nevakcinacija djece. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, oboljeli su najčešće nevakcinisani, nepotpuno vakcinisani i oni s nepoznatim vakcinalnim statusom.<h2>Dužna briga</h2>U pokušaju da se spriječi širenje morbila, ali i proradi svijest roditelja o važnosti imunizacije, uvedene su novčane kazne za one koji odbijaju vakcinisati djecu. Ovo je za „Avaz“ kazala savjetnica za informiranje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Vildana Brdarić.- Imunizacija djece se, shodno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, tretira kao „dužna briga za maloljetnike“ i njeno propuštanje od roditelja/staratelja je prekršaj propuštanje dužne brige za maloljetnika. Propisana sankcija za nevakcinisanje djeteta kreće se od 100 do 2.000 KM - kazala nam je Brdarić.Istakla je da imaju dobru saradnju s JU Dom zdravlja KS koji im redovno šalje potvrde o nekompletnom vakcinalnom statusu djeteta, na osnovu čega inspektori i reagiraju.- Tako znamo koje dijete nije vakcinisano i na osnovu toga i djelujemo. Kada nam stignu potvrde o nepotpunom vakcinalnom statusu djece, odmah se reagira i zovu se roditelji ili staratelji koji dođu u prostorije Kantonalne uprave te se izjasne o razlozima nevakcinacije - istakla je Brdarić.<h2>Minimalni iznos</h2>Objasnila je kako inspektori ne ulaze u stručni dio razloga nevakcinisanja, ne pitaju roditelje zašto su odbili vakcinisati djecu, jer je to posao ljekara te nam je objasnila kako se izriču kazne.- Inspektor može izreći samo minimalni iznos novčane kazne, a to je 100 KM, dok u prekršajnim postupcima koji se vode pred nadležnim sudom taj organ ima pravo utvrditi iznos viši do 2.000 KM - kazala je Brdarić.<h2>Više sankcija</h2>Vildana Brdarić pojasnila je i to da li roditelj može biti kažnjen više puta.- Roditelj koji je jednom kažnjen zbog odbijanja vakcine može biti ponovo sankcioniran ukoliko nastavi da ne izvršava zakonske propise, tj. ako i dalje odbija vakcinisati dijete - navela je Brdarić.

Imaju dobru saradnju s JU Dom zdravlja KS koji im redovno šalje potvrde o nekompletnom vakcinalnom statusu

 Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove za "Avaz": Zbog nevakcinacije djece 
roditeljima kazna i do 2.000 KM

Morbili su zarazna bolest od koje obolijevaju nevakcinisani. Ono što je zabrinjavajuće jeste da se epidemija morbila u našoj zemlji i dalje širi, a razlog za to je nizak postotak vakcinisane djece zbog čega ne postoji kolektivni imunitet.<h2>Širi se</h2>Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS, do 24. maja 2024. zaprimljeno je 3.113 prijava obolijevanja od zarazne bolesti morbili (ospice/krzamak) u KS, bez smrtnih ishoda.- Broj apliciranih doza MMR vakcine na predškolskom i školskom dispanzeru JU Doma zdravlja KS i dva vakcinalna centra od 25. januara do 24. maja ove godine iznosi 6.765 - navedeno je iz Zavoda za javno zdravstvo KS.Prema riječima pedijatrice Gordane Vuković, morbili su najopasnija dječija zarazna bolest od koje obolijevaju nevakcinisani ili vakcinisani jednom dozom, ali samo ako je prošlo duže vrijeme od imunizacije ili ako je oslabljen imunitet.- Bolest se lako prenosi kapljičnim putem i jako brzo širi. Virus prodire u krv, inficira leukocite u kojima nastavlja replikaciju i širi se po cijelom organizmu. Osim toga, daje veoma česte komplikacije, kao što su upale ušiju i pluća, a najteža komplikacija je upala mozga – kazala je dr. Vuković.<h2>Pad imuniteta</h2>Na naš upit mogu li se od morbila zaraziti i vakcinisana djeca, odgovorila je da mogu ako im je imunitet pao, ali to se vrlo rijetko dešava.- Nevakcinisano dijete može prenijeti bolest vakcinisanom, ali samo u slučaju ako je djetetu koje je primilo jednu dozu vakcine pao imunitet. Tada vakcinisano dijete obično oboli od blažeg oblika. Međutim, te situacije su vrlo rijetke. Najbolja prevencija morbila je imunizacija&nbsp; – navodi dr. Vuković.U nastavku obrade teme o morbilima donosimo informaciju iz Kantonalne inspekcije koliko je kažnjeno roditelja djece te visinu kazne.<h2>Vakcinacija je ključna</h2>- Kod nas, dok je procent vakcinisane djece bio 95 posto, nije bilo obolijevanja od morbila, a pogotovo nije bilo epidemija. Djeca su bila zaštićena kolektivnim imunitetom. Antivakcinalna propaganda je, nažalost, napravila nesagledive posljedice. Vakcinacija djece protiv morbila je ključna javnozdravstvena strategija u kontroli morbila, kako kod nas, tako i u drugim zemljama – naglašava dr. Vuković.SIGURNA i efikasna MMR vakcina je u upotrebi u BiH više od četrdeset godina.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS, do 24. maja 2024. zaprimljeno je 3.113 prijava obolijevanja od zarazne bolesti morbili

Pedijatrica Gordana Vuković za "Avaz": Vakcinisana djeca rijetko mogu oboljeti od morbila

Preventivnim oftalmološkim pregledom i pravovremenom dijagnozom možete zaštititi vaše oko primjenjujući odgovarajuću terapiju na vrijeme. Preventivni oftalmološki pregledi djece u BiH se obavljaju najranije u dobi pred polazak u osnovnu školu i kasnije prilikom periodičnih sistematskih pregleda.<h2>Dvije godine</h2>- Od ukupnog broja djece obaveznim sistematskim pregledima obuhvaćena su samo djeca koja idu u osnovnu školu, dok oni mlađi i srednjoškolci dolaze na pregled u zavisnosti od potrebe, prilikom pojave nekih smetnji. Također, bilježi se porast broja slučajeva kratkovidnosti usljed upotrebe digitalnih uređaja te je preporučljivo i u srednjoškolskom uzrastu obavljati oftalmološke preglede barem jednom u dvije godine – navela je dr. Begović. Iako je poznato, dodaje, da je izuzetno važno otkriti što ranije refrakcionu anomaliju kod djeteta prije nego što se završi razvoj vida, zbog sve manjeg interesiranja za pedijatrijsku oftalmologiju među specijalistima, kao i složenosti pregleda malog djeteta koji vrlo često podrazumijeva više posjeta oftalmologu, sa ovim problemom se susreću i mnogo razvijenije zemlje te su najmlađi izuzeti iz redovnog oftalmološkog skrininga u mnogim zemljama. <h2>Rana faza</h2>- Periodični sistematski pregledi uposlenika također su važni za rano otkrivanje bolesti oka koje pacijent ne može sam da primijeti, kao što je npr. glaukom ili neko drugo oštećenje vida obično na stražnjem polu, jer su često takva stanja bez ikakvih simptoma, a smetnje vida sam pacijent teško može u ranim fazama da registrira – ističe dr. Begović.

Prilikom sistematskih pregleda oka može se rano otkriti i neko drugo sistemsko oboljenje, najčešće dijabetes melitus, nakon čega se pacijent upućuje da detaljnu kliničku obradu.<h2>Kvalitet života</h2>Ranim preventivnim skrining pregledima i pravovremenom terapijom bolest se stavlja pod kontrolu i odgađa propadanje vida, kao i ostala umanjenja životnih i radnih sposobnosti te poboljšava kvalitet života.&nbsp;Tretman slabovidosti u ranim fazama i oporavak vidne oštrine kasnije tokom života omogućava neometan izbor škole i zanimanja koje zahtijevaju dobru sposobnost vida.&nbsp;

Prilikom sistematskih pregleda oka može se rano otkriti i neko drugo sistemsko oboljenje, najčešće dijabetes melitus

Preventivni oftalmološki pregledi su važni kod djece: Pravovremena dijagnoza štiti i oko i vid

S periodom upisa u osnovnu školu aktuelan je i problem kratkovidnosti. Pojava i rast kratkovidnosti, govori Enesa Begović, oftalmologinja, među glavnim su oftalmološkim temama u razvijenim zemljama posljednjih godina. <h2>Gubitak vida</h2>- Iako se učestalost kratkovidnosti značajno razlikuje između populacije razvijenih gradova Azije (Singapur, Tajvan, Južna Koreja, Hong Kong), gdje iznosi i do 90 posto kod pacijenata dobi od 20 godina, i zemalja Evrope, gdje se procjenjuje da će oko 50 posto adolescenata do 2030. godine biti kratkovidno, brojke nisu nimalo optimistične kada se radi o pokušajima i mogućnostima zdravstvenih radnika i državnog aparata da ovu pojavu stave pod kontrolu - kazala je dr. Begović.Kratkovidnost se, dodaje ona, prema vrijednostima dioptrija, dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena s povećanim rizikom od pridruženih bolesti oka, kao što su glaukom i bolesti retine koje imaju za posljedicu pad vida koji je često i ireverzibilan.

- Prema podacima kliničkih studija, u Aziji je, od ukupnog broja kratkovidnih mladih osoba, njih pet-šest posto s visokom kratkovidnošću. Procent osoba koje su izgubile vid usljed kratkovidnosti u Aziji je 20 posto i veći je od broja osoba koje imaju oštećenje vida uzrokovano glaukomom i dijabetestnom retinopatijom zajedno. U Evropi je ovaj procent niži i iznosi 6 posto, s tendencijom ubrzanog rasta - navela je dr. Begović.<h2>Spriječiti rast</h2>Napori oftalmologa, a i nacionalne strategije pojedinih zemalja koje su prepoznale ovaj problem su usmjereni upravo prema stavljanju kratkovidnosti pod kontrolu kako bi se spriječio rast dioptrije i smanjio broj osoba s očnim komplikacijama koje su udružene s visokom kratkovidnošću.- Zanimljivo je da su, prema studijama, razlike u učestalosti kratkovidnosti između azijskih i evropskih zemalja više bile uvjetovane socioekonomskim faktorima i načinom života (rad na blizinu, upotreba digitalnih uređaja) nego razlikama u genetskom materijalu i eventualnim razlikama u građi tkiva retine. To znači da se i mjere kontrole kratkovidnosti trebaju odnositi prvenstveno na regulaciju u uspostavljanju novih životnih stilova - kazala je dr. Begović.<h2>Faktori rizika</h2>- Vrijeme koje se provodi u radu na blizinu je jedan od najčešće spominjanih faktora koji dovode do pojave i rasta kratkovidosti. Ovo se odnosi kako na upotrebu digitalnih uređaja tako i na svaki drugi oblik rada na blizinu, kao što su čitanje, pisanje, učenje i sl. - istakla je dr. Begović.

Prema vrijednostima, dioptrija se dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena s povećanim rizikom od pridruženih bolesti

Jedna od glavnih oftalmoloških tema u razvijenim zemljama: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno, ovo je razlog

Virusne egzantemske (osipne) bolesti češće su kod djece nego u odraslih pa se obično nazivaju dječijim zaraznim bolestima. To su morbili (krzamak-ospice), rubeola, varičele, i neke druge. <h2>Sivkaste tačkice</h2>Morbili (krzamak-ospice), govori mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, spec. pedijatar, jesu akutna, vrlo zarazna bolest koju karakteriziraju upala dišnih puteva praćena konjunktivitisom, karakterističnim osipom i enantemom na sluznici usne šupljine - Koplikove pjege.- Inkubacija je 10-12-dana, bolest počinje povišenom temperaturom, malaksalošću, gubitkom apetita, hunjavicom, grloboljom, kašljem, suzenjem i peckanjem u očima - kataralni ili prodromalni stadij koji traje 4-5 dana. Tek 4. ili 5. dana bolesti počinje izbijanje osipa - kaže dr. Smlatić-Muhadžić. Obično, dodaje, drugog dana nakon izbijanja osipa u ustima (sluznica obraza) javljaju se sivkaste tačkice - Koplikove pjege i one su tipičan simptom krzamaka. U početku izbijanja osipa simptomi prehlade i temperatura su najjače izraženi.

- Osip prvo izbija iza ušiju, po čelu, potom vratu, trupu i ekstremitetima. Osip je gust, svijetlocrvene boje, pojedine eflorescence se spajaju. Kad osip izbije, temperatura pada, simptomi prehlade brzo prolaze, 3-4 dana nakon izbijanja, osip blijedi i gubi se. Bolest može biti praćena komplikacijama, upalom uha, upalom pluća, upalom srčanog mišića, neurološkim komplikacijama - navodi dr. Smlatić-Muhadžić.<h2>&nbsp;Kako se liječi</h2>Liječenje je simptomatsko, lijekovi za snižavanje temperature, lijekovi za kašalj, mirovanje u zamračenom prostoru zbog konjunktivitisa. Bolest s komplikacijama zahtijeva bolničko liječenje, a prevenira se vakcinacijom. Vakcinisane osobe ne obolijevaju jer vakcinacijom se sprečavaju obolijevanje, komplikacije bolesti i epidemije. Do pronalaska vakcine obolijevala su gotovo sva djeca.<h2>Uspješna prevencija</h2>Rubeola je osipna bolest kod koje inkubacija traje 16-18 dana. Bolest, govori dr. Smlatić-Muhadžić, obično počinje osipom koji se pojavi prvo na licu i vratu, a onda se za nekoliko sati proširi po cijelom tijelu. Ospa je sitnija, ružičasta, diskretnija nego kod krzamaka.&nbsp;Osip se brzo gubi, 1-4 dana nakon izbijanja. Temperatura obično nije povišena ili je blago povišena. Prije izbijanja osipa javlja se uvećanje limfnih čvorova iza ušiju, potiljačno, na vratu. Uvećanje limfnih čvorova je karakterističan simptom za rubeolu. Mogu se javiti komplikacije, ali su rijetke, artritis, encefalitis. Jedina uspješna prevencija rubeole je vakcinacija.&nbsp;

 Inkubacija je 10-12-dana, bolest počinje povišenom temperaturom, malaksalošću, gubitkom apetita, hunjavicom, kazala dr. Smlatić-Muhadžić

Javlja se karakterističan osip po tijelu 

Zarazna oboljenja koja najčešće pogađaju djecu: Za virusne osipne bolesti najbolja prevencija je vakcina

Kantonalna javna ustanova Porodično savjetovalište osnovana je 2001.i 30.marta je proslavila 23 godine postojanja.&nbsp;Kako je za portal „Avaza“ kazao direktor ustanove Osman Šaljom osnovani su s ciljem podrške i pomoći porodici odnosno svim njenim članovima (parovima, roditeljima, djeci, mladima kao i osobama s invaliditetom), a usluge psihosocijalne pomoći i podrške građanima pružaju kroz rad u zajednici i savjetodavno terapeutski rad s korisnicima. <h2>Potpuno besplatno</h2>- Želio bih istaći da usluge koje pružamo pokriva Vlada Kantona Sarajevo što znači da su one u potpunosti besplatne za naše korisnike. Savjetodavno-terapeutski rad s korisnicima odvija se kroz individualne, dijadne (bračne, partnerske, roditeljske, roditelj-dijete relacije) i porodične oblike rada, a zakazivanje termina se vrši pozivom na 033/209-112 – kazao je Šaljo.Od samog osnivanja Ustanove pa sve do danas, uposlenici s menadžmentom Ustanove, nesebično i predano rade na razvoju Ustanove, njenom pozicioniranju u društvu, ali prije svega na unapređenju i proširenju usluga koje Ustanova nudi svojim korisnicima.

- S ponosom možemo govoriti o našim rezultatima rada koji iz godine u godinu rastu i predstavljaju simbol našeg zalaganja i posvećenosti poslu. Tako smo u u 2023. imali 18.832 korisnika i 12.307 pruženih usluga/aktivnosti što predstavlja uvećanje od 291 posto u odnosu na 2021. godinu. Pored redovnih aktivnosti naši stručni saradnici i ja smo imali ukupno 96 gostovanja u medijima i učestvovali na 24 stručne konferencije – naveo je Šaljo.Zadovoljstvo je, kaže, biti na čelu Ustanove gdje je interes korisnika usluga uvijek u fokusu i gdje se vodi računa o tome kako i na koji način mogu unaprijediti usluge.<h2>Proširene usluge</h2>- S tim ciljem tokom 2023. godine proširili smo naše usluge uvođenjem usluge rane intervencije odnosno pružanja psihosocijalne podrške i pomoći roditeljima djece s poteškoćama u razvoju, usluge predbračnog savjetovanja s ciljem preveniranja bračne disfunkcionalnosti i novog pilot projekta „Vršnjačko nasilje-NE u mojoj školi“ a koji je namijenjen djeci, njihovim roditeljima i profesionalcima iz osnovnih škola KS – ističe Šaljo.Sve realizirane aktivnosti i pružene usluge za 18.832 korisnika u 2023. iznio je jedan mali tim velikih profesionalaca koji čine ovu Ustanovu. Kako bi na najljepši način proslavili rođendan njihove kuće kao i fantastične rezultate rada, menadžment ustanove sa uposlenicima organizirao je zajedničko druženje u prostorijama Ustanove.

Sve realizirane aktivnosti i pružene usluge iznio je jedan mali tim velikih profesionalaca 

Šaljo: Podrške i pomoći roditeljima djece s poteškoćama

KJU "Porodično savjetovalište" proslavilo 23 godine postojanja: U 2023. imali 18.832 korisnika 

S periodom upisa u osnovnu školu aktuelan je i problem kratkovidnosti. Pojava i rast kratkovidnosti, govori Enesa Begović, oftalmologinja, među glavnim su oftalmološkim temama u razvijenim zemljama posljednjih godina.<h2>Gubitak vida</h2>- Iako se učestalost kratkovidnosti značajno razlikuje između populacije razvijenih gradova Azije (Singapur, Tajvan, Južna Koreja, Hong Kong), gdje iznosi i do 90 posto kod pacijenata dobi od 20 godina, i zemalja Evrope, gdje se procjenjuje da će oko 50 posto adolescenata do 2030. godine biti kratkovidno, brojke nisu nimalo optimistične kada se radi o pokušajima i mogućnostima zdravstvenih radnika i državnog aparata da ovu pojavu stave pod kontrolu - kazala je dr. Begović.Kratkovidnost se, dodaje ona, prema vrijednostima dioptrija, dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena s povećanim rizikom od pridruženih bolesti oka, kao što su glaukom i bolesti retine koje imaju za posljedicu pad vida koji je često i ireverzibilan. - Prema podacima kliničkih studija, u Aziji je, od ukupnog broja kratkovidnih mladih osoba, njih pet-šest posto s visokom kratkovidnošću. Procent osoba koje su izgubile vid usljed kratkovidnosti u Aziji je 20 posto i veći je od broja osoba koje imaju oštećenje vida uzrokovano glaukomom i dijabetestnom retinopatijom zajedno. U Evropi je ovaj procent niži i iznosi 6 posto, s tendencijom ubrzanog rasta - navela je dr. Begović.<h2>Spriječiti rast</h2>Napori oftalmologa, a i nacionalne strategije pojedinih zemalja koje su prepoznale ovaj problem su usmjereni upravo prema stavljanju kratkovidnosti pod kontrolu kako bi se spriječio rast dioptrije i smanjio broj osoba s očnim komplikacijama koje su udružene s visokom kratkovidnošću.

- Zanimljivo je da su, prema studijama, razlike u učestalosti kratkovidnosti između azijskih i evropskih zemalja više bile uvjetovane socioekonomskim faktorima i načinom života (rad na blizinu, upotreba digitalnih uređaja) nego razlikama u genetskom materijalu i eventualnim razlikama u građi tkiva retine. To znači da se i mjere kontrole kratkovidnosti trebaju odnositi prvenstveno na regulaciju u uspostavljanju novih životnih stilova - kazala je dr. Begović.<h2>Faktori rizika</h2>- Vrijeme koje se provodi u radu na blizinu je jedan od najčešće spominjanih faktora koji dovode do pojave i rasta kratkovidosti. Ovo se odnosi kako na upotrebu digitalnih uređaja tako i na svaki drugi oblik rada na blizinu, kao što su čitanje, pisanje, učenje i sl. - istakla je dr. Begović.

U Evropi procent oštećenja vida iznosi 6 posto 

Dr. Begović: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno

Oralno zdravlje je jedna od ključnih komponenti sveukupnog općeg fizičkog i psihičkog zdravlja i dobrobiti svake osobe. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, više od 3.5 milijarde ljudi pati od oralnih bolesti, bez ikakvog značajnog poboljšanja. Neliječeni karijes trajnih zuba je jedno od najzastupljenijih oboljenja na svijetu sa 2.3 milijarde oboljelih. <h2>Pravilna higijena</h2>Teška parodontalna bolest, glavni uzrok potpunog gubitka zuba, prema procjenama, registrovana je kod 267 miliona (najviše starijih) ljudi. Karcinomi usana i usne šupljine su među 15 najčešćih karcinoma u svijetu, sa preko 500.000 slučajeva i gotovo 180.000 smrtnih slučajeva svake godine, prema ZZJZ FBiH. U Federaciji Bosne i Hercegovine svake godine se registrira oko 500.000 bolesti i stanja u stomatološkoj djelatnosti u javnom sektoru.Po pitanju oralnog zdravlja, tačnije zdravlja zuba, pravilna higijena mora doći na prvo mjesto. Nju prati razvijena svijest pojedinca i redovne kontrole kod stomatologa.- Na našem području se ne možemo pohvaliti povoljnom situacijom jer je problem karijesa jako raširen među populacijom, ali konstantno se radi promocija oralnog zdravlja kojom se diže svijest građana, pa tako možemo reći da su te pojave zapravo u padu – kazala je Dr. Aida Hamza Kaljanac.Oralne bolesti uzrokovane su nizom promjenjivih faktora rizika, uključujući konzumaciju šećera, upotrebu duhana, upotrebu alkohola i lošu higijenu. <h2>Dječiji karijes</h2>- Kada pričamo o problemu karijesa kod djece, koristimo termin rani dječiji karijes ili karijes ranog djetinjstva. To je hronično nezarazno oboljenje koje predstavlja globalni problem, a manifestira se kao akutni, znači brzo napredujući i vezan je za dojenačku i predškolsku dob – objasnila je Dr. Hamzi Kaljanac.

Dodala je da je dječiji karijes rezultat više faktora u koje spadaju mikroorganizmi kao primarni. Ishrana, navela je, igra važnu ulogu u dentalnom zdravlju, pa tako karijesu jako pogoduje konzumiranje prerađenih ugljikohidrata.- Ishrana u kojoj imamo puno vještačkih šećera utječe, ne samo na stvaranje karijesa u dječijoj dobi, nego i poslije na stalnu denticiju. Pored ishrane, jako je važno uvesti oralnu higijenu što ranije. Potrebno je masirati zubno meso bebama i prije nego izađu mliječni zubi. Dijete se može dovesti na pregled s pojavom prvih mliječnih zubića, kako bi se uspostavila komunikacija roditelja i stomatologa na vrijeme – naglasila je Dr. Hamzi Kaljanac.Također je istaknula da čim iznikne zub potrebno je pravilno čistiti, kao i navikavati dijete na oralnu higijenu, kako bi se spriječila pojava i širenje zaraze.- Korištenje cucle i dugotrajno pijenje iz flašice također spada u neke loše navike koje mogu izazvati pojavu karijesa ili pogoršati situaciju ukoliko se već pojavio – kazala je Dr. Hamzi Kaljanac.

Na našem području se ne možemo pohvaliti povoljnom situacijom jer je problem karijesa jako raširen među populacijom, kazala je Hamzi Kaljanac

Stomatolog Aida Hamzi Kaljanac za "Avaz": Oralnu higijenu treba započeti i prije nicanja zubi

Ljeto je pravo vrijeme da balkon pretvorite u oazu mira

Nikada više nismo pričali o sreći, a manje bili istinski sretni. Na svakom koraku nas reklamama bombardiraju idealima te danas najtraženije emocije, uvjeravajući nas kako čarobni štapić i napitak posjeduju samo oni.

U tržnim centrima poručuju nam da su za sreću potrebne dobre cipele i šoping, na televiziji proizvodi za mršavljenje, dok se na društvenim mrežama motivacioni govornici i životni treneri utrkuju u tome ko će u pet koraka probuditi taj davno zaspali hormon.&nbsp;

Često doživljavanje pozitivnih emocija

Jedan od najpoznatijih psihologa pozitivizma Martin Seligman sreću definira kao često doživljavanje pozitivnih emocija u kombinaciji sa dubljim osjećajem značenja i svrhe. To podrazumijeva dobra osjećanja u sadašnjosti i optimizam prema budućnosti.&nbsp;

Vahida Djedović, psihoterapeutkinja, za „Dnevni avaz“ kazala je da su u današnje vrijeme ljudi puni negativnih osjećanja živeći lažne živote, a najbolji primjeri su društvene mreže.

- Svi prikazuju kako su u ljubavi, u zajedništvu, promoviraju ljepotu s lažnim osmijesima. Okrenuti su sebi, a tako, prikazujući izmišljene živote, malo-pomalo, gube dio po dio sebe, sve dok sasvim ne zaborave svoju suštinsku vrijednost, te postaju nesretni i depresivni. Svi bi htjeli da se razlikuju, a postali su žrtve istosti – rekla je Djedović.

Sretni ljudi nemaju vremena za selfi

Ona smatra da ljudi na društvenim mrežama vole da prikazuju ideju da nešto vrijede, kako imaju dobar brak i društveni status, a prepuni su strahova. Usamljeni su i boje se samoće, jer bez obzira na to koliko imali lajkova ili pratioca, ništa ne može zamijeniti istinski dodir i gledanje nekom u oči.&nbsp;

Na kraju, imaju strah od smrti, jer ne žive ispunjene živote, odnosno ne žive život u skladu sa svojim istinskim bićem.&nbsp;

- Da bi ljudi bili sretni, trebaju raditi na sebi, jer za sreću su potrebne vještine, kao što su samosvjesnost, a samosvjesni ljudi znaju upravljati svojim emocijama, empatični su, altruistični, imaju zdravo samopoštovanje i samopouzdanje i vole sebe. Osim toga, da bismo bili sretni, trebamo da njegujemo prijateljstva, da imamo zdrav seksualni život, da spavamo u kontinuitetu 6-7 sati i treba da isključimo televiziju. Sretni ljudi ne zvone na sva zvona koliko su sretni. Nemaju vremena za selfije. Oni žive u trenutku i dišu punim plućima – zaključila je psihoterapeutkinja.

Vječna težnja

Nada Bučević, književnica i voditeljica Safari duha edukacije za djecu i roditelje, koja je zajedno sa sestrom Anom jedna od najpopularnijih motivacionih govornika u regionu, ističe kako je sreća unutrašnji moment.&nbsp; 
- Kad smo prvi put osjetili sreću, toliko nam se svidjela da je postala naša vječna težnja. Ipak, moguć je život u kojem težnja postaje kontinuirana stvarnost. U ovo negdje duboko u sebi i vjerujemo, zato sreći toliko i težimo. Ako je tražimo kao neki „vanjski pojam“, nešto što dolazi izvana, nešto što će doći tek kad nešto postignemo, ostvarimo, kupimo ili pronađemo, tada smo promašili put do sreće.

Ko nije sretan sada, neće biti ni tada. Ovo dokazuju oni koji „imaju sve“, a sretni nisu. Toliko je knjiga napisano o sreći, a istina o njoj stane u jednu riječ, a to zahvalnost. Može i u dvije riječi, životne vrijednosti – rekla je Bučević.

Povezanost s drugima

Ivana Šešo, realitetna terapeutkinja i autorica nekoliko self help knjiga, ističe kako ne postoji recept za sreću, naročito za njeno brzo postizanje.&nbsp; &nbsp;&nbsp; 
- Svaki čovjek postiže i osjeća sreću na sebi osebujan način, različito od drugih, ovisno o tome koliko je uspješan u ostvarivanju svojih potreba. Pa tako najbolji način ili oblik življenja putem kojih neka osoba postiže subjektivan osjećaj sreće nekom drugom uopće ne mora „raditi posao“. Za mene je minimum za sreću imati jednu snažnu, zadovoljavajuću povezanost sa značajnom osobom u našem životu, vjerovati da je sreća putovanje i donekle znati zadovoljiti svoje potrebe – ističe Ivana Šešo.

Treba paziti, svuda su kvazistručnjaci 

- Upisala sam psihologiju u 32. godini, jer sam htjela više poraditi na sebi i poboljšati svoj život. Ljudi u ovom neokapitalističkom vremenu, gdje konzumerizam sve mete, se neminovno osjećaju depresivni, jer shvataju da gomilanje materijalnih stvari ne donosi nikakvo suštinsko zadovoljenje. Onda se lako okreću drugim stvarima, spoznajama, ko smo, šta smo, šta radimo na ovom svijetu i šta je bitno. Rad na svojoj duši je imperativ. Mnogo izvora znanja danas imamo, naročito YouTube, ali to je opet mač s dvije oštrice jer nudi puno informacija. Važno je da se orijentiramo ka nečemu, ali i tu ima kvazistručnjaka, treba paziti, najvažnija je podloga koju neko ima – kaže TV voditeljica Naida Kundurović.

Ljudi promoviraju ljepotu s lažnim osmijesima, ističe psihoterapeutkinja Vahida Djedović

Jedan od najpoznatijih psihologa pozitivizma Martin Seligman sreću definira kao često doživljavanje pozitivnih emocija

Nametnuti ideali: Kako izgleda sreća kad se uveća

U najljepšeme trenutku žene, u trenutku kada je na svijet donijela dijete, pojavljuje se niz pitanja i dilema o tome kako, čime i kada njegovati kožu novorođenčeta i bebe, kada mijenjati pelene, kada je vrijeme za kupanje i kako zaštititi kožu od štetnog djelovanja vanjske sredine. 
Farmaceutska industrija nudi brojne proizvode i na svakom piše da je upravo to ono idealno, pa su roditelji često zbunjeni šta odabrati da bi dijete imalo najbolju njegu, 
da kupljeno sredstvo ne isušuje kožu i da ne izaziva alergijske promjene.&nbsp;Koža i kosa novorođenčeta imaju svoje osobitosti po kojima se razlikuje od kože djeteta starijeg od dvije godine, a naročito od kože i kose odraslih osoba. Pritom naročitu pažnju zahtijevaju pranje i njega kože prerano rođene djece.
&nbsp;Zaštitni zid
Koža, najveći organ našeg tijela, sastoji se od tri osnovna sloja. Idući od površine prema dubljim slojevima poredani su: epidermis, dermis ili kutis i najdublje smješten subkutis ili potkožno masno tkivo. Pored zaštitne uloge ona je i čulni organ. Osjetila za dodir, pritisak, bol, toplo i hladno nalaze se u njoj.
Epidermis je sličan zaštitnom zidu. Na površini se nalazi hidrolipidni film sačinjen od izlučenog znoja i loja. Taj sloj daje koži baršunast izgled, sprečava gubitak vode i naseljavanje bakterija koje izazivaju njenu upalu. 
Ovaj sloj građen je od ćelija poredanih poput cigli. Povezuje ih međućelijska supstanca koja sadrži lipide: ceramide, esencijalne masne kiseline, holesterol, trigliceride i 
skvalene.&nbsp;

Koža štiti naš organizam od nepovoljnog djelovanja vanjske sredine i ne dozvoljava prodor štetnih supstanci iz vanjskog svijeta u unutrašnjost organizma. Ako se upotrijebe neadekvatna sredstva za pranje i njegu kože, oštećuju se ili odstranjuju pojedine komponente ovog zaštitnog sloja, što za rezultat ima upalu kože.
&nbsp;Masni sloj
Svi ovi slojevi u momentu rođenja su nedovoljno razvijeni, odnosno nezreli, pa slabije 
štite od mikroorganizama, zagađenja koja dospijevaju iz vanjskog vijeta i klimatskih uslova.&nbsp;Zato se u momentu rođenja na površini kože nalazi masni sloj, vernix caseosa, koji ima zaštitnu ulogu u prvim danima nakon rođenja. Koži anatomski pripada i kosa, a obje su tanke, nježne i mogu se lahko oštetiti grubim trljanjem ili brisanjem. 
Drugi sloj kože, dermis, dostiže punu zrelost tek između druge i treće godine života, ali ostaje osjetljiv sve do perioda puberteta.
Oprez - nedonošče!
Kod prijevremeno rođene djece epidermis je puno tanji i osjetljiviji. Zbog toga je bolje 
na njihovu kožu ne nanositi nikakve preparate. U toku prvih petnaest dana života epidermis sazrijeva i nakon tog perioda može se njegovati kao i koža rođenih na vrijeme.&nbsp;&nbsp;Sapuni, šamponi, gel
Sredstva koja se upotrebljavaju za čišćenje i njegu u malim količinama prodiru u samu kožu, pa tako i u organizam kao cjelinu. Što je koža tanja, kao što je slučaj u ovom dobnom uzrastu, što sredstvo s njom ostaje duže u kontaktu, veća je mogućnost prodiranja i u organizam.
Preparati koji se upotrebljavaju za pranje i njegu kože ne smiju izazivati njenu preosjetljivost niti sadržavati supstance koje bi mogle izazivati nepoželjne, odnosno toksične efekte u organizmu.
Za kupanje je najbolje koristiti šampone za novorođenčad i bebe, s prirodnim ekstraktima kamilice i pšenice. Ako se umjesto šampona upotrebljava gel, potrebno je da ima neutralan pH.
&nbsp;Kupaju me i mama i tata
Pranje i njega kože u ovom uzrastu obavljaju se svakodnevno. Dnevna higijena ima za 
cilj s površine kože odstraniti nečistoće, neugodne mirise i spriječiti infekcije koje u ovom dobu predstavljaju opasnost po zdravlje. Sredstva za pranje i njegu ne smiju iritirati kožu.&nbsp;&nbsp;Kupanje se provodi od samog rođenja. Dok je prisutan pupčanik, tu regiju ne treba kvasiti. Dovoljno je samo je napudrati. 
Kupanje se provodi svakodnevno, jer se dijete pojačano znoji. Može se obaviti u bilo koje doba između obroka. Ne preporučuje se neposredno prije hranjenja, jer je beba gladna, niti neposredno nakon hranjenja, jer je tada pospana.
Kupanje novorođenčeta ne treba da traje duže od pet minuta. Kako novorođenče raste, tako i vrijeme kupanja može da traje duže.Temperatura vode treba biti između 36-37 stepeni, a temperatura prostorije u kojoj se obavlja kupanje oko 24 stepena. Kupanje započinje od glave i završava u predjelu spolnih organa i nogu.
Naročitu pažnju treba posvetiti pregibima kože - pazušnoj regiji, predjelu vrata, preponama, naborima između debelog mesa, u pregibu lakta i koljena. To su mjesta 
gdje dvije plohe kože neposredno naliježu jedna na drugu, vlažne su od znoja, a to su pogodni uslovi za iritaciju i nastanak bakterijskih i gljivičnih infekcija.&nbsp;U toku kupanja, pranja i njege kože još više se učvršćuju veze roditelja i djeteta i zato 
oba roditelja trebaju učestvovati u ovim radnjama, s puno ljubavi i nježnosti. U toku pranja, kupanja i njege kože dijete postepeno otkriva vlastito tijelo i razvijaju se čula dodira, mirisa i vida.&nbsp;&nbsp;Šta je pelenski dermatitis
Području prekrivenom pelenama treba obratiti naročitu pažnju. Tu koža lahko omekšava, njena zaštitna uloga usljed omekšavanja slabi, a ako se pelene neredovito mijenjaju mokraća i izmet dovode do iritacije i bolesti.
Tako nastaje pelenski dermatitis, a izazivaju ga bakterije i/ili gljive (candida albicans) prisutne u fecesu. Mokraća zbog prisustva amonijaka ima lužnati pH koji neutrališe kiseli pH kože. To je još jedan dodatni faktor za nastanak oštećenja pelenske regije i pelenski dermatitis.
Slično djeluje i izmet, jer sadrži žuč i čitav niz enzima. Ako dijete ne doji, hrana koju uzima dodatno pogoršava stanje kože. Kada je novorođenče prehlađeno, sluz koja se pojavljuje u stolici i proljev koji slijedi dodatno izazivaju upalni proces.
Antibiotici primijenjeni s ciljem smirivanja opšte bakterijske infekcije uništavaju 
saprofitnu (korisnu) bakterijsku floru crijeva. U takvim uslovima apatogena gljiva&nbsp;candida albicans, inače normalni stanovnik probavnog trakta, prelazi u patogeni&nbsp;&nbsp;oblik i izaziva kandidomicetični pelenski dermatitis.&nbsp;Njega lica
Koža lica ove djece, također, je veoma sklona iritacijama i infekcijama. Pljuvačka koja 
se cijedi iz usne šupljine, ostaci hrane, nedovoljno odstranjeni ostaci sadržaja nakon bljuckanja i/ili povraćanja, iritiraju kožu lica.&nbsp;&nbsp;Tako iritirana koža lahko se inficira bakterijama iz vanjskog okruženja. Svi navedeni sekreti, ako nisu temeljito oprani, slijevaju se na kožu vrata koja ima brojne nabore, dosta tijesno priljbljene jedan uz drugi. Sve to doprinosi da koža vrata postane crvena, razmekšana, boli, ljušti se i dodatno inficira bakterijama i gljivama.
&nbsp;VAŽNO!!!
- Higijena se održava redovnim mijenjanjem pelena, redovnim kupanjem, pranjem i 
njegom tijela nakon svakog kupanja i pranja.&nbsp;- Pelene se mijenjaju nakon svakog uriniranja i defeciranja. To je kod novorođenčadi u prosjeku sedam do osam puta dnevno. U toku svakog mijenjanja pelena dijelove tijela prekrivene pelenama treba temeljito oprati, posušiti i nanijeti sredstvo za njegu kože. 
- Osobitu pažnju treba obratiti na kožu u naborima, jer je sklona iritaciji. Na kožu se može nanijeti umirujući puder. 
- Nakon kupanja neophodno je nježnim tapkanjem posušiti kožu. Ukoliko to ne uradimo temeljito, ostaci vode na površini oštećuju veze između ćelija, koža postaje previše propusna, osjetljiva, sklonija iritacijma i infekciji. 
- Na kožu se nanose hidratantne kreme (za lice) i hidratantno mlijeko za tijelo. Ako je koža suha, nanose se masti koje su najčešće mješavina mineralnih, biljnih ulja i pčelinjeg voska. Svi ti sastojci imaju zaštitnu, hranjivu i reparirajuću ulogu, dakle zadovoljavaju sve potrebe kože.
&nbsp;Atopijski dermatitis
Kod beba bolesnih od atopijskog dermatitisa nije uvijek neophodno nakon kupanja isprati sredsvo za kupanje s površine kože. Kožu treba samo dobro potapkati. Cilj&nbsp;&nbsp;ovakvih kupanja je da aktivna supstanca koja djeluje kod atopijskog dermatitisa, što&nbsp;duže ostane u kontaktu s kožom.&nbsp;Proizvođač takvih proizvoda uvijek naglasi na preparatu da ispiranje sredstva nije potrebno. Dermatolog koji ordinira takve lijekove za kupanje dužan je roditeljima 
detaljno objasniti način kupanja.&nbsp;&nbsp;Provjerite i testirane preparate
Prije kupovine preparata za pranje, kupanje i njegu kože novorođenčadi i beba, uvijek provjerite u uputstvu da li je preparat alergološki testiran. Pri tome treba imati na umu da, 
bez obzira na koliko velikom uzorku je bio testiran neki preparat, može se dogoditi da ga ne podnosi koža baš vašeg djeteta.&nbsp;&nbsp;Zato preparat testirajte prvo na svojoj koži, a zatim nanesite malu količinu na kožu djeteta. Promatrajte reakciju u prvih pola sata. Ako se ne jave nikakve promjene, 
preparat možete upotrijebiti.&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bez boje i mirisa
Treba znati da su mirisi, kao i boje, komponente koje mogu biti odlučujuće kod nekih roditelja prilikom kupovine kolekcije preparata za pranje i njegu kože, veoma česti izazivači alergijskih promjena na koži. Zato je bolje upotrebljavati preparate bez mirisa i boje.
Kad je novorođenče, a kada već beba
Djeca od rođenja do navršenog trećeg mjeseca života pripadaju skupini novorođenčadi, a od navršenog trećeg mjeseca života do navršene druge godine spadaju u skupinu beba. Prerano su rođena djeca koja su na svijet došla nakon trudnoće koja je trajala između 180 i 270 dana.

Farmaceutska industrija nudi brojne proizvode i na svakom piše da je upravo    to ono idealno, pa su roditelji često zbunjeni šta odabrati da bi dijete imalo najbolju    njegu, da kupljeno sredstvo ne isušuje kožu i da ne izaziva alergijske promjene

Nježna bebina koža zahtijeva mnogo brige i pažnje

U toku trudnoće, usljed djelovanja hormona i metaboličkih mijena nastaju promjene na koži koje mogu biti rezultat same trudnoće (fiziološke promjene) ili oboljenja koja je prate. Ako je prije trudnoće postojalo neko oboljenje kože, ono se u toku same trudnoće može poboljšati ili pogoršati.&nbsp;&nbsp; 
Ovoga puta riječ je samo o fiziološkim promjenama na koži koje normalno prate trudnoću. 

Promjene u pigmentaciji obično se pojavljuju krajem prvog tromjesečja i traju tokom cijele trudnoće. Manifestiraju se pojačanom pigmentacijom dijelova kože koji su i inače jače pigmentirani (lice, koža oko bradavica na dojkama i linearna pigmentacija od pupka do stidne regije). Pojačana pigmentacija više je izražena kod osoba koje inače imaju tamniju kožu.

Mrlje na licu

Chloasma gravidarum je stručni naziv za pojačanu pigmentaciju kože lica, naročito na čelu, obrazima, iznad gornje usne i na koži brade. To su mrlje 
boje bijele kafe, nejasno omeđene u odnosu na ostalu normalno pigmentiranu&nbsp;kožu.&nbsp;&nbsp;
Pojačana pigmentacija kože lica pojavljuje se kod 65-80 posto trudnica, ne 
pravi nikakave smetnje i savim je fiziološka promjena. Nastaje usljed djelovanja hormona.&nbsp;&nbsp;
Nakon poroda pigmentacije spontano iščezavaju u toku prvih šest mjeseci, 
mada kod 25 posto žena, naročito tamnoputih, ostaje trajno. Liječenje&nbsp;se ranije provodilo agresivnim sredstvima za izbjeljivanje, dok se to danas&nbsp;radi bez opasnosti oštećenja ostale kože.&nbsp;
Crna linija

Linea nigra je naziv za pojačanu pigmentaciju u predjelu linije koja povezuje pupak sa stidnom regijom. Kod osoba tamnije puti ta linija može biti vrlo tamna pa otuda i njen latinski naziv. Linea nigra nastaje kao posljedica djelovanja hormona kao i chloasma gravidarum.&nbsp;
Pojačana pigmentacija areola dojki pojavljuje se u drugom, a najizraženija&nbsp;je u trećem tromjesečju trudnoće. Koža kod tamnoputih osoba je skoro crna. I&nbsp;ova primjena je fiziološka i spontano se povlači nakon poroda.&nbsp;
Rat strijama

Promjene vezivnog tkiva kože - strije - nastaju obično krajem drugog, a najizraženije su u trećem tromjesečju trudnoće. Nastaju zbog povećanog rastezanja kože, naročito trbuha i dojki te natkoljenica i nadlaktica. Uzrok je povećana aktivnost nadbubrežnih žlijezda.&nbsp;&nbsp;
Nasljedna slabost vezivnog tkiva igra veliku ulogu u nastanku ovih promjena.
&nbsp;U početku su to linearne, svijetloružičaste pruge istanjene kože koja se lagano mreška.&nbsp;&nbsp;
Prisutan je subjektivni osjećaj svrbeža tih dijelova kože. Kako napreduje trudnoća, pruge postaju šire i duže, postepeno poprimaju bjelji ton i na kraju imaju srebreno-bijelu boju. Pod pritiskom prsta ima se osjećaj propadanja 
&nbsp;prsta u dublje dijelove kože.&nbsp;&nbsp;
Ta pojava je rezultat nedostatka vezivnog tkiva na mjestu promjena koje su, nažalost, ireverzibilne. Ne mogu se izliječiti, ali se uz blagovremeno i odgovarajuće liječenje može ublažiti njihov intenzitet.

S obzirom da je riječ o nasljednoj slabosti vezivnog tkiva, trudnice kod kojih

postoji porodična sklonost strijama trebaju paziti na tjelesnu težinu, a od početka trudnoće trebaju početi preventivno liječenje odgovarajućim kremama i mastima protiv nastanka strija.


Kapilari i vene


Promjene krvnih sudova bilježi se kod oko 30 procenata trudnica. To su proširenja najsitnijih krvnih sudova kože (kapilara) koji mogu imati zvjezdast ili linearan oblik. 


Prve promjene se javljaju na koži lica, a kako trudnoća napreduje, pojavljuju 
se i na drugim dijelovima kože. Obično spontano nestaju nakon poroda, ali kod nekih osoba te teleangiektazije imaju trajni karakter. 


Usljed slabosti zida venskih sudova donjih ekstremiteta i pritiska povećane materice te povećanog priliva krvi u krvne sudove zdjelice, obično u trećem tromjesečju trudnoće dolazi do proširenja vena na potkoljenicama - varikoziteta vena. Ponekad se to proširenje može komplikovati i venskom trombozom.


Varikoziteti vena su trajne promjene i ne povlače se nakon trudnoće. Zato tokom trudnoće treba izbjegavati dugo stajanje, naporno hodanje i što više odmarati noge u povišenom položaju. Tokom trudnoće za dužeg stajanja i hodanja treba nositi elastične zavoje ili elastične čarape. 


Otoci nogu


Zadržavanje vode i natrija u organizmu i pojačana propustljivost zidova kapilara, uz dodatni pritisak uvećane materice, kod 65 posto trudnica u 
zadnjem tromjesečju ima za posljedicu otjecanje u predjelu skočnih zglobova. 


Otoci se povlače tokom noći, ali se tokom dana pojačavaju. Odmor s naviše položenim nogama uz ishranu s manje soli doprinosi smanjenju otoka. Nakon 
poroda ova vrsta otoka nogu savim se povlači. 


Hemoroidi


Zbog pritiska uvećane materice u toku trudnoće i povećanog pritiska u trbuhu, 
 u trećem tromjesečju trudnoće kod trudnica sa urođenom slabosti venskih zidova može doći do proširenja vena u području debelog crijeva i nastanka hemoroida. 


Madeži


Opet pod utjecajem hormona u toku trudnoće može doći do povećanja madeža,
 povećanja njihovog broja pa čak i stvaranja novih madeža. U ovakvim slučajevima uvijek je potreban pregled kod dermatologa i redovna kontrola madeža zbog mogućnosti nastanka zloćudnog tumora. 



Crveni dlanovi


Erythema palmarum pojavljuje se kod 70 procenata trudnica već u prvom tromjesečju trudnoće. Riječ je o pojačanom crvenilu kože dlanova, bez subjektivnih tegoba, a koje nastaje pod utjecajem hormona estrogena i povećanog volumena krvnih žila dlanova. Crvenilo se spontano povlači nakon poroda.

Zašto je koža trudnica mjestimično jače pigmentirana <195> Šta se zbiva sa kapilarama i venama

Nastaju u prvom tromjesečju i traju tokom cijele trudnoće

Šta se zbiva na koži i pod kožom trudnice

Rođenjem beba napušta sredinu u kojoj je bila zaštićena od vanjskih utjecaja. Sada se njen organizam, pa tako i koža, mora priviknuti na djelovanje vanjske sredine.&nbsp;&nbsp; 
Kao posljedica toga nastaju promjene u koži koje su fiziološke i ne zahtijevaju liječenje, jer su prolaznog karaktera i spontano se povlače, ili su rezultat «biološkog miraza» - majčinih hormona koji su krvotokom dospjeli u organizam novorođenčeta. 

Evo tih promjena na koži koje ne zahtijevaju liječenje, ali mogu zabrinuti majku, naročito ako joj je to prvo dijete.


Vernix caseosa - masni zaštitni sloj

Koža novorođenčeta prekrivena je blijedo-žućkastim masnim naslagama koje 
se sastoje od sekreta lojnih žlijezda, deskvamiranih ćelija najpovršnijeg sloja kože i raspadnutih lanugo dlačica.

Ove naslage u uslovima života u uterusu predstavljaju zaštitu kože od djelovanja plodne vode. Te će naslage biti skinute i nestat će sasvim poslije dva-tri kupanja.

Kod manjeg broja novorođenčadi naslage ostaju nekoliko dana, naročito u pazušnim jamama, u preponama, na koži vrata i leđa. Njih ne treba skidati agresivnim sredstvima.

Novorođenčad kod koje vernix caseosa perzistira malo duže, u dojenačkom periodu, ali i u odraslom dobu, sklona su nastanku tzv. seboroičnog dermatitisa, oboljenju kože koje nastaje kao posljedica pojačanog rada žlijezda lojnica.

Fiziološki eritem novorođenčeta

Manifestira se prvog dana po rođenju pojavom difuznog crvenila, različitog intenziteta. Crvenilo je posljedica proširenja kapilara kože i većeg priticanja krvi u kožu. 

To je fiziološka pojava i nastaje kao reakcija na nadražaje vanjske sredine kao što su izloženost vanjskoj temperaturi zraka, djelovanju vode prilikom kupanja i mehaničkog podražaja prilikom posušivanja kože nakon kupanja.

Zato nakon kupanja bebu treba nježno potapkati mekanim i nježnim peškirom.

Ovaj eritem kože spontano nestaje u toku 24 do 48 sati po rođenju, ali može potrajati i duže. Koža može biti prošarana crvenim prugama usljed parcijalnog priticanja krvi u pojedine dijelove kapilarnog sistema.

Ta pojava naziva se «šarena« ili marmorirana koža koja je naročito izražena na šakama, stopalima, podlakticama i potkoljenicama. Kod ovakve novorođenčadi, prilikom plača, uočava se i plavičasta nijansa kože na ušnim školjkama i usnama.

Fiziološko ljuštenje kože novorođenčadi

Nakon prelaska iz vlažne sredine materice u suhu sredinu javlja se fiziološko ljuštenje kože. Najčešće se pojavljuje sedmog do desetog dana nakon rođenja.

Koža novorođenčeta ljušti se sitno poput brašna. Ponekada to ljuštenje može biti i u obliku sitnih rožnatih pločica. Ako je ljuštenje kože obimnije, nastaju sitne pukotine, naročito u pregibima laktova, koljena, na koži vrata, u pazušnim i preponskim pregibima. 

Takva mjesta, ako higijena nije adekvatna, lako se inficiraju bakterijama i gljivama, crvenilo i vlaženje postaju obimniji i pojavljuje se neprijatan miris. Tada treba zatražiti pomoć dermatologa.

Ružičasti osip 

Ponekad se na koži novorođenčeta pojavi sitan, tačkast ili sitno mrljast, ružičast osip. Traje jedan do dva dana i spontano iščezava. Smatra se da je to prolazna reakcija na alergene koji u organizam dospijevaju putem hrane. Na njih se organizam novorođenčeta brzo privikne, pa zato i ne zahtijeva liječenje.

Retencione ciste lojnih žlijezda


U toku prve ili druge sedmice života na koži lica, naročito nosa, brade, čela i obraza, ponekad na prednjoj strani grudnog koša i koži leđa, javljaju se sitne, žućkasto-bjeličaste promjene veličine glavice pribadače.


Nastaju kao posljedica pojačanog rada lojnih žlijezda, pod utjecajem hormona majke koji su putem krvotoka dospjeli u organizam novorođenčeta i pojačanog orožavanja najpovršnijih slojeva kože.


Produkt lojnih žlijezda ne može normalnim putem izaći na površinu kože jer je izlazni otvor lojne žlijezde začepljen. Liječenje nije potrebno.Ove promjene spontano prolaze za dvije do tri sedmice, jer se uspostavi normalna funkcija lojnih žlijezda i proces orožavanja kože.


Novorođenačke akne


Novorođenačke akne nastaju djelovanjem androgenih hormona nadbubrežne 

žlijezde majke, koje je dijete dobilo putem krvi kao «biloški miraz».


Androgeni hormoni djeluju stimulativno na lojne žlijezde koje pojačano stvaraju loj pod čijim pritiskom puca zid lojne žlijezde. Loj dospijeva u kožu i izaziva njenu prolaznu upalu koja se manifestira ružičastim promjenama veličine zrna bibera sa crnom tačkom na vrhu. 


To je komedon, začepljeni izvodni kanal lojne žlijezde. Najčešće su prisutne na koži čela, brade i jagodica. Spontano nestaju za dvije do četiri sedmice.


Nastanku ovakvih promjena pogoduje i pretjerano nanošenje masnih i uljanih pripravaka za njegu kože. Zato ne treba pretjerivati s masnim pripravcima.


Novorođenačku kožu bolje je njegovati pripravcima u obliku krema. Prije nanošenja novog sloja kožu treba oprati i/ili odstraniti prethodno naneseno sredstvo za njegu kože.



Sedam važnih činjenica


Koža novorođenčeta ima određene specifičnosti:


1. Cijela koža je tanja, a naročito njen najpovršniji dio - epidermis;


2. Žlijezde znojnice postoje, ali odmah po rođenju nisu aktivne. Novorođenče 

ne može uspostaviti termoregulaciju putem znojenja pa ga zato ne treba pretopljavati odjećom i pokrivačima;


3. Lojne žlijezde su razvijene, naročito na nosu, jagodicama, čelu i bradi;


4. Mirisne žlijezde nisu razvijene;


5. Koža novorođenčeta sadrži veću količinu vode i minerala;


6. Zbog tankog površnog sloja novorođenačka koža ima slabu mehaničku zaštitu protiv bakterijskih infekcija. Zato treba obratiti veliku pažnju održavanju higijene naročito u okolini prirodnih otvora - čmara i vanjskog otvora mokraćne cijevi - ali i pregibnih površina u pazušnim regijama, u preponama, na vratu i između debelog mesa (interglutealno);


7. Slabijoj odbrani od mikrobnih infekcija kože doprinosi i niži pH kože zbog slabe funkcije lojnih žlijezda.


Nakon novorođenačkog perioda, tokom narednih mjeseci, uspostavlja se normalna funkcija znojnih žlijezda, pa se uspostavlja termoregulacija i putem znojenja.

Nježna koža novorođenčeta mora se naviknuti na novu sredinu, pa su zato na njoj prisutne brojne promjene. One, uglavnom, ne zahtijevaju liječenje, ali mogu zabrinuti neisuksne roditelje

Po rođenju nastaju promjene na koži bebe

Šest prolaznih promjena na koži novorođenčeta

&nbsp;Nakon rođenja bebe, roditelji, rodbina i prijatelji traže sličnost u pojedinim vidljivim dijelovima tijela bebe s vidljivim dijelovima tijela roditelja. Najčešće traže sličnost u izgledu lica, obliku šake i stopala. Jedini oragan koji je u cjelosti vidljiv golim okom, a niko ne povlači sličnost i razlike s roditeljima i rodbinom, jeste koža bebe.&nbsp;
A, upravo je koža organ na kojem se može mnogo toga vidjeti i zaključiti da li je beba rođena na vrijeme, pa čak u nekim slučajevima, predvidjeti i kako će se koža ponašati u kasnijem životu.

Tačkaste promjene

Pored ostalih znakova zrelosti i donešenosti na vrijeme, i izgled bebine kože na rođenju je pokazatelj da li je dijete rođeno na vrijeme ili prije vremena, te da li je trudnoća prenesena.

Dijete se rađa s žućkastim premazom kože, vernix caseosa. On je nastao kao posljedica pojačanog rada žlijezda lojnica u koži bebe. Vernix caseosa ima zaštitnu ulogu. Štiti kožu bebe od amnionske tečnosti u kojoj beba pliva u toku trudnoće. 

Kod prenesene trudnoće koža je u cjelosti prekrivena sa vernix caseosa. Taj masni, sirasti omotač perzistira tri do četiri dana. Nastaje kao posljedica hormona koje stvara placenta na rad žlijezda lojnica u bebinoj koži. Pranjem kože, u toku kupanja bebe, vernix caseosa se odstranjuje. Nakon nestanka masnog omotača, koža bebe je intenzivnije crvena, a na njoj se vidi bezbroj sitnih, tačkastih, crvenih promjena, kao da je beba osuta. Taj osip nestaje u narednih nekoliko dana i koža poprima normalnu, blago ružičastu boju.

Kod djece koja su rođena na vrijeme, u terminu predviđenom za rođenje, žučkasti premaz je diskretan i prisutan je u pregibima lakata, u preponama između nabora guze i u pregibima koljena. Ovakve bebe najčešće imaju pojačan rad žlijezda lojnica i na koži kosmatog dijela glave, na tjemenu. Ta je promjena u narodu poznata kao tjemenica. Ima izgled žutih masnih naslaga koje se teško peru vodom. Ne smiju se i ne trebaju skidati četkom niti gustim češljem, jer postoje pripravci i lijekovi koji hemijskim putem odstranjuju tjemenicu. Takve bebe u kasnijem životu najčešće imaju probleme sa masnom kožom, sa seborejom.

Kod beba koje su rođene nakon predviđenog termina, kod tzv. prenesenih beba, koža je često suha i ljuska se bjeličastim lamelama.

Kod beba koje su rođene prije vremena koža je tanka, nježna i prekrivena bjeličastim paperjastim dlakama, tzv. lanugo dlačicama, naročito na čelu, leđima, nadlaktacima i natkoljenicama. Lanugo dlake spontano otpadnu u narednih mjesec dana života.

Mnoge bebe nakon rođenja imaju sitne bjeličaste papule, naročito izražene na nosu, jagodicama, čelu i bradi. One predstavljaju začepljene lojne žlijezde. Promjene nestaju bez ikakvog liječenja u narednih nekoliko mjeseci i ne zahtijevaju liječenje, ukoliko se ne pojavi crvenilo u okolini. Promjene su rezultat djelovanja majčinih hormona na pojačan rad žlijezda lojnica u bebinoj koži. U kasnijem životu, skloni su nastanku akni.


Tamna mrlja 


Neke bebe imaju tamnu mrlju, tzv. mongolska mrlja, na koži leđa ili na koži debelog mesa. Te promjene, koje predstavljaju proširenje krvnih sudova u dubljim slojevima kože, spontano nestaju u toku narednih mjeseci. Nerijetko, u kasnijem životu, kod takvih osoba otkriju se hemangiomi na jetri.


Na koži čela, između obrva i na obrazima ponekad se na rođenju vide crvenkaste mrlje, kapilarni hemangiomi, dakle proširenje krvnih sudova kože, koji također spontano nestaju u toku nekoliko narednih mjeseci.


Pazite čime perete bebinu kožu 


Koža bebe je značajno tanja u odnosu na kožu djece i odraslih. Metabolizam esencijalnih masnih kiselina, ceramida i sterola je usporen, pa je zbog toga bebina koža izraženo sklona isušivanju. Treba obratiti pažnju kako često i čime perete bebinu kožu. Bebina koža ne trpi često pranje, a naročito ne sredstvima koja joj nisu primjerena.

Kod beba koje su rođene nakon predviđenog termina, kod tzv. prenesenih beba, koža je često suha i ljuska se bjeličastim lamelama

Kod beba rođenih prije vremena koža je prekrivena bjeličastim paperjastim dlačicama

Izgled kože kao pokazatelj je li beba rođena na vrijeme

Uobičajeno je uvjerenje da je ljubav roditelja prema djetetu urođena, da se pojavljuje gotovo automatski, već s prvim pogledom na novorođenu bebu. Mnogi tvrde da postoji i prije porođaja. 
Kasnije, tokom roditeljstva, mame koje su sigurne u postojanje svog majčinskog instinkta, ovo svoje uvjerenje potkrepljuju brojnim situacijama kada ih upravo instinkt nije prevario, iako je, možda govorio suprotno od mišljenja ljekara ili iskusnijih mama.
S druge strane, ukoliko neka mama ne osjeti odmah bezrezervnu ljubav prema svojoj bebi, pod pritiskom predrasuda i očekivanja sredine - lako može pomisliti da sa njom nešto nije uredu. 
Naučna istraživanja i pokušaji eksperimenata nisu potvrdili postojanje majčinskog instinkta. Naprimjer, intuitivne procjene žena u trudnoći da li nose muško ili žensko dijete nisu dale statistički značajne rezultate. 
Emotivni signali
Većina roditelja ima dobar osjećaj za svoje dijete i intuitivno osjeća šta treba raditi. Poznato je da mame brzo nauče da raspoznaju šta koji plač njihove bebe znači (glad, grčevi, potreba za dodirom...), i brzo uspijevaju raspoznavati neverbalne emotivne signale svoje djece. 
Ipak, to još nije pouzdan znak da ove mame posjeduju neki poseban instinkt. Izvjesnije je da je njihova briga za dijete, požrtvovanost i beskrajna ljubav utjecala na formiranje ovog posebnog odnosa između njih i djeteta. 
Veoma se rijetko, međutim, govori o očinskom instinktu. Ukoliko je majčinski instinkt uslovljen biološkom sposobnošću žena da rađaju, može li se govoriti i o očinskom instinktu, kao intenzivnoj želji za potomstvom? 
Odnosno, može li se ta želja smatrati toliko jakom da poprima obrise instinkta? 
Stručnjaci smatraju da se ne može govoriti o očinskom instinktu, već o velikoj odgovornosti da socijalno zbrinu i zaštite djecu i porodicu. 
Ljubav jednog tate nastaje kao rezultat vremena provedenog s djetetom, pa je i očinski osjećaj zapravo, refleksivan i svjestan. Jasno, čim je refleksivan i svjestan, ma koliko snažan bio, nije instinkt. 
Vjera u sebe
Ukoliko mislite da nemate majčinski instinkt ne opterećujte se. To nikako ne znači da ste loša majka. 
Naime, važno je da ste posvećeni svom djetetu, da mislite o sebi kao roditelju, da preispitujete svoje postupke, da se ne plašite zatražiti pomoć kada se osjetite nesigurno, da ste uporni u rješavanju konflikata razgovorom... 
Pružite li djetetu veliku količinu ljubavi i sigurnosti u najranijem djetinjstvu utrli ste put za kasniji razvoj normalne i zdrave ličnosti. 
Svojim stavom u odgoju, bio on prožet majčinskim instinktom ili ne, svojom emotivnom toplinom, prepoznavanjem djetetovih potreba - utječete na stvaranje samopoštovanja kod djeteta, njegovu vjeru u sebe, ali i u svoju okolinu. 
Naprimjer, ukoliko vi više provodite vremena sa svojom bebom, očekivano je da ćete je bolje poznavati i prepoznavati njene potrebe, nego naprimjer, vaša majka, bez obzira na to što je ona možda odgojila petoro djece.

U najtiražnijem printanom mediju u BiH donosimo: Koliko je kazni uručeno roditeljima jer su odbili vakcinisati djecu

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove za "Avaz": Zbog nevakcinacije djece roditeljima kazna i do 2.000 KM

Pedijatrica Gordana Vuković za "Avaz": Vakcinisana djeca rijetko mogu oboljeti od morbila

Preventivni oftalmološki pregledi su važni kod djece: Pravovremena dijagnoza štiti i oko i vid

Jedna od glavnih oftalmoloških tema u razvijenim zemljama: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno, ovo je razlog

Zarazna oboljenja koja najčešće pogađaju djecu: Za virusne osipne bolesti najbolja prevencija je vakcina

KJU "Porodično savjetovalište" proslavilo 23 godine postojanja: U 2023. imali 18.832 korisnika

Dr. Begović: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno

Stomatolog Aida Hamzi Kaljanac za "Avaz": Oralnu higijenu treba započeti i prije nicanja zubi

Ljeto je pravo vrijeme da balkon pretvorite u oazu mira

Nametnuti ideali: Kako izgleda sreća kad se uveća

Nježna bebina koža zahtijeva mnogo brige i pažnje

Šta se zbiva na koži i pod kožom trudnice

Šest prolaznih promjena na koži novorođenčeta

Izgled kože kao pokazatelj je li beba rođena na vrijeme

Majčinski instinkt - stvarnost ili mit

Naša tema

U najtiražnijem printanom mediju u BiH donosimo: Koliko je kazni uručeno roditeljima jer su odbili vakcinisati djecu

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove za "Avaz": Zbog nevakcinacije djece roditeljima kazna i do 2.000 KM

Pedijatrica Gordana Vuković za "Avaz": Vakcinisana djeca rijetko mogu oboljeti od morbila

Preventivni oftalmološki pregledi su važni kod djece: Pravovremena dijagnoza štiti i oko i vid

Jedna od glavnih oftalmoloških tema u razvijenim zemljama: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno, ovo je razlog

Zarazna oboljenja koja najčešće pogađaju djecu: Za virusne osipne bolesti najbolja prevencija je vakcina

KJU "Porodično savjetovalište" proslavilo 23 godine postojanja: U 2023. imali 18.832 korisnika

Dr. Begović: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno

Stomatolog Aida Hamzi Kaljanac za "Avaz": Oralnu higijenu treba započeti i prije nicanja zubi

Ljeto je pravo vrijeme da balkon pretvorite u oazu mira

Nametnuti ideali: Kako izgleda sreća kad se uveća

Nježna bebina koža zahtijeva mnogo brige i pažnje

Šta se zbiva na koži i pod kožom trudnice

Šest prolaznih promjena na koži novorođenčeta

Izgled kože kao pokazatelj je li beba rođena na vrijeme

Majčinski instinkt - stvarnost ili mit