Evropski parlament usvojio je izvješće o uspostavi svemirskog programa EU-a i Agencije EU-a za svemirski program kojim se prvenstveno predviđa integraciju sistema satelitske navigacije Galileo te sistema za promatranje zemlje Kopernik u jedan program, za što će iz višegodišnjeg proračuna biti izdvojeno 16,9 milijardi eura.
Izvješće talijanskog zastupnika Masimilijan Salinija (Massimiliano Salini) (EPP) o svemirskom programu podržano je s 483 glasova za, 68 glasova protiv te 19 suzdržanih.
Predloženi proračun od 16,9 milijardi eura za svemirski program u razdoblju od 2021. do 2027. predviđa integraciju sistema satelitske navigacije Galileo te sistema za promatranje zemlje Kopernik u jedan program, uz dodavanje Inicijative o svijesti o situaciji u svemiru (SSA) radi veće učinkovitosti te kako bi se izbjeglo dupliciranje troškova.
Salini je naglasio kako svemirska strategija donosi velike prednosti za Europu u pogledu industrije, prometa i sigurnosti.
-&nbsp;Navigacijski sistem i promatranje zemlje iz svemira poboljšavaju usluge prijevoza. Učinkovitije upravljanje prometom smanjuje emisije štetnih plinova i pridonosi rješavanju problema klimatskih promjena, korištenje bespilotnih letjelica unaprijedit će poštanske usluge, a bolje praćenje avio prometa će smanjiti broj otkazanih letova - pojasnio je Salini.&nbsp;
-&nbsp;Niti jedna država članica nema kapacitete da samostalno ostvari velike rezultate u svemirskom program - smatra Salini.&nbsp;Evropsku suradnju istaknuo je kao ključ uspjeha programa: "Novi svemirski program oslanja se na Evropsku uniju i cilj mu je ojačati globalno vodstvo u području promatranja Zemlje, navigacije i tehnološkog istraživanja. Evropa je trenutačno druga svemirska sila u svijetu te trebamo raditi na sve većoj suradnji želimo li zadržati svoju vodeću poziciju“.
Izvjestitelj Zelenih/ESS-a i član Odbora za industriju, istraživanje i energiju Evropskog parlamenta Davor Škrlec istaknuo je važnost europskog svemirskog programa u razvoju kompletnog gospodarstva Evropske unije.
Klub zastupnika Zelenih/ESS-a naglasio je važnost definiranja svemira kao javnog dobra u svrhu poticanja međunarodne suradnje te važnu ulogu svemirske tehnologije u praćenju klimatskih promjena.
-&nbsp;Program Kopernik pokazao se jako važnim za praćenje utjecaja klimatskih promjena i emisija u okoliš, dok su Galileo i EGNOS važni za satelitsku navigaciju što otvara nove mogućnosti u sektoru transporta za autonomna vozila, ali i niz drugih primjena koje danas rješavamo primitivnim načinima - dodao je Škrlec.&nbsp;Prema Eurospaceu, evropska svemirska industrija zapošljava više od 231.000 ljudi. Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Evropi, a prihodi od prodaje u proizvodnom sektoru svemirske industrije 2016. iznosili su 8,2 milijarde evra.
Izvješće predviđa objedinjavanje satelitskih navigacijskih sistem Galileo i EGNOS sa sistem za promatranje zemlje Kopernik, uz dodavanje novih komponenti.
Galileo, evropski globalni satelitski navigacijski sistem, pruža točne informacije za utvrđivanje položaja i vremena u cestovnom, željezničkom, zrakoplovnom i drugim sektorima. Predviđeno je postupno poboljšanje usluga programa lansiranjem većeg broja satelita.
Kopernik, vodeći svjetski sistem za promatranje Zemlje, pomaže pri spašavanju života na moru, omogućava bržu reakciju na prirodne katastrofe poput potresa, uragana, šumskih požara i poplava te poljoprivrednicima omogućuje bolje upravljanje usjevima.
U razdoblju od 2021. do 2027. predviđeno je razvijanje postojeće usluge i dodavanje novih promatračkih kapaciteta za praćenje emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, praćenje uporabe zemljišta za potrebe poljoprivrede i promatranje polarnih područja te za otkrivanje malih plovila u svrhu nadzora granica i borbe protiv nezakonite trgovine.&nbsp;Sistemi Kopernik putem svojih internetskih stranica pruža besplatan pristup svim podacima koje prikuplja. Trenutačno je registrirano više od 150,000 korisnika sistemi Kopernik kojima je od lipnja 2018. omogućeno izravno korištenje prikupljenih podataka u svrhu kreiranja vlastitih usluga za komercijalne primjene.
Sistemi Galileo i EGNOS odašiljuju signale koji su također dostupni za korištenje građanima. Pomoću čipova s podrškom za Galileo u pametnim telefonima ili sustavima za navigaciju u automobilima korisnici se mogu besplatno koristiti Galileovim uslugama za određivanje položaja i vremena te za navigaciju. Besplatno mogu upotrebljavati i EGNOS-ov signal za sigurno slijetanje zrakoplova i za preciznu poljoprivredu.

Sistemi Galileo i EGNOS odašiljuju signale dostupne građanima

Evropski parlament odobrio 16,9 milijardi eura za svemirski program EU

Očekuje se da će klima na Zemlji 2030. godine biti kao što je bila prije tri miliona godina - pišu istraživači u studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Američke naučne akademije (PNAS)).
Taj period je sredina Pliocena, kada je na Zemlji bila suša, Sjeverna i Južna Amerika se još nisu bile spojile, Grenland još nije bio zamrznut, a nivo okeana je bio 18 metara viši nego što je sada. Prosječna temperatura je tada bila od 1,8 do 3,6 stepeni Celzijusa iznad sadašnje. - Idemo ka veoma dramatičnim promjenama u izuzetno kratkom vremenu - rekao je Džek Vilijams (Jack Williams), profesor nauke o Zemlji i stručnjak za paleoekologiju i klimatologiju na Univerzitetu u Viskonsinu, u gradu Medisonu.
Ako se ispuštanje ugljendioksida u atmosferu nastavi kao sada, istraživači procjenjuju da će se do 2150. godine Zemlja vratiti na stanje u kojem je bila prije 50 miliona godina, u zoru evolucije prvih sisara, kada su već davno bili izumrli dinosaurusi (prije 65 miliona godina).

Dolazi do povećanja prosječne temperature čak i do 3,6 stepeni

Prema procjenama naučnika, Zemlja će 2030. godine izgledati kao prije tri miliona godina

Američka svemirska agencija NASA objavila je fascinantne snimke nakon uspješnog slijetanja sonde "InSight" na Mars. Osim što je poslala niz interesantnih fotografija, sada je objavljena i audiosnimak s tog planeta.

Na snimku možete čuti vjetrove na Marsu. Naime, na mjestu na koje je sletjela sonda "InSight" trenutno traje zima te ima dosta vjetra.Kako je u snimci pojašnjeno, s obzirom na činjenicu da se radi o zvukovima vrlo niskih frekvencija, NASA preporučuje da snimak poslušate koristeći slušalice.&nbsp;

Prvi put u historiji snimljeno

Sonda "InSight"  na Marsu:  Snimljen zvuk vjetra

Daleka budućnost postala je stvarnost: Poslušajte zvuk vjetra na Marsu

Kina je u subotu rano ujutro po lokalnom vremenu lansirala novu svemirsku sondu i krenula na iznimno ambicioznu misiju kojom žele osvojiti tamnu stranu Mjeseca.
Ako misija bude uspješna, to bi značilo da su ljudi prvi put stigli na tamnu stranu Mjeseca koja je grublje konfiguracije od one koja je vidljiva. 

Sonda "Chang'e-4" lansirana je s poligona "Xichang" na jugozapadu Kine.&nbsp;Neki stručnjaci procjenjuju da će sondi trebati 14 dana do odredišta. Drugi kažu da će trebati i do 27 dana.
- Bit ćemo kao da smo gluhi i slijepi. Najveći izazov bit će uspostava komunikacije s tamnom stranom Mjeseca koja nije u dometu izravnih signala i nevidljiva je sa Zemlje - kaže Oujang Zijan (Ouyang Ziyuan) profesor iz Kineske akademije nauka.
Sonda ima i spremnik težak tri kilograma u kojem nosi krompir i biljku talijin da bi na Mjesecu testirali 'mini biosferu', odnosno proučavali disanje biljaka i fotosintezu na Mjesecu, prenose agencije.

Kina je u maju lansirala satelit "Queqiao", koji će prenositi informacije između Zemlje i buduće sonde.
Kina ima ambiciozan svemirski program koji uključuje slijetanje sonde na Mars do 2020., izgradnju vlastite svemirske stanice do 2022. i slanje istraživačke misije na Jupiter do 2029. godine.

Stručnjaci procjenjuju da će sondi trebati od 14 do 27 dana do odredišta

Sonda "Chang'e-4" lansirana je s poligona "Xichang" na jugozapadu Kine

Kinezi krenuli na tamnu stranu Mjeseca, ponijeli i krompir

Naučnici iz Australije objavili su da su razvili desetominutni test koji može otkriti prisutnost ćelija raka bilo gdje u ljudskom organizmu, javlja CNN, pozivajući se na novoobjavljenu studiju. Test je razvijen nakon što su naučnici na Univerzitetu u Kvinslendu otkrili da rak u kontaktu s vodom tvori jedinstvenu DNK strukturu.&nbsp;&nbsp;Test funkcionira tako da otkriva prisutnost gore spomenute strukture, što bi moglo pomoći otkrivanje raka ranije nego što je to moguće sada, navodi se u članku koji je objavljen u časopisu "Nature Communications".&nbsp;&nbsp;
- Otkriće da kancerogene molekule DNK tvore potpuno drugačije 3D nanostrukture od normalne DNK bio je pomak koji je omogućio potpuno nov pristup otkrivanju raka na neinvazivan način u bilo kojem tkivu u ljudskom organizmu, uključujući i krv - rekao je profesor Met Trau (Matt Trau) u izjavi, prenosi CNN. 
Desetominutni test koji su razvili u Australiji tek treba biti isproban na ljudima, a potrebna su i velika klinička ispitivanja prije nego što se bude mogao upotrijebiti na pacijentima. No, zasad su znaci pozitivni. Testovi provedeni na više od 200 uzoraka krvi i tkiva otkrili su ćelije raka s 90-postotnom tačnošću, poručili su naučnici.&nbsp;

Za sada je test korišten za otkrivanje raka dojke, prostate, mjehura i limfoma, no naučnici su uvjereni da se može koristiti i za druge vrste raka.&nbsp; &nbsp;

Testovi provedeni na više od 200 uzoraka krvi i tkiva otkrili su ćelije raka s 90-postotnom tačnošću, poručili su naučnici

Za sada je test korišten za otkrivanje raka dojke, prostate, mjehura i limfoma

Naučnici razvili desetominutni test za otkrivanje raka

Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je za otkriće na polju laserske fizike.&nbsp;Jedna polovina nagrade pripast će Arturu Aškinu (Ashkin) za "optičke pincete i njihovu primjenu u biološkim sistemima", a drugu polovicu nagrade će podijeliti Žerar Moro (Gerard Mourou) i Dona Strikland (Donna Strickland) za metodu generiranja optičkih pulseva visokog intenziteta, navodi se na zvaničnoj stranici komiteta Nobelove nagrade.

Otkriće Artura Aškina o "optičkim pincetama" donijelo najveći pomak u laserskoj fizici

Nobelova nagrada za pronalazak u oblasti laserske fizike

Nobelovu nagradu za medicinu dobili su Džejms Alison (James P. Allison) i&nbsp; Tasuku Hondžo, koji su razvili posebnu imunoterapiju za liječenje raka.
Sedmica proglašavanja dobitnika Nobelovih nagrada počela je danas, ali ove godine ima veliku prazninu - Švedska akademija neće dodijeliti nagradu za književnost.Akademija je u maju objavila da ove godine neće objaviti laureata za književnost nakon što je seksualni skandal otkrio duboke podjele među članovima odbora za dodjelu. Odluka je uslijedila zbog manjka povjerenja javnosti u instituciju, pojašnjeno je.Odluka da se ''preskoči godina'' u dodjeli ''Nobela'' nije bez presedana, ali to se nije dogodilo od 1949. Američki pisac Vilijam Folkner (William Faulkner) svoju je nagradu za tu godinu primio sljedeće. Tako bi i 2019. trebalo biti proglašeno dvoje dobitnika za književnost.&nbsp;U međuvremenu, ostale nagrade idu uobičajenim tokom.&nbsp;&nbsp;Laureata određuje 50-člano vijeće Karolinska instituta u Štokholmu. U utorak je na redu ''Nobel'' za fiziku, a u srijedu za hemiju.&nbsp;U petak će se objaviti dobitnik nagrade za mir, a u ponedjeljak, 8. oktobra, za ekonomiju.&nbsp;&nbsp;

Dvojica naučnika su razvila imunoterapiju za liječenje raka

Alison i Hondžo dobitnici Nobelove nagrade za medicinu

Bizarna nova vrsta osa, nazvana Dolichogenidea xenomorph, otkrivena je u Australiji.
Manje su od pet milimetara i spadaju u grupu parazitoida (organizmi koji se razvijaju na štetu drugog organizma, ali za razliku od parazita, ubijaju svog domaćina), što znači da se njihove larve hrane živim domaćinom.
Ova vrsta ima izrazito dug ovipozitor (leglicu), dio tijela koji podsjeća na iglu i putem kojeg ženka ubrizgava jaja u domaćina, najčešće u gusjenice moljaca koji se hrane lišćem eukaliptusa.

Larva ose polako jede gusjenicu iznutra prema van te na kraju izlazi iz njega, u zastrašujućoj sceni koja podsjeća na kultni naučnofantastični film “Alien” (Osmi putnik), u kojem čudovište (ksenomorf) izlazi iz ljudskog domaćina. Upravo je stoga ova vrsta ose nazvana u čast najstrašnijeg filmskog vanzemaljca svih vremena.
Nakon što larva ose postane odrasla, jedinka počinje potragu za domaćinom u kojeg će ubrizgati nova jaja.
- Dolichogenidea xenomorph se ponaša kao parazit u gusjenicama baš kao što se kreatura ''Aliena'' u filmu ponaša u ljudskom domaćinu. Osa je crna i sjajna i ima nekoliko čudnih osobina - pa je ime ksenomorf, što znači čudni oblik, zaista prikladno - objasnila je Erin Fagen Džefri (Erinn Fagan-Jeffries), studentica na doktorskom studiju na Univerzitetu Adelaide.

Ova vrsta ima izrazito dug ovipozitor

Nova vrsta ose: Nazvane prema čudovištu iz filma “Alien”

Sposobnost obrtanja starosti nešto je čemu se mnogi ljudi nadaju. 

Ona je još uvijek daleko od stvarnosti, no mi smo u našem posljednjem eksperimentu uspjeli obrnuti proces starenja u ljudskim stanicama, koji bi mogao osigurati temelje za stvaranje budućih anti-degenerativnih lijekova, objavili su Lorna Haries i Met Vajtmen (Matt Whiteman), znanstvenici sa Sveučilišta u Ekseteru, u svojem najnovijem tekstu na portalu Science Alert. 

U nastavku prenosimo dijelove njihovog članka.

Pokušaj akumulacije ostarjelih stanica

- Starenje možemo promatrati kao progresivno propadanje tjelesnih funkcija koje je povezano s većinom najčešćih kroničnih bolesti od kojih ljudi pate, poput raka, dijabetesa i senilnosti. Više je razloga zbog kojih naše stanice i tkiva prestaju funkcionirati, no novi naglasak u biologiji starenja stavljen je na akumulaciju "ostarjelih" stanica u tkivima i organima. 

Ostarjele stanice su starije propale stanice koje ne funkcioniraju kako bi trebale i koje ugrožavaju funkcioniranje stanica koje ih okružuju. Pokazalo se da uklanjanje tih starih i disfunkcionalnih stanica umanjuje mnoga svojstva starenja kod životinja; ona primjerice može odgoditi pojavu katarakti. Još uvijek ne možemo u potpunosti razumjeti zbog čega s godinama stare i stanice u našem tijelu, no nekim od mogućih razloga smatraju se oštećenje DNK, izloženost upalama te oštećenje telomera, zaštitnih molekula na kraju kromosoma.

Jedan gen, mnogo poruka

"Kako starimo, mi gubimo sposobnost kontroliranja regulacije naših gena. Svaka stanica u našem tijelu sadrži sve podatke potrebne za život, no nisu svi geni uključeni u svim našim tkivima i pod svim uvjetima. To je jedno od objašnjenja zbog čega je stanica srca drukčija od stanice bubrega, unatoč činjenici da obje sadrže iste gene. 

Kada signali iz unutarnje ili vanjske strane stanice aktiviraju gen, on stvara molekularnu poruku (nazvanu RNA) koja sadrži sve informacije potrebne za stvaranje svega što taj gen uvjetuje. Sad znamo da više od 95 posto naših gena zapravo mogu stvarati nekoliko različitih vrsta poruka, ovisno o potrebama stanice.

Našim starenjem smanjuje se količina faktora srastanja koje možemo proizvesti. To znači da su starije stanice manje sposobne za uključivanje i isključivanje gena kao odgovora na promjene u svojoj okolini. Mi i ostali pokazali smo da se razine tih važnih regulatora smanjuju u krvnim uzorcima starijih ljudi, kao i u izoliranim ostarjelim ljudskim stanicama različitih vrsta tkiva".

Pomlađivanje starih stanica

"Tražili smo načine putem kojih bismo mogli ponovno uključiti faktore srastanja. U svom novom radu pokazali smo da se liječenjem starih stanica kemijskim preparatom koji sadrži male količine vodikovog sulfida može povećati razina nekih faktora srastanja, kao i da se stare stanice mogu pomladiti. 

Vodikov sulfid je molekula sadržana u našem tijelu, za koju je dokazano da je poboljšala neka svojstva bolesti povezanih sa starenjem kod životinja. 

U velikim količinama ona može biti otrovna, zato smo morali pronaći način kojim bismo je dopremili izravno u onaj dio stanice u kojem je potrebna. 

Nadamo se da ćemo korištenjem različitih molekularnih alata moći eventualno odstraniti ostarjele stanice kod živih ljudi, što bi nam omogućilo da odjednom izliječimo i bolesti povezane sa starenjem. Na to će se još dugo čekati, no to je uzbudljiv početak", zaključuju znanstvenici na kraju svojeg članka.&nbsp;

Naučnici uspjeli obrnuti proces starenja u ljudskim stanicama

Roboti mogu manipulirati ljudima koristeći njihove emocije, tvrde naučnici u studiji koja se bavila odnosom čovjeka i mašine.&nbsp; 
Kada je u eksperimentu robot zamolio: "Ne! Molim te, nemoj me isključiti - bojim se mraka!", veliki broj ispitanika odustao je od isključivanja.&nbsp;&nbsp;
Njemački naučnici istraživali su odnos čovjeka i robota, zbog čega su "regrutirali" 89 dobrovoljaca koji su razgovarali s malim čovjekolikim robotom nazvanim Noa.

Dobili su zadatke, među kojima i igru pitanja i odgovora. Noa bi postavljao pitanja ljudima poput: "Voliš li više tjesteninu ili pizzu?"&nbsp;
Nakon što su zadaci obavljeni, akteri bi dobili dozvolu da mogu isključiti robota ako žele. 

Noa se tada obraćao sagovornicima panično ih moleći da ga ne isključuju jer se boji mraka.&nbsp;&nbsp;
U jednoj grupi je čak 14 dobrovoljaca odlučilo ostaviti robota uključenog, a oni koji su ga ipak isključili prije toga su oklijevali.

Neki su priznali da im je bilo žao robota, dok je šestero reklo da se nisu željeli usprotiviti robotovim željama.&nbsp;
Dio ispitanika ostavio je robota uključenog jer su imali mogućnost izbora, prenose naučni portali.

Roboti mogu manipulirati ljudima koristeći njihove emocije

Tajna Jupiterovih obojenih pojaseva riješena je u studiji o međudjelovanju između atmosfere i magnetnih polja, objavili su australski naučnici.Jupiter, najveća planeta u Sunčevom sistemu, jeste plinovita i većinom sačinjena od vodonika i helija, pa nema čvrste površine kao Zemlja. 
Slično Zemljinim zračnim strujama, koje su ključne za vrijeme i klimu, nekoliko snažnih zračnih struja kreće se od zapada prema istoku Jupiterove atmosfere i usput nosi oblake amonijaka koji formiraju obojene pojaseve u nijansama bijele, crvene, narandžaste, smeđe i žute.&nbsp;&nbsp;Donedavno je bilo malo poznato šta se događa ispod Jupiterovih oblaka. 

-&nbsp;Naučnici su dugo raspravljali koliko duboko zračne struje dosežu ispod površine atmosfere Jupitera i drugih plinovitih divova te zašto se ne pojavljuju u unutrašnjosti Sunca - rekao je šef istraživanja na australskom Univerzitetu Navid Constantinou.&nbsp;&nbsp;Novi dokazi sa NASA svemirske sonde Džuno pokazuju da te struje dosežu dubine i do 3.000 kilometara, naveli su naučnici.&nbsp;&nbsp;Džefri Parker (Jeffrey), saradnik studije, kaže da njihova teorija pokazuje da struje potiskuje snažno magnetno polje.&nbsp;&nbsp;- Plin u unutrašnjosti Jupitera je magnetiziran, stoga smatramo da naša nova teorija objašnjava zašto struje idu toliko duboko ispod površine atmosfere plinskog diva, ali ne i dublje - rekao je Parker.&nbsp;&nbsp;''Nema kontinenata i planina ispod atmosfere Jupitera koje bi ometale put zračnim strujama'', kaže Parker.

Naučnici riješili misteriju obojenih pojaseva Jupitera

Najduže pomračenje Mjeseca ovog stoljeća u petak je vidljivo iz naših krajeva,Pomračenje Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, a pritom je Mjesec obasjan crvenom svjetlošću koja se rasprši prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.&nbsp;Za vrijeme potpunog pomračenja Mjesec nikad ne pada u potpunu tamu, već poprima crveno-smeđu nijansu.Potpuna pomrcina mjeseca trajat će sat i 43 minute, bit će najduže u ovom stoljeću: Ovaj fenomen najbolje će se vidjeti sa Istočnog djela Afrike, Bliskog istoka, Indije i Kine.Jedina mjesta koja će u potpunosti propustiti ovaj nevjerovatan fenomen su Sjeverna Amerika i Grendland.Krvavi mjesec ponovit će se u ovako dugom trajanju tek 2123. godine.

Astronomski događaj godine: Najduže pomračenje mjeseca u ovom stoljeću

Sistem je porazio tim od 15 vodećih kineskih ljekara rezultatom dva prema jedan. Sistem Al, poznat i kao BioMind, produkt je Istraživačkog centra za umjetnu inteligenciju i neurološke poremećaje bolnice "Tiantan" u Pekingu te predstavlja još jedan primjer iz dugog niza tehnologija za analizu slika.


U dijagnosticiranju tumora na mozgu BioMind je dostigao visokih 87 posto, prema tačnosti od 66 posto koju su ostvarili medicinski stručnjaci. Uz to, sistemu je trebalo samo 15 minuta za otkrivanje 225 slučajeva, u usporedbi s 30 minuta koliko je trebalo ljekarima.


BioMind je ponovo pokazao nadmoć i u predviđanju širenja hematoma na mozgu, gdje je dostigao rezultat od 83 posto, dok su ljekari uspjeli ostvariti samo 63 posto.


Naučnici su uvježbavali sistem unoseći u njega na hiljade slika iz arhiva bolnice Tiantan. To je podiglo njegovu razinu prepoznavanja neuroloških bolesti na onu glavnog ljekara, s obzirom na to da je dosegao razinu preciznosti od 90 posto.


Izvršni potpredsjednik bolnice Tiantan Wang Yongjun izjavio je da se nije previše zamarao pobjednikom u borbi između ljekara i sistema Al. Rekao je da je duboko uvjeren da je to takmičenje pomoglo ljekarima uvidjeti snagu umjetne inteligencije, posebno onim skeptičnim oko iste. Na kraju je izrazio nadu da će i ljekari pokušati dublje razumjeti umjetnu inteligenciju i ukloniti eventualne predrasude prema njoj.

Kineski sistem umjetne inteligencije pobijedio 15 ljekara u takmičenju u dijagnosticiranju tumora

Naučnici su razvili tabletu inzulina koja bi mogla biti "sveti gral" liječenja dijabetesa.Istraživači su stvorili pilulu koja dramatično može transformirati način na koji dijabetičari održavaju nivo šećera u krvi. Nadamo se da bi oralna primjena inzulina mogla ukloniti potrebu za bolnim injekcijama, što je jedini način na koji oko 40 miliona ljudi koji žive s dijabetesom tipa 1 svakodnevno koriste.&nbsp;U istraživanju objavljenom u časopisu "Zbornik radova" Nacionalne akademije nauke, istraživači navode kako su pronašli način davanja inzulina oralnim putem.

Napravljen inzulin u pilulama: Kraj injekcijama za dijabetičare

Tiranosaur rex, okrunjen za "kralja guštera" u svijetu dinosaura, tradicionalno je prikazivan kao strašan i okrutan mesožder s isplaženim jezikom, no naučnici tvrde da to anatomski nije bilo moguće, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE.
To je zato jer je već odavno izumrli T. rex imao jezik koji je bio pričvršćen za dno usne šupljine, slično kao kod krokodila i aligatora.

-&nbsp;Rekonstruirani su na pogrešan način i veoma dugo ih tako prikazuju - kazala je koautorica studije Đulija Klark (Julia Clarke), profesorica na odsjeku za geonauke Univerziteta Teksas u Austinu.&nbsp; 
Tim naučnika, predvođenih Kineskom akademijom nauke, usporedio je podjezične kosti (podjezična/hioidna kost u obliku konjske potkove između brade i vrata koja pričvršćuje jezik) izumrlih dinosaura i pterosaura s njihovim rođacima, uključujući današnje ptice poput nojeva i primjerke današnjih i izumrlih aligatora.

-&nbsp;Kod većine izumrlih dinosaura njihove jezične kosti su vrlo kratke. A kod krokodila, sa sličnim hioidnim kostima, jezik je potpuno fiksiran za dno usne šupljine - pojasnila je Klark.&nbsp; 
I dok krokodili imaju kratke podjezične kosti, današnje ptice i leteći dinosauri, poznati kao pterosauri, imaju hioidne kosti raznih oblika.

Razvoj krila, a istovremeno gubitak spretnosti koja je data stvorenjima s rukama ili šapama, mogao je rezultirati raznovrsnijim rasponom pokreta jezikom.&nbsp; 
- Ako ne možete koristiti ruku kada obrađujete plijen, tada jezik postaje mnogo važniji za baratanje hranom - kazao je Zhiheng Li.

-&nbsp;To je tek jedna od hipoteza koju smo postavili - dodao je.&nbsp; 
Za bolje razumijevanje povezanosti između funkcije jezika i razvoja letenja potrebna su dodatna istraživanja.

Istraživanje: Tiranosaur rex nije mogao isplaziti jezik

Prvi čovjek na Mjesecu držao je američku zastavu. 

U ne tako dalekoj budućnosti, astronauti na Mjesecu mogli bi držati pumpe za gorivo, napisao je američki državni sekretar za trgovinu Vlibur Ros (Wilbur Ross) u kolumni za New York Times naslovljenoj „Ta kolonija na Mjesecu postat će stvarnost prije nego mislite“.

- Od svemirskog turizma dijeli nas možda godina dana. Rudarske kompanije koje rade na Zemlji uskoro će se suočiti s konkurencijom koja će kopati zlato, srebro, platinu i rijetke materijale na asteroidima, ili čak drugim planetima. Već je počela utrka u izradi tehnologije koja će moći te vrijedne resurse donijeti na Zemlju, dodao je državni sekretar Ros.

Multimilionska industrija

NASA je objavila kako se Mjesec vraća u fokus njihovih istraživanja. Žele osigurati stalnu ljudsku prisutnost na Zemljinu satelitu i namjeravaju to postići u saradnji s privatnim kapitalom. Pozvali su kompanije da ulažu u ekspedicije na Mjesec, a interesa ne bi trebalo nedostajati. Državni sekretar Ros iznio je podatak da se u globalnoj svemirskoj ekonomiji već vrti gotovo 350 milijardi dolara, te da bi to uskoro trebala postati multimilionska industrija.

Ljudskom koloniziranju Mjeseca prethodit će niz komercijalnih robotskih misija u 2019. godini koje na površinu Mjeseca trebaju dopremiti instrumente i tehnologiju za znanstvena istraživanja i pripremu za dolazak ljudi. Među instrumentima je i rover iz otkazane misije Resource Prospector koji je trebao biti poslan u Mjesečevu polarnu regiju.

- Šaljemo oruđa koja će nam omogućiti da dobijemo važne znanstvene podatke s različitih mjesta na Mjesecu kako bi NASA mogla bolje razumjeti lunarni okoliš, rekao je Denis Andrik (Dennis Andrucyk) iz NASA-e.

Projekti uključuju podsistem NIRVSS, koji će nadgledati Mjesečevu površinu u potrazi za vodom i hlapljivim tvarima; podsistem NSS, koji će tražiti vodik ispod površine Mjeseca; bušilicu za led i Mjesečevu koru te instrument za analizu vode i hlapljivih tvari koje će se izvlačiti ispod površine Mjeseca.

- Znamo da ima hlapljivih tvari oko Mjesečevih polova, i iskreno, taj led može predstavljati raketno gorivo. Ako imamo mogućnost da uzmemo raketno gorivo s površine Mjeseca, i pošaljemo ga u Mjesečevu orbitu, mogli bismo to iskoristiti da napravimo skladište goriva. Ali, potrebni su nam komercijalni partneri da to ostvarimo, rekao je NASA-in administrator Džim Brajdstin (Jim Bridenstine).

Kinezi će biti prvi na 'tamnoj strani'

Nakon niza robotskih misija NASA je isplanirala dvije velike ekspedicije nas površinu Mjeseca, od kojih prva treba biti 2022. godine. U planu je i postavljanje svemirske stanice u blizini Mjeseca na kojoj će boraviti astronauti.

- NASA će opet biti predvodnik u istraživanju Mjeseca, a zatim i Marsa te dalje, rekao je Brajdstin.

Amerikanci su se za „povratak na Mjesec“ počeli spremati nakon što je Kina zakoračila na to područje.

U posljednjih desetak godina poslali su niz robotskih misija na Mjesec, obavili niz istraživanja i dopremili mnoštvo uzoraka. Ove godine namjeravaju poslati letjelicu na udaljeniju stranu Mjeseca, koju nikad ne vidimo sa Zemlje i koju još nije istražila nijedna svemirska misija.&nbsp;&nbsp;

Evropski parlament odobrio 16,9 milijardi eura za svemirski program EU

Prema procjenama naučnika, Zemlja će 2030. godine izgledati kao prije tri miliona godina

Daleka budućnost postala je stvarnost: Poslušajte zvuk vjetra na Marsu

Kinezi krenuli na tamnu stranu Mjeseca, ponijeli i krompir

Naučnici razvili desetominutni test za otkrivanje raka

Nobelova nagrada za pronalazak u oblasti laserske fizike

Alison i Hondžo dobitnici Nobelove nagrade za medicinu

Nova vrsta ose: Nazvane prema čudovištu iz filma “Alien”

Naučnici uspjeli obrnuti proces starenja u ljudskim stanicama

Roboti mogu manipulirati ljudima koristeći njihove emocije

Naučnici riješili misteriju obojenih pojaseva Jupitera

Astronomski događaj godine: Najduže pomračenje mjeseca u ovom stoljeću

Kineski sistem umjetne inteligencije pobijedio 15 ljekara u takmičenju u dijagnosticiranju tumora

Napravljen inzulin u pilulama: Kraj injekcijama za dijabetičare

Istraživanje: Tiranosaur rex nije mogao isplaziti jezik

Amerikanci najavljuju veliki povratak na Mjesec: Ta kolonija postat će stvarnost prije nego mislite

Nauka

Evropski parlament odobrio 16,9 milijardi eura za svemirski program EU

Prema procjenama naučnika, Zemlja će 2030. godine izgledati kao prije tri miliona godina

Daleka budućnost postala je stvarnost: Poslušajte zvuk vjetra na Marsu

Kinezi krenuli na tamnu stranu Mjeseca, ponijeli i krompir

Naučnici razvili desetominutni test za otkrivanje raka

Nobelova nagrada za pronalazak u oblasti laserske fizike

Alison i Hondžo dobitnici Nobelove nagrade za medicinu

Nova vrsta ose: Nazvane prema čudovištu iz filma “Alien”

Naučnici uspjeli obrnuti proces starenja u ljudskim stanicama

Roboti mogu manipulirati ljudima koristeći njihove emocije

Naučnici riješili misteriju obojenih pojaseva Jupitera

Astronomski događaj godine: Najduže pomračenje mjeseca u ovom stoljeću

Kineski sistem umjetne inteligencije pobijedio 15 ljekara u takmičenju u dijagnosticiranju tumora

Napravljen inzulin u pilulama: Kraj injekcijama za dijabetičare

Istraživanje: Tiranosaur rex nije mogao isplaziti jezik

Amerikanci najavljuju veliki povratak na Mjesec: Ta kolonija postat će stvarnost prije nego mislite