<a href="https://avaz.ba/tag/2725/egipat">Egipat</a> je danas saopćio da je pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga starijih od 2.500 godina, što je najveće takvo otkriće ove godine.
Zapečaćeni drveni sanduci, koji su otvoreni na licu mjesta, pripadali su visokim zvaničnicima kasnog perioda Ptolomeja drevnog Egipta.
&nbsp;Pronađeni u tri nekropole na dubini od 12 metara u oblasti Sakara, južno od Kaira.&nbsp;Arheolozi su u jednom sanduku pronašli mumificirano tijelo omotano platnom i ukrašeno hijeroglifima u boji.

Sakara, u kojoj se nalaze desetine piramida, drevnih manastira i grobnih mjesta životinja, predstavlja veliku nekropolu drevne egipatske prijestonice Memfisa.
Ovo značajno otkriće uslijedilo je mjesec dana nakon što je u istoj oblasti pronađeno 59 drugih dobro očuvanih sanduka, slične starine od oko 2.500 godina, navodi AFP.
- Sakara tek treba da otkrije sve svoje sadržaje, to je pravo blago - rekao je ministar turizma i antikviteta Kaled al-Anani.
On je dodao da su iskopavanja u toku. 
- Kada god ispraznimo jednu grobnicu, uvijek pronađeno ulaz za drugu - naveo je Al-Anani i dodao da je otkvireno više od 40 statua drevnih božanstava i posmrtnih maski, prenosi AFP.

Arheolozi su u jednom sanduku pronašli mumificirano tijelo omotano platnom i ukrašeno hijeroglifima u boji

Egipat: Pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga

Ugur Šahin (Sahin), naučnik koji stoji iza "Pfizerove" vakcine za koronavirus uvjeren je da će upravo njegova vakcina zaustaviti pandemiju. Iako su ostala još neka otvorena pitanja oko vakcine, Šahin za "Guardian" kaže da je vrlo optimističan. - Ako me pitate može li ova vakcina staviti tačku na epidemiju, moj odgovor je - da. Naime, već samo zaštita od simptoma će imati dramatičan utjecaj na širenje virusa. Do ponedjeljka nismo znali može li vakcina izazvati dovoljno jaku reakciju ljudskog imunološkog sistema i može li virus naći put kroz ljudske stanice, ali sada znamo da ova vakcina može pobijediti virus - kaže Šahin.

Vakcinu je razvio sa svojom suprugom Ozlem Turedži (Tureci) u njihovoj kompaniji "BioNTech" te s onkologom Kristoferom Huberom (Christopher). "Pfizerova" stručnost i dobro poznavanje masovnog tržišta vakcine, kao i ubrzana akcija regulatora pomogla je da se vakcina razvije u deset mjeseci, umjesto da se razvija godinama, kako se vakcine inače razvijaju. Šahin kaže da nije bilo vremena za čekanje i slikovito objasnio proces. - Zamislite da autom želite doći s jednog kraja Londona na drugi, ali su svugdje saobraćajne gužve i čepovi. Trebao bi vam cijeli dan. Za naš projekt sve su ceste bile očišćene - rekao je. Navodi kako "Pfizerova" vakcina napada koronavirus na više načina. - Vakcina sprječava virus da se približi našim stanicama. Ali, čak i ako se virus uspije probiti, eliminirat će ga antitijela. Savršeno smo istrenirali imunološki sistem da može odraditi obje stvari. Sada znamo da se virus protiv te dvije stvari nikako ne može boriti - kazao je. Očekuje da će za tri sedmice znati odgovor pruža li vakcina drugačiju zaštitu za različite starosne grupe, ali i etničke. Šahin je uvjeren da će oni koji prime vakcinu, i to dva puta u razmaku od tri sedmice, biti imuni na koronavirus najmanje godinu.

Odbacio je optužbe predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) da su čekali s objavom vijesti o vakcini nakon što prođu izbori u Americi, te kaže da je o rezultatima vakcine bio obaviješten u nedjelju navečer oko 20 sati. - Farmaceutska istraživanja se ne smiju politizirati. Mi proizvodimo vakcinu, nas politika ne zanima - ističe Šahin.

Šahin je uvjeren da će oni koji prime vakcinu, i to dva puta u razmaku od tri sedmice, biti imuni na koronavirus najmanje godinu

Šahin: Ova vakcina može pobijediti koronavirus

Naučnici Ugur Šahin (Sahin) i Ozlem Turedži (Tureci) osnivači su firme BioNTech, a početkom sedmice su sa američkim partnerom, firmom "Pfizer", objavili kako se vakcina na kojoj su radili mjesecima pokazala više od 90 posto efikasnom u preveniranju zaraze koronavirusom. Tursko-njemački naučnici su za izradu vakcine koristili dosad nikad odobrenu tehnologiju, poznatu u naučnim krugovima kao mRNA, kako bi izazvali imunološku reakciju u ljudima koji se vakcinišu.- Mislim da je dobra poruka za čovječanstvo da sada razumijemo kako se Covid-19 infekcija zaista može spriječiti vakcinom - rekao je Šahin.Šahin i Turedži su osnovali svoju prethodnu kompaniju, "Ganymed Pharmaceuticals" 2001. godine, kako bi razvili antitijela za borbu protiv raka. Prodali su je za nevjerovatnih 1,4 millijarde dolara 15 godina kasnije.Svoje živote su posvetili nauci, izučavanju onkologije i infektivnih bolesti, a godinama su pioniri u kreiranju personaliziranih imunoterapijskih tretmana za rak.Svrstali su se u top 100 najbogatijih Nijemaca, prema magazinu 'Welt am Sonntag'. Tržišna vrijednost njihove kompanije BioNTech skočila je na 25,72 milijarde dolara, što predstavlja skok sa 4,6 milijardi od prošle godine.U razgovoru za CNN u maju ove godine kazali su kako osjećaju dužnost da pruže nešto za društvo, s obzirom na posao kojim se bave decenijama.Šahin je rođen u Iskenderunu, gradu na turskoj mediteranskoj obali. S četiri godine preselio se u Keln, gdje je njegov otac radio u tvornici Ford, prenosi Reuters.Tureždi, kćerku turskog doktora, upoznao je kada su oboje započeli akademsku karijeru. Spojila ih je zajednička strast prema istraživanju raka, a Reuters je prenio kako su supružnici započeli čak i dan vjenčanja – u laboratoriju.Nakon što je pročitao vijest o pojavi koronavirusa u Vuhanu, Šahin je vođen malim koracima stigao od mRNA lijekova protiv raka do antivirusne vakcine bazirane na mRNA, piše Reuters."BioNTech" je usmjerio 500 svojih zaposlenika da rade na projektu s nekoliko potencijalnih spojeva mRNA, a kasnije su uspostavili partnerstvo s "Pfizerom".Kolege opisuju Šahina kao "skromnu i povučenu" osobu. Šahin je rekao da je cilj BioNTecha, u saradnji s "Pfizerom", pojačati proizvodnju svog kandidata za vakcinu i da se nadaju proizvesti do 1,3 milijarde doza do kraja 2021. godine, ako dobiju odobrenje.Ponovio je kako "BioNTech" i "Pfizer" planiraju zatražiti od američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) da odobri hitnu upotrebu vakcine, s tim da će taj zahtjev stići možda već sljedeće sedmice.Direktor "Pfizera" Albert Bourla rekao je da je ovo najveće medicinsko dostignuće u proteklih stotinu godina.

Šahin i Turedži su osnovali svoju prethodnu kompaniju, "Ganymed Pharmaceuticals" 2001. godine, kako bi razvili antitijela za borbu protiv raka

Za izradu vakcine koristili dosad nikad odobrenu tehnologiju

Par koji je napravio vakcinu protiv korone spojila je zajednička strast prema istraživanju raka

S obzirom na rast broja slučajeva <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>, naučnici rade danonoćno na razvoju vakcine.
Sada će Velika Britanija postati prva država koja je namjerno zarazila desetine ljudi virusom Covid-19, piše "<a href="https://www.mirror.co.uk/science/breaking-dozens-deliberately-infected-covid-22873432#source=breaking-news">Mirror</a>".Stručnjaci iz britanskog Nacionalnog zdravstvenog sisema (NHS), akademskog i privatnog sektora udružuju snage s Vladom Velike Britanije kako bi pokrenuli ova izazovna ispitivanja.
Poslovni sekretar Alok Šarma (Sharma) rekao je: „Činimo sve što je u našoj moći u borbi protiv koronavirusa, uključujući podršku našim najboljim naučnicima i istraživačima u njihovom nastojanju da razviju sigurnu i efikasnu vakcinu“.
- Danas najavljeno finansiranje ovih revolucionarnih, ali pažljivo kontroliranih studija, važan je sljedeći korak u nadogradnji našeg razumijevanja virusa i ubrzanju razvoja naših najperspektivnijih vakcina, što će u konačnici pomoći u početku našeg povratka u normalan život - rekao je on. 
Vakcinu će dobiti oko 90 zdravih odraslih dobrovoljaca, prije nego što budu izloženi virusu u sigurnom i kontroliranom okruženju.

Vakcinu će dobiti oko 90 zdravih odraslih dobrovoljaca, prije nego što budu izloženi virusu u sigurnom i kontroliranom okruženju

Desetine ljudi namjerno će se zaraziti koronavirusom

Nova mutacija SARS-CoV-2 <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> otkrivena je u Norveškoj, tvrdi glavni ljekar opštine Trondhajm Tove Restad (Røsstad), dok Rospotrebnadzor navodi da u Rusiji nije identifikovan nijedan novi soj virusa.&nbsp;Norveški tabloid Verdens Gang prenio je da je nova mutacija koronavirusa bez presedana u Norveškoj identifikovana u Trondhajmu na sjeveru zemlje, prenosi TASS.
Rusija, međutim, nije identifikovala nijedan novi soj koronavirusa koji bi se mogao fundamentalno razlikovati od onog koji cirkuliše u drugim zemljama, saopćio je nadzorni organ za zaštitu potrošača Rospotrebnadzor.
Navodi se da Rusija sistematski proučava genetsku raznolikost verzija SARS-CoV-2 u opticaju, kao i da se više od 150 genoma dekodira mjesečno.
- Dobijeni podaci se koriste za analizu relevantnosti sistema dijagnostičkih testova i pomoć u identifikovanju uvezenih slučajeva i procjeni regionalnih karakteristika genetske raznolikosti SARS-CoV-2. Do danas u Rusiji nisu izdvojeni sojevi koji bi se mogli drastično razlikovati od poznatih u prometu u drugim zemljama - navodi se u saopćenju.

Tvrdnje glavnog ljekara općine Trondhajm Tovea Restada

U Rusiji nije identifikovan nijedan novi soj virusa

Nova mutacija koronavirusa otkrivena u Norveškoj

Japanski istraživači otkrili su da <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> može ostati aktivan na ljudskoj koži devet sati, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu "Kliničke infektivne zaraze".&nbsp; U studiji je predstavljeno poređenje trajanja aktivnosti koronavirusa u odnosu na virus sezonskog gripa (IAV).
Prema podacima Američkih centara za kontrolu i sprečavanje zaraze, IAV je jedini poznati virus koji izaziva sezonski grip.
Istraživači su otkrili da patogen koji uzrokuje sezonski grip ostaje na koži samo 1,8 sati.
- Duže preživljavanje virusa SARS-KoV-2 na koži povećava rizik od prenošenja kontaktom. Međutim, higijena ruku može da smanji taj rizik - dodaje se u studiji.
Japanski stručnjaci otkrili su i to da se oba virusa mogu u potpunosti deaktivirati etanolom u roku od 15 sekundi.&nbsp;"Sputnjik" podsjeća da sredstva za higijenu ruku sadrže najmanje 60 odsto etanola.

Japanski stručnjaci otkrili su i to da se oba virusa mogu u potpunosti deaktivirati etanolom u roku od 15 sekundi

Upoređeno trajanje aktivnosti koronavirusa u odnosu na virus sezonskog gripa

Koronavirus aktivan na koži devet sati

Lijek "<a href="https://avaz.ba/tag/87889/remdesivir">remdesivir</a>" kompanije "Gilead Sciences" nema značajnijeg utjecaja na šanse pacijenata oboljelih od <a href="https://avaz.ba/tag/85854/covid-19">Covida-19</a> da prežive, rezultati su kliničkih ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Lijek koji je među prvima upotrijebljen protiv Covida-19 bio je jedan od medikamenata upotrijebljenih za liječenje američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump)
.Britanski dnevnik "Financial Times" piše o rezultatima ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom "Solidarnost" tokom kojih je vršena procjena četiri eventualna lijeka, uključujući "remdesivir", "hidroksihlorokin", kombinaciju lijekova protiv HIV "lopinavir" i "ritonavir" te "interferon" na 11.266 bolničkih pacijenata.
Probe "hidroksihlorokina" i "lopinavira" i "ritonavira" obustavljene su u junu pošto je dokazano da su neefikasni, ali su ostale probe nastavljene u više od 500 bolnica i 30 zemalja.
Prema pisanju lista, koji navodi da posjeduje kopiju istraživanja, rezultati su pokazali da nijedan od lijekova nije "značajno uticao na mortalitet" ili smanjio potrebu za priključenje pacijenta na respirator.
WHO nije komentirao pisanje "Financial Timesa" navodeći da rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u javnosti.

Lijek koji je među prvima upotrijebljen protiv Covida-19 bio je jedan od medikamenata upotrijebljenih za liječenje američkog predsjednika Donalda Trampa

"Remdesivir" nema utjecaja na šanse pacijenata da prežive

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija</a> je odobrila još jedno cjepivo za <a href="https://avaz.ba/tag/85854/covid-19">Covid-19</a>, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sjednici vlade.
Putin je čestitao naučnicima koji su razvili novo cjepivo u sibirskom institutu Vector. Cjepivo je prošli mjesec prošlo početnu fazu ispitivanja.
- Moramo povećati proizvodnju prvog i drugog cjepiva - rekao je Putin u prenosu na državnoj televiziji.
Dodao je da Rusija nastavlja sarađivati sa stranim partnerima i promovirat će svoje cjepivo vani, prenosi Hina.
Rusija je u avgustu postala prva država koja je odobrila cjepivo za Covid-19, učinivši to prije masovnog ispitivanja, što je zabrinulo dio naučne zajednice.
To cjepivo je primilo 400 pacijenata, objavilo je ministarstvo zdravstva. Nazvano je "Sputnik V" po prvom satelitu koji je poslan u svemir u vrijeme Sovjetskog Saveza, no još uvijek nije u širokoj upotrebi.
Rusija je od početka pandemije zabilježila 1,3 miliona slučajeva, najviše iza Sjedinjenih Država, Indije i Brazila.

Putin je čestitao naučnicima koji su razvili novo cjepivo u sibirskom institutu Vector

Rusija odobrila još jednu vakcinu za koronavirus

Njemački proizvođač automobila <a href="https://avaz.ba/tag/1908/mercedes-benz">Mercedes-Benz</a> razvija novi model električnog vozila, prototip Vision EQXX za koji kažu da će biti najučinkovitiji električni automobil na svijetu.
Prvi čovjek Mercedesova odjela za istraživanje i razvoj Markus Šafer (Schafer) rekao je da je na razvoju ovog modela angažirana nova skupina inžInjera čiji je cilj stvoriti automobil s najvećim dometom i najvišom razinom učinikovitosti, piše portal Electrek.
Na prezentaciji je rečeno da bi takvo vozilo moglo prijeći udaljenost između Pekinga i Šangaja sa samo jednim punjenjem baterije.
Treba istaknuti da je riječ o udaljenosti od oko 1200 kilometara, što se trenutačno čini nedostižnim za vozila koja pokreću električni motori.
Premda se Vision EQXX razvija u okviru tehnološkog programa, očekuje se da će rezultirati inovacijama koje će se uskoro koristiti i u serijskoj proizvodnji automobila.
Na razvoju nove tehnologije, koja bi trebala omogućiti "spektakularnu učinkovitost i doseg" radit će Mercedesov tim stručnjaka iz Štutgarta te posebna grupa inženjera iz Velike Britanije.
- Naši su inžinjeri dobili iznimno zahtjevnu zadaću – stvoriti najučinkovitiji električni automobil na svijetu. Riječ je o ozbiljnom projektu u sklopu kojega razvijamo tehnologije nove generacije - rekao je Šafer.Iz tvrtke nisu objavili kada se očekuje završetak prototipa Vision EQXX ni kada će biti novosti o učinkovitijim baterijama, prenosi Hina.

Na prezentaciji je rečeno da bi takvo vozilo moglo prijeći udaljenost između Pekinga i Šangaja sa samo jednim punjenjem baterije

Mercedes Benz razvija najučinkovitiji električni automobil na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Koronavirus</a> može se zadržati 28 dana na površinama kao što su novčanice, ekrani telefona ili nehrđajući čelik, rekli su naučnici.
Prema istraživanju naučnika iz <a href="https://avaz.ba/tag/1730/australija">Australije</a>, iz agencije CSIRO, ovaj virus može se zadržati mnogo duže na nekim površinama nego što se ranije mislilo.
Virus se najčešće prenosi kada ljudi kišu, kašlju ili govore. Međutim, eksperti navode da se on može širiti česticama u zraku, kao i preko površina kao što su metal i plastika.
Prema ranijim laboratorijskim istraživanjima, virus korona može preživjeti dva do tri dana na novčanicama i staklu i oko šest dana na plastici i nerđajućem čeliku.
Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na "snažnu otpornost" virusa koji može da preživi i do 28 dana na glatkim površinama, kao što su staklo na ekranima mobilnih telefona, na plastici i novčanicama na 20 stepeni Celzijusa, što je otprilike sobna temperatura.
Poređenja radi, virus gripa može da preživi u istim uvjetima 17 dana.

Prema istraživanju naučnika iz Australije, iz agencije CSIRO, ovaj virus može se zadržati mnogo duže na nekim površinama nego što se ranije mislilo

Koliko korona ostaje na ekranu telefona

Srbijanska naučnica Isidora Stanković, doktorand biomedicinskih nauka koja radi i usavršava se u SAD, objavila je nalaze važnog naučnog rada koji praktično pokazuje na koji način virus <a href="https://avaz.ba/tag/85854/covid-19">Covid-19</a> napada organizam.
Iz tih nalaza, kako Stanković navodi, proizilazi nekoliko važnih zaključaka, ali dva su prelomna - "bit će izuzetno teško napraviti antiviralne lijekove za Covid, a da sam virus nije mogao biti napravljen u labaratoji".
- Kao neko ko izučava RNK, ovo je potpuno fascinatno otkriće... Nisam skoro vidjela pametniji virus - navela je na svom Facebook profilu Isidora Stanković, doktorantkinja biomedicinskih nauka "Weill Cornell Medicine" u Njujorku, prenosi "Blic".
Ona je poručila da, nakon otkrića iz ovog naučnog rada, svi treba da se naviknemo na maske i distancu.
Kako je navela, riječ je o "najznačajnijem radu koji objašnjava kako Covid-19 efektivno inficira čoveka". Rezultati su nevjerovatni, naglasila je. 
Ivana je, inače, porijeklom iz Niša, a živi i radi u Njujorku, u "Weill Cornell Medicine", visokoj školi medicinskih nauka u ovom gradu. Kako je navela i u objavi koju ispod možete pročitati u cjelosti, bavi se izučavanjem RNK.
- Ono što je pomenuti rad otkrio, govori o tome da Covid nije „neprijatelj“ koji koristi jednostavnu strategiju. Dok ostali virusi imaju jedan način na koji targetiraju stvaranje proteina, Covid ima tri načina da istovremeno uništi naše proteine. Prognoze za pravljenje lijekova, upravo iz tog razloga, nisu nimalo optimistične – zaključila je.

<div class="fb-post" data-href="https://www.facebook.com/IzzieStankovich/posts/3668264283207078" data-show-text="true" data-width=""><blockquote cite="https://www.facebook.com/IzzieStankovich/posts/3668264283207078" class="fb-xfbml-parse-ignore">Upravo izašao (po mom mišljenju) najznačajniji rad koji nam objašnjava kako COVID19 efektivno inficira čoveka. Rezultati...Posted by <a href="https://www.facebook.com/IzzieStankovich">Isidora Stankovic</a> on <a href="https://www.facebook.com/IzzieStankovich/posts/3668264283207078">Thursday, 8 October 2020</a></blockquote></div>

Ona je poručila da, nakon otkrića iz ovog naučnog rada, svi treba da se naviknemo na maske i distancu

Naučnica koja proučava Covid-19: Nisam vidjela pametniji virus

Saznanja naučnika govore o tome da kod pojedinih Kovid-19 pacijenata može da značajno se ošteti rad bubrega, jetre, srca i mozga. I to na duže staze.


Nedavno istraživanje je pokazalo je da čak 91 odsto pacijenata koji su se "oporavili" ima barem jednu dugotrajnu komplikaciju ove bolesti, piše "Best life".

Nova otkrića rezultat su istraživanja sprovedenog na 965 pacijenata koji su se oporavili od korone u Južnoj Koreji.

Naučnici su saopštili da je 879 ispitanika, odnosno njih 91 odsto, reklo da ima jedan dugotrajni simptom.

Umor je bio najčešći simptom (zabilježen je kod 26 odsto pacijenata), a poteškoće sa koncentracijom zabilježene su među 25 procenata pacijenata, prema Korejskoj agenciji za kontrolu i prevenciju bolesti (KDCA).

Brojni pacijenti rekli su da imaju i psihološke probleme i dugotrajni gubitak čula okusa i mirisa, kod pojedinih je ova posljedica bila prisutna i nekoliko mjeseci nakon završetka bolničkog liječenja.

Rezultati istraživanja su još jedan dokaz da nemali broj osoba koje su preležale koronu bori sa dugotrajnim posljedicama ovog oboljenja.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila da su dugotrajni simptomi poput umora, kašlja, glavobolje i gubitka čula okusa i mirisa i dalje česti među populacijom od 18 do 34 godine i to dvije do tri sedmice nakon što su dobili pozitivne rezultate testiranja.

Nova otkrića rezultat su istraživanja sprovedenog na 965 pacijenata koji su se oporavili od korone u Južnoj Koreji

Naučnici tvrde: 91% oporavljenih od kovida ima jedan dugotrajni simptom

Astronomi su otkrili supermasivnu <a href="https://avaz.ba/tag/64039/crna-rupa">crnu rupu</a> koja je svojom gravitacijom, kao u nekoj kozmičkoj paukovoj mreži, zarobila cijelih šest galaksija.
Novootkrivena crna rupa, koja ima milijardu puta veću masu od našeg Sunca, nastala je u ranim danima svemira, kada on nije bio star niti milijardu godina, piše Science Alert.
- Svemirske mrežne niti su poput niti paukove mreže - rekao je astronom Marko Minjoli (Marco Mignoli) iz Nacionalnog instituta za astrofiziku (INAF) u Bologni, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/astronomi-pronasli-cudovisnu-crnu-rupu-koja-je-zarobila-sest-galaksija/2220036.aspx">Index.hr</a>.
Dodao je da galaksije nastaju i rastu ondje gdje se križaju filamenti kojima teku struje plina.

- Tim strujama se napajaju galaksije i njihove centralne supermasivne crne rupe - kazao je Minjoli i dodao kako do sada nije bilo "dobrog objašnjenja" za postojanje toliko velikih crnih rupa u ranom svemiru.
U izvangalaktičkoj astronomiji, filamenti su svemirske strukture koje čine galaktički superskupovi. Izgledaju kao svjetlucave niti sastavljene od većeg broja galaksija.
Prema izvještaju ESO-a, cjelokupna mreža galaksija zarobljenih oko crne rupe veća je 300 puta od naše galaksije, Mliječnog puta. No ujedno se radi o jako teško uočljivim galaksijama, zbog njihovog slabog sjaja.

- Vjerujemo da smo vidjeli samo vrh sante leda i da smo za sada oko ove supermasivne crne rupe uočili samo nekoliko najsvjetlijih galaksija - rekla je astronomkinja Barbara Balmaverde iz opservatorija INAF u Torinu.
Prve crne rupe, za koje se vjeruje da su nastale nakon smrti prvih zvijezda, morale su vrlo brzo narasti da bi dosegle masu od milijardu sunaca u prvih 0,9 milijardi godina života svemira.
Astronomi se već neko vrijeme pitaju kako su prvotne crne rupe došle do dovoljne količine goriva koje im je omogućilo da narastu do tolikih veličina u jako kratkom vremenu. Novopronađena struktura nudi dobro objašnjenje za taj problem.
Naime, "svemirska paukova mreža" i njene galaksije sadrže dovoljno plina za preobrazbu centralne crne rupe u supermasivnog diva.

<h2>Neobične strukture slične mreži</h2>

Sada dolazimo do sljedećeg pitanja - kako su uopće nastale toliko velike strukture slične mreži?
Astronomi smatraju da odgovor leži u tamnoj tvari. Naime, velika područja te nevidljive materije vjerovatno su u ranom svemiru privlačile velike količine plina. Plin i nevidljiva tamna tvar su nakon nekog vremena stvorili mrežne strukture pogodne za evoluciju galaksija i crnih rupa.
- Naše otkriće podupire hipotezu da su najudaljenije i najmasovnije crne rupe nastale i rasle unutar velikih područja s tamnom tvari koja se nalaze u velikim strukturama. Nismo mogli ranije uočiti te strukture zbog ograničene mogućnosti promatranja teleskopom - rekao je astronom Kolin Norman (Colin) sa Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoru u SAD-u.

Galaksije nastaju i rastu ondje gdje se križaju filamenti kojima teku struje plina

Džinovska crna rupa zarobila šest galaksija

Apple je najavio prezentaciju novog iPhonea za 13. oktobar.Apple je danas obznanio datum i vrijeme specijalnog događaja. S obzirom da je Apple u septembru predstavio većinu očekivanih uređaja, renomirana kompanija će najvjerovatnije predstaviti svoj najpoznatiji proizvod.
Također, Apple je u julu saopćio kako iPhone 12 neće biti predstavljen u klasičnom septembarskom roku, a zbog problema koje je kreirala pandemija koronavirusa.
Novi iPhone 12 bi trebao imati novi dizajn sa oštrijim uglovima koji su slični onima na iPadu Pro te podršku za 5G mrežu. Očekuje se da će Apple predstaviti 4 verzije uređaja uključujući 5,4-inčni i 6,7-inčni model.

Renomirana kompanija će predstaviti svoj najpoznatiji proizvod

Sljedeće sedmice Apple će predstaviti novi iPhone

Britanac Rodžer Penrouz (Roger Penrose), Nijemac Rajnhard Genzel (Reinhard) i Amerikanka Andrea Gec (Ghez) osvojili su <a href="https://avaz.ba/tag/9196/nobelova-nagrada">Nobelovu nagradu</a> za fiziku za 2020. godine za svoja otkrića o <a href="https://avaz.ba/tag/64039/crna-rupa">crnim rupama</a>, objavio je švedski Institut Karolinska.
- Otkrića ovogodišnjih laureata temelj su novih područja istraživanja kompaktnih i supermasivnih objekata u svemiru - rekao je Dejvid Havilend (David Haviland), predsjednik Nobelovog odbora za fiziku.
Penrouz je osvojio polovinu novčane nagrade jer je otkrio da nastanak crne rupe pouzdano pretkazuje opću teoriju relativnosti koju je proslavio Albert Ajnšajn (Einstein).
Preostalu polovinu dijele Genzel i Gec koji su nagrađeni za otkriće kompaktnog supermasivnog objekta u centru naše galaksije, stoji u objašnjenju Švedske kraljevske akademije nauka.

Troje fizičara dobilo prestižnu naučnu nagradu

Nobelova nagrada nosi značajan novčani dobitak

Nobelova nagrada za otkrića o crnim rupama

Arheolozi su na sjeverozapadu Turske otkrili sunčani disk na kamenom oltaru u drevnom naselju <a href="https://avaz.ba/tag/97247/trakija">Trakije</a>, javlja Anadolija.Šef Odjela za historiju umjetnosti na Univerzitetu Trakija Engin Beksac kazao je kako je pronađeni kameni oltar u Edirneu star najmanje 3.500 godina. Naveo je da je sunčev disk na kamenom oltaru korišten za promatranje kretanja Mjeseca i Sunca, što potvrđuje da su se Tračani bavili astronomijom.Beksac je kazao da je kameni oltar otkrio prije nekoliko godina i kako je riječ o oltaru na kojem su Tračani izvodili vjerske obrede i bogoslužja.Istakao je da novootkriveni sunčani disk daje važne podatke za bolje razumijevanje tog razdoblja.- Takav sistem ne susrećemo puno u Istočnoj Trakiji. U Edrenu nema puno takvih primjera. Primjere ove vrste sunčevih diskova imamo u Bugarskoj. Ovo nam pokazuju da su se hramovi koristili u astronomskim promatranjima - kazao je Beksac.

Egipat: Pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga

Šahin: Ova vakcina može pobijediti koronavirus

Par koji je napravio vakcinu protiv korone spojila je zajednička strast prema istraživanju raka

Desetine ljudi namjerno će se zaraziti koronavirusom

Nova mutacija koronavirusa otkrivena u Norveškoj

Koronavirus aktivan na koži devet sati

"Remdesivir" nema utjecaja na šanse pacijenata da prežive

Rusija odobrila još jednu vakcinu za koronavirus

Mercedes Benz razvija najučinkovitiji električni automobil na svijetu

Koliko korona ostaje na ekranu telefona

Naučnica koja proučava Covid-19: Nisam vidjela pametniji virus

Naučnici tvrde: 91% oporavljenih od kovida ima jedan dugotrajni simptom

Džinovska crna rupa zarobila šest galaksija

Sljedeće sedmice Apple će predstaviti novi iPhone

Nobelova nagrada za otkrića o crnim rupama

Arheolozi otkrili sunčev disk u drevnom hramu na sjeverozapadu Turske

Nauka

Egipat: Pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga

Šahin: Ova vakcina može pobijediti koronavirus

Par koji je napravio vakcinu protiv korone spojila je zajednička strast prema istraživanju raka

Desetine ljudi namjerno će se zaraziti koronavirusom

Nova mutacija koronavirusa otkrivena u Norveškoj

Koronavirus aktivan na koži devet sati

"Remdesivir" nema utjecaja na šanse pacijenata da prežive

Rusija odobrila još jednu vakcinu za koronavirus

Mercedes Benz razvija najučinkovitiji električni automobil na svijetu

Koliko korona ostaje na ekranu telefona

Naučnica koja proučava Covid-19: Nisam vidjela pametniji virus

Naučnici tvrde: 91% oporavljenih od kovida ima jedan dugotrajni simptom

Džinovska crna rupa zarobila šest galaksija

Sljedeće sedmice Apple će predstaviti novi iPhone

Nobelova nagrada za otkrića o crnim rupama

Arheolozi otkrili sunčev disk u drevnom hramu na sjeverozapadu Turske