<p>NASA-in rover (vozilo za svemirska istraživanja) Curiosity i dalje pruža zapanjujuće slike i uvide sa površine Marsa, iako je star preko 10 godina. </p><p>Tako je rover nedavno snimio neke od najjasnijih slika sunčevih zraka na Marsu do sada.</p><p>Slike su snimljene dok je sunce zalazilo iznad Marsa 2. februara i prikazuje sunčeve zrake – poznate kao krepuskularne zrake – kako na dramatičan način „pucaju“ kroz oblake. </p><p>Pored toga što je vizuelno zapanjujuća, slika također daje naučnicima uvid u vremenske obrasce. </p><p>Oblaci na slici su na većoj nadmorskoj visini od većine marsovskih oblaka. Prema agenciji, to znači da su vjerovatno sačinjeni od suhog leda (isti onaj koji stavljaju u koktele da bi ih zadimili) zbog toga koliko je hladna atmosfera planete. </p><p>Curiosity je također 27. januara snimio „skup šarenih oblaka“ u obliku pera, navodi se u blogu NASA-e.&nbsp;</p>

Slike su snimljene dok je sunce zalazilo iznad Marsa 2. februara i prikazuje sunčeve zrake

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

<p>Vlasti Irana su objavile da su na zapadu zemlje otkrile veliko nalazište litija, bitne komponente baterija za električna vozila i elektroničkih uređaja, a zalihe se procjenjuju na čak 8,5 miliona tona.</p><p>-	U Hamadanu, na zapadu zemlje, po prvi put u Iranu otkriveno je nalazište litija - objavio je Muhamed Hadi Ahmadi (Mohamad Hadi Ahmadi), predstavnik Ministarstva industrije, rudarstva i trgovine.</p><h2>Pet najvećih rezervi</h2><p>Ovo bi moglo biti među najvećim poznatim nalazištima dosad otkrivenim. </p><p>Prema US Geological Survey, pet najvećih utvrđenih rezervi litija imaju: Bolivija, 21 milion tona; Argentina, 20 miliona tona; Čile, 11 miliona tona; Australija 7,9 miliona tona i Kina 6,8 miliona tona.</p><p>Inače, litij se koristi za proizvodnju baterija za električna vozila, a ključna komponenta je baterija koje se koriste u mobilnim telefonima i drugim elektroničkim uređajima.</p><p>Prema izvještaju US Geological Survey (USGS) iz 2022. godine, u svijetu postoji 89 miliona tona rezervi litija, a glavne rezerve su u Australiji, Čileu, Argentini, Boliviji i Kini.</p><h2>Cijene litija&nbsp;</h2><p>Lani su cijene litija snažno porasle, kako u svjetlu opće skupoće sirovina i materijala, tako i zbog skoka potražnje zbog ubrzanog prelaska na zelenu mobilnost.</p><p>Iran, čija je ekonomija pogođena teškim međunarodnim sankcijama ima velike rezerve prirodnih resursa, uključujući plin, naftu, bakar i željezo.</p>

Lani su cijene litija snažno porasle

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu 

<p>Evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičijus ocijenio je danas da je prvi međunarodni sporazum o zaštiti otvorenog mora "historijski trenutak" za okeane.</p><p>Države članice UN konačno su se u subotu složile oko prvog međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora, čiji je cilj očuvanje ekosistema od vitalnog značaja za čovječanstvo.</p><h2>Ključni koraci</h2><p>Sinkevičijus je rekao da je "veoma ponosan" na ovaj rezultat.</p><p>- Preduzimamo ključni korak da očuvamo morski život i biodiverzitet koji su od suštinskog značaja za nas i buduće generacije - rekao je evropski zvaničnik.</p><p>On je rekao da je sporazum rezultat više od decenije pripremnog rada i međunarodnih pregovora "u kojima je EU odigrala ključnu ulogu".</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">HISTORIC BLUE DEAL !⁰⁰The <a href="https://twitter.com/hashtag/BBNJ?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#BBNJ</a> Treaty on the High Seas is done! ⁰⁰After many years of intense work under EU leadership, countries agree on ambitious actions for <a href="https://twitter.com/hashtag/OurOcean?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#OurOcean</a>. <br><br>This is major for the implementation of the <a href="https://twitter.com/hashtag/COP15?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#COP15</a> 30% ocean protection goal.<br>⁰Proud we made it! <a href="https://t.co/j4P5bjID0G">pic.twitter.com/j4P5bjID0G</a></p>&mdash; Virginijus Sinkevičius (@VSinkevicius) <a href="https://twitter.com/VSinkevicius/status/1632232942641487875?ref_src=twsrc%5Etfw">March 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prema sporazumu o otvorenom moru, 30 posto mora biće u zaštićenom području do 2030. godine.</p><p>Dogovor je postignut kasno sinoć, poslije 38 sati razgovora, u sjedištu UN u Njujorku.</p><p>Pregovori su trajali godinama zbog neslaganja oko finansiranja i prava na ribolov.</p><p>Posljednji međunarodni sporazum o zaštiti okeana potpisan je 1982. godine - Konvencija UN o pravu mora.</p><p>Otvoreno more počinje na granici ekskluzivnih ekonomskih zona zemalja, koje se protežu do 200 nautičkih milja (370 kilometara) od obale. Stoga ono ne potpada pod jurisdikciju nijedne zemlje.</p><p>Iako otvoreno more obuhvata više od 60 posto svjetskih okeana i skoro polovinu površine planete, ono je dugo privlačilo manje pažnje od obalnih voda i nekoliko kultnih životinjskih vrsta.</p><p>Okeanski ekosistemi stvaraju polovinu kiseonika koji ljudi udišu i ograničavaju globalno zagrijavanje apsorbujući veći dio ugljen-dioksida koji se emituje ljudskim aktivnostima.</p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Međutim, prijete im klimatske promjene, zagađenje i prekomjerni ribolov.</p><p>Trenutno je zaštićeno samo oko jedan posto otvorenog mora. Kada novi ugovor stupi na snagu, omogućiće stvaranje zaštićenih morskih područja u ovim međunarodnim vodama.</p><p>Ugovor će takođe obavezati zemlje da sprovode procjene uticaja predloženih aktivnosti na životnu sredinu na otvorenom moru.</p><p>Veoma osjetljivo poglavlje o podjeli potencijalnih koristi od novootkrivenih morskih resursa bilo je jedna od žarišnih tačaka sporenja. Zemlje u razvoju, bez sredstava da priušte skupa istraživanja, borile su se da ne budu isključene iz mogućih neočekivanih dobitaka od komercijalizacije potencijalnih supstanci otkrivenih u međunarodnim vodama. Eventualni profit je moguć od farmaceutske, hemijske ili kozmetičke upotrebe novootkrivenih morskih supstanci koje nikome ne pripadaju.</p><p>Kao i na drugim međunarodnim forumima, posebno pregovorima o klimi, debata je na kraju bila pitanje obezbjeđivanja jednakosti između siromašnijeg globalnog juga i bogatijeg sjevera, primijetili su posmatrači.</p><p>U potezu koji se smatra pokušajem izgradnje povjerenja između bogatih i siromašnih zemalja, Evropska unija je obećala 40 miliona eura u Njujorku kako bi olakšala ratifikaciju sporazuma i njegovu ranu primjenu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The ocean is food, energy, life. It has given humanity so much - it’s time to give back.<br><br>I welcome the agreement on the High Seas; a treaty that will protect the ocean beyond national jurisdiction.<br><br>Grateful to the High Ambition Coalition for its perseverance. We made it!</p>&mdash; Ursula von der Leyen (@vonderleyen) <a href="https://twitter.com/vonderleyen/status/1632299724748275712?ref_src=twsrc%5Etfw">March 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Najavljena pomoć</h2><p>EU je također najavila 860 miliona dolara za istraživanje, praćenje i očuvanje okeana 2023. na konferenciji "Naš okean" u Panami koja je završena u petak, 3. marta.</p><p>Panama je saopštila da su zemlje obećale ukupno 19 milijardi dolara.</p><p>Generalna skupština UN usvojila je 2017. rezoluciju kojom se nacije pozivaju da uspostave sporazum o otvorenom moru.</p><p>Konvencija UN o pravu mora stupila je na snagu 1994. godine, prije nego što je morski biodiverzitet bio dobro uspostavljen koncept.</p>

Države članice UN konačno su se u subotu složile oko prvog međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora

Okeanski ekosistemi stvaraju polovinu kiseonika koji ljudi udišu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

<p>Arheolozi su pronašli jedinstveni sanduk s dobro očuvanim začinima, od šafrana do bibera i đumbira, u olupini kraljevskog broda koji je prije više od 500 godina potonuo u Baltičkom moru blizu Švedske.</p><p>Olupina broda Gribshund, koji je bio vlasništvo kralja Hansa od Danske i Norveške, ležala je na morskom dnu od 1495. godine, kada je potonuo vjerovatno nakon požara, a monarh je u to vrijeme bio na političkom sastanku u Švedskoj.</p><h2>Veliki predmeti</h2><p>Olupinu broda pronašli su sportski ronioci još 60-ih godina, ali sporadična istraživanja provedena su zadnjih nekoliko godina.</p><p>U prethodnim izronima na površinu su izvučeni veliki predmeti kao što su pramčana ukrasna glava te drvo. U novijim istraživanjima, koja vodi Brendan Folej (Foley), arheolog sa univerziteta Lund, pronađeni su začini zakopani u sedimentima.</p><p>-	Baltik je čudan, nizak nivo kisika i mali postotak slanosti, niska temperatura, toliko organskih tvari tako je dobro očuvano u Baltičkom moru, što ne bi bilo moguće u okeanskom sistemu - rekao je Folej, ali smatra svejedno "izvanrednim da su začini pronađeni u tako dobrom stanju".</p><h2>Naučnik zadivljen</h2><p>Začini su bili statusni simbol jer samo su bogati ljudi mogli priuštiti svojem nepcu dodatke jelu poput šafrana ili klinčića koji su se uvozili u Evropu. Vjerovatno su začini putovali s kraljem Hansom dok je bio na sastanku u Švedskoj.</p><p>Naučnik sa Univerziteta Lund Mikael Larsson, koji je proučavao ovo otkriće, posebno je zadivljen šafranom. </p><p>-	Ovo je jedini arheološki kontekst u kojem je pronađen šafran. Zato je ovo jedinstveno i vrlo posebno otkriće – kazao je.&nbsp;</p>

Baltik je čudan, rekao je Folej

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini 

<p>Jupiter i Venera će se večeras pojaviti jedan pored drugog na nebu, odnosno podijelit će rijedak „Kosmički poljubac“. </p><p>Oni će doći na oko pola stepena jedan od drugog – otprilike na širini jednog punog mjeseca i izgledat će kao da će se sudariti. </p><p>To će pružiti pravi spektakl za posmatrače zvijezda, koji bi ovaj događaj mogli vidjeti bez teleskopa.&nbsp;</p>

<p>Posljednjih sedmica Jupiter i Venera se približavaju jedno drugom dok se kreću prema onome što je poznato kao konjukcija – Kada se dva objekta na nebu, poput planeta ili zvijezda, čine vrlo blizu. </p><p>Iako će izgledati kao da su jedno pored drugog, fenomen je zapravo trik perspektive – u stvarnosti su udaljeni još uvijek udaljeni 600 miliona kilometara. </p><p>Da bi to vidjel, posmatrači neba trebali bi nakon zalaska sunca pogledati prema zapadu u potrazi za nečim što će ličiti na dvije zvijezde koje posebno sjaje. </p><p>Jupiter će biti dvostruko jači od Sirijusa, najsjajnije zvijezde na nebu, dok će Venera izgledati šest puta svjetlije od plinovitog diva, najveće planete Sunčevog sistema.</p><p>Gledaoci bi također uz pomoć teleskopa mogli uočiti četiri Jupiterova najsjajnija mjeseca.&nbsp;</p><p>"Kosmički poljubac" možete pratiti <a href="https://www.virtualtelescope.eu/webtv/">ovdje</a>.</p>

Oni će doći na oko pola stepena jedan od drugog – otprilike na širini jednog punog mjeseca i izgledat će kao da će se sudariti

Spektakl na nebu: Kosmički poljubac Jupitera i Venere

<p>Egipatski zvaničnici zaduženi za antikvitete objavili su danas da je otkriven skriveni devet metara dugačak hodnik iza glavnog ulaza u Veliku piramidu u Gizi i ocijenili da bi to moglo dovesti do daljih otkrića.</p><p>Otkriće je napravljeno u okviru projekta koji od 2015. godine koristi savremenu tehnologiju, uključujući skeniranje i endoskope za istraživanje unutar piramida. </p><p>Nedovršeni koridor je vjerovatno izgrađen da bi se rasteretila težina piramide, glavnog ulaza ili neke druge još neotkrivene odaje ili prostora, rekao je šef egipatskog Vrhovnog savjeta za antikvitete Mostafa Vaziri, prenio je Reuters. </p><p>Velika piramida je sagrađena kao monumentalna grobnica oko 2560. godine prije nove ere, za vrijeme vladavine faraona Kufua, ili Keopsa. </p><p>Nalazi se na visini od 146 metara, i bila je najviša struktura koju je izgradilo čovječanstvo do izgradnje Ajfelove kule u Parizu 1889. godine.</p>

Otkriće je napravljeno u okviru projekta koji od 2015. godine koristi savremenu tehnologiju

Velika piramida je sagrađena kao monumentalna grobnica oko 2560. godine prije nove ere

Otkriven skriveni hodnik u Velikoj piramidi u Gizi

<p>Kompanija SpaceX, koja je u vlasništvu Elona Maska (Musk), je danas uspješno obavila svoju šestu misiju slanja posade na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). </p><p>Četveročlana posada se ukrcala u kapsulu Crew Dragon, koja je postavljena na vrh rakete Falkon 9. </p><p>Lansiranje se desilo iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi. </p><p>Ovo je šesti put da je SpaceX osigurao transport astronauta pod okriljem NASA-e u posljednje tri godine. </p><p>Prošle godine je SpaceX odigrao ključnu ulogu u lansiranju potpuno privatne misije na ISS. U najnovijoj misiju posadu su činila dva američka astronauta, kao i po jedan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Rusije. </p><p>Ova misija nosi naziv Crew-6, a lansiranje je prvo bilo zakazano za 27. februar, ali je ono otkazano tri minute prije polijetanja zbog blokade otkrivene u protoku tekućine za paljenje motora. </p><p>Nakon otkazivanja misije je začepljeni filter zamijenjen, a potom su počele pripreme za novo lansiranje koje je objavljeno danas.&nbsp;</p>

<p>Devet motora rakete je aktivirano i oni su ponijeli raketu prema nebu. Nekoliko minuta kasnije donja faza Falkon Boostera se odvojila i vratila na Zemlju, gdje se spustila na dron-brod u Atlantiku. U međuvremenu gornja faza rakete s kapsulom je nastavila letjeti brzinom od 20 Macha te je dostigla preliminarnu orbitu. </p><p>Dolazak posade na ISS očekuje se u petak. </p><p>Posada će na Međunarodnoj svemirskoj stanici ostati šest mjeseci te će provoditi različite eksperimente.</p>

Dolazak četveročlane posade na Međunarodnu svemirsku stanicu se očekuje u petak

SpaceX izveo i šesto uspješno lansiranje

Maskov SpaceX šesti put uspješno poslao astronaute na ISS

<p>Dugo se smatralo da zebri crno-bijele pruge služe kao kamuflaža od predatora, međutim ispostavilo se da ovaj upečatljiv obrazac ima više veze sa odbranom od mnogo manjih napasti - konjskih muha koje joj sisaju krv.</p><p>Kako naučnici postaju sve sigurniji u to zašto su zebre prugaste, sada skreću pažnju na to čemu im taj crno-bijeli obrazac služi, prenosi <a href="https://journals.biologists.com/jeb/article/226/4/jeb244778/287050">Biologist</a>. </p><h2>Išarano platno </h2><p>Naučnici, u nedavno objavljenom istraživanju, smatraju da su pronašli makar dio odgovora, pomoću išaranog platna i nekoliko strpljivih pomagača.</p><p>Prije nekoliko godina, studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji otkrila je da su pruge zebre bile prilično dobra zaštita od neprijatnih muha koje ih grickaju.</p><p>Istraživači su prekrivali leđa konja dekama sa različitim šarama, a zatim su snimali ponašanje konjskih mušica kako bi ustanovili koji efekat različiti obrasci pruga imaju na njih.</p><p>-	Znali smo da konjske mušice ne slijeću na prugaste objekte. Nekoliko studija je to sada pokazalo, ali nije jasno koji aspekt pruga smatraju odbojnim - kaže evolucioni ekolog Tim Karo sa Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji.</p><h2>Veliki tamni objekti </h2><p>-	Da li je to širina pruga? Kontrast crne i bijele? Polarizovani signal koji se emituju od objekata? Zato smo krenuli da istražimo ove probleme koristeći različite šarene tkanine prebačene preko konja i snimili nadolazeće konjske muhe – prepričava Karo. </p><p>Konjske mušice najviše su privlačili veliki tamni objekti - kada su konja prekrili sivom dekom zabilježen je najveći broj slijetanja, a kada se tamna boja razbije bijelom, mušice postaju manje zainteresovane.</p><p>Pokazalo se da su pokrivači sa velikim crnim trouglovima postavljenim na različite pozicije sljedeći najprivlačniji dizajn za muhe, a zatim kaputi sa malim šarama u obliku šahovnice. Pruge su bile najneprivlačnije, a što je kontrast između pruga bio veći, to je sve manje muha slijetalo na konje.</p><h2>Jaki obrisi </h2><p>Istraživači misle da je ključ u eliminisanju jakih obrisa velike tamne mrlje u vidnom polju konjskih mušica, tako da su jasne crne i bijele pruge prilično dobro rješenje. Drugim riječima, to znači da zebre izgledaju manje kao meta.</p><p>-	Ovo ukazuje da će svaki kopitar koja smanji svoj ukupni tamni obris prema nebu imati koristi u smislu da neće biti meta napada ektoparazita – rekao je Karo.</p><p>Na osnovu nalaza ove studije, muhe ne odvraćaju bilo kakvi efekti optičke iluzije ili polarizacija svjetlosti (određeni dijelovi zebre izgledaju svjetlije). Tanke crno-bijele pruge ipak djeluju kao neka vrsta kamuflaže, ali ne protiv velikih predatora, već malih.</p><h2>Dlake zebre </h2><p>Naučnici su godinama pokušavali da otkriju svrhu zebrinih pruga. Ranije se ukazivalo da su one neka vrsta mehanizma za kontrolu temperature ili način da se zbune konjske muhe.</p><p>Sljedeće pitanje za debatu je zašto su zebre jedini kopitari za koje znamo da su razvili ovaj poseban dizajn na svom tijelu. To je nešto što se tek treba otkriti.</p><p>-	Znamo da je dlaka zebre - krzno - kratko, što omogućava konjskim muhama da se lako probiju do kože i krvnih kapilara ispod, što ih čini prilično privlačnim konjskim mušicama. Možda je važnije to što su bolesti koje one prenose fatalne za porodicu konja, a manje za kopitare. Ali ovo još treba istražiti – zaključio je Karo.&nbsp;</p>

Znali smo da konjske mušice ne slijeću na prugaste objekte, rekao je Karo 

Novo otkriće: Evo od čega zebru štite crno-bijele pruge

<p>Porast nivoa mora, pogoršan klimatskim promjenama, ugrožava egzistenciju budućih generacija i sve više doprinosi sukobima i nestabilnosti širom svijeta, upozorio je protekle sedmice Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN).</p><p>- Porast nivoa mora je tonuća budućnost. Povećanje nivoa mora nije samo jedna prijetnja. To je množitelj prijetnji - rekao je Guteres u Savjetu bezbjednosti UN tokom sastanka o sigurnosnim rizicima vezanim za porast nivoa mora.</p><p>Dodao je da za stotine miliona ljudi koji žive u malim ostrvskim državama u razvoju i drugim nižim obalnim područjima širom svijeta porast nivoa mora predstavlja bujicu nevolja.</p><p>- Povećan nivo mora prijeti životima i ugrožava pristup vodi, hrani i zdravstvenoj zaštiti - rekao je Guteres.</p><p>Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja prije nisu bila pogođena ovakvim prirodnim smetnjama. Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša - tonu, a naučnici predviđaju da će neki od poznatih svjetskih gradova biti pod vodom do 2030. godine.</p><p> </p><h2>Majami, SAD</h2><p>Nivo mora u Majamiju raste uznemiravajućom brzinom. I ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi, već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno prijeti stanovnicima.&nbsp;</p><p>Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Majami će morati preduzeti i konkretnije korake kako bi se spasio od potonuća - moraće ojačati svoju bazu i podignuti određene strukture iznad nivoa vode.</p><p> </p><h2>Bangkok, Tajland</h2><p>Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra. Puno brže nego drugi slični gradovi na obalama.</p><p>Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu koji će doživjeti velike posljedice globalnog zatopljenja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.</p><p> </p><h2>Amsterdam, Nizozemska</h2><p>Nizozemci su stručnjaci za pitanja prevencija poplava te su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže podalje od infrastrukture i stanovništva.&nbsp;</p><p>Uprkos tome, prisiljeni su pomno pratiti i ustrajno nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.</p><p> </p><h2>Basra, Irak</h2><p>Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat al-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašni arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.</p><p> </p><h2>Džordžtaun, Gvajana</h2><p>Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti kao posljedice globalnog zatopljenja, Karibi se nalaze na vrhu spiska.&nbsp;</p><p>Ponajviše se govori o glavnom gradu Gvajane - Džordžtaunu, koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Ovaj grad se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kvadratnih kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držala podalje od velike štete.</p><p> </p><h2>Ho Ši Min, Vijetnam</h2><p>Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga. Naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.</p><p> </p><h2>Kolkata, Indija</h2><p>Glavnom gradu indijske države Zapadni Bengal prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.</p><p> </p><h2>Nju Orleans, SAD</h2><p>Nju Orleans zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom tone s jednom od najbržih stopa na svijetu. NASA istraživanja iz 2016. godine otkrila su da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka. Nju Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti iznad nivoa mora, stotinak godina kasnije pet odsto je bilo potopljeno.&nbsp;</p><p>Dok je ta brojka danas narasla na 50 odsto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost, uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.</p><p> </p><h2>Venecija, Italija</h2><p>Prekrasna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 odsto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine.&nbsp;</p><p>Štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalna erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad preduzeo nekoliko važnih koraka - uključujući i projekt podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, direktni učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.</p>

Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje

Porast nivoa mora, pogoršan klimatskim promjenama, ugrožava egzistenciju budućih generacija 

Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

<p>Maču Pikču (Machu Picchu) , kamena citadela iz doba Inka smještena u njegovoj jugoistočnoj džungli, ponovo je otvorena nakon što je bila zatvorena prije gotovo mjesec dana zbog protivladinih protesta, objavilo je ministarstvo kulture te zemlje.</p><p>Sklopljeni su sporazumi između vlasti, društvenih grupa i lokalne turističke industrije kako bi se garantovala sigurnost poznate turističke atrakcije i prevoznih usluga.</p><p>Protesti koji pozivaju na ostavku predsjednika Dine Boluartea i članova peruanskog Kongresa potresali su regiju, uključujući Kusko, više od dva mjeseca.</p><p>Demonstracije su izazvale blokadu željezničkih puteva koje vode do kamene citadele.</p><p>Demonstracije su dovele do 60 smrti, 48 su civili koji su poginuli u sukobima sa snagama sigurnosti, 11 civila poginulih u saobraćajnim nesrećama vezanim uz blokade puteva i jednog policajca koji je poginuo u patrolnom automobilu koji je zapaljen, podaci su Kancelarije narodnog pravobranioca, prenosi "NBC".</p>

Sklopljeni su sporazumi između vlasti, društvenih grupa i lokalne turističke industrije kako bi se garantovala sigurnost

Protesti koji pozivaju na ostavku predsjednika Dine Boluartea i članova peruanskog Kongresa potresali su regiju, uključujući Kusko, više od dva mjeseca

Maču Pikču se ponovo otvara

<p>Astronauti su pronašli neobično veliku planetu koja kruži oko male zvijezde.</p><p>Od Zemlje je udaljena 280 svjetlosnih godina, a dobila je ime TOI 5205b.</p><h2>Neobične veličine</h2><p>- To ne znači da do sada nismo znali za tako krupne planete, TOI 5205b je veličine Jupitera, koji je najveći u našem solarnom sistemu - istakli su.<br></p><p>Zbog "neobične" veličine naučnici je zovu i "zabranjenom planetom".&nbsp;<br></p><p>Novu planetu je primjetio TESS (Transiting Exoplanet Survey Satellite) agencije NASA, koji je dio misije koja je počela 2018. godine, a s ciljem da traga za novim planetama.</p><h2>Hiljade planeta</h2><p>TESS je do sada detektovao na hiljade potencijalnih planeta, a najnovija TOI 5205b je među njima. </p><p>Kruži oko crvenog patuljka TOI-5205 koji je oko 40 posto veličine našeg Sunca. Iznenađenje je da tako velika planeta kruži oko male zvijezde – kada prođe pored nje, blokira 7 posto svjetlosti koju emituje, prenosi PC Press.</p>

TESS je do sada detektovao na hiljade potencijalnih planeta, a najnovija TOI 5205b je među njima

Od Zemlje je udaljena 280 svjetlosnih godina, a dobila je ime TOI 5205b

Astronauti otkrili novu planetu

<p>Geolog i kosmohemičar, profesor Frank Brenker, naišao je na krater meteorita dok je bio na odmoru u vinariji u Francuskoj.</p><p>Riječ je o vinariji pod nazivom "Domaine du Météore", koja je tako nazvana iz očiglednog razloga. U Francuskoj postoji priča da je meteorit "navodno" udario u brdo u južnoj Francuskoj te da je napravio okrugli krater prečnika 220 metara i dubine 30 metara. Danas je na njemu vinograd.</p><h2>Hipoteze odbijene</h2><p>Međutim, hipoteze koje su predložili geolozi pedesetih godina prošlog stoljeća su odbijene, kao i tvrdnje vlasnika vinarije.</p><p>- Krateri se formiraju na različite načine, a krateri meteorita su veoma rijetki. Međutim, pronašao sam različite druge interpretacije o nastanku kratera -&nbsp; izjavio je Brenker.</p><p>Ipak, on i njegova supruga su prikupili uzorke stijena i tla na ovoj lokaciji kako bi ih analizirali, a rezultati su pokazali da je krater zaista posljedica udara meteorita od željeza i nikla.</p><p>- Mikroanaliza je pokazala da tamno obojeni slojevi u jednom od škriljaca, koji obično sadrže veći postotak liskuna, mogu biti udarne vene nastale lomljenjem stijene, što je moglo biti uzrokovano udarom - objasnio je naučnik.</p><p>On je također pronašao dokaz o breči, koja je ugaona krhotina stijena koju drži neka vrsta "cementa", a koja se također može pojaviti prilikom udara meteorita.</p><h2>Početno istraživanje</h2><p>Nakon početnog istraživanja, Brenker i njegov kolega Andreas Junge, profesor primijenjene geofizike na Univerzitetu Goethe u Frankfurtu, kao i grupa studenata, otišli su u južnu Francusku kako bi detaljno analizirali krater.</p><p>Zemljino magnetno polje je bilo nešto slabije u krateru nego u okolini. Ovo nije neprirodno za udarne kratere jer udar može razbiti ili otopiti stijenu, što može manje doprinijeti magnetnom polju Zemlje.<br></p><p>Krater sadrži i mikro dijamante, a pronađene su i sitne kuglice od željeznog oksida zahvaljujući snažnim magnetima pričvršćenim za ploču. Prema laboratorijskim analizama, kuglice također sadrže željezo, nikl i jezgro minerala, što se obično nalazi u okolini kratera.</p>

<p>Pored toga, pronađeni su i mikrodijamanti koji nastaju pod visokim pritiskom tokom udara meteorita.</p><p>- Ovakve mikrosfere nastaju ili abrazijom meteorita u atmosferi ili tek nakon udara kada se veliki dio željeznog meteorita topi i zatim reaguje s kisikom u zraku. Pri udaru, materijal koji se razbije na mjestu udara, mogao bi biti zatvoren - kazao je Brenker.</p><p>Za naučnike su ovo dovoljni dokazi o udaru meteorita.</p><p>Brenker je rekao da je ovaj krater uzbudljiv "geološkim laicima" jer svaki od njih može osjetiti ogromnu energiju koja se oslobađa pri udaru meteorita.</p>

Krater sadrži i mikro dijamante, a pronađene su i sitne kuglice od željeznog oksida zahvaljujući snažnim magnetima pričvršćenim za ploču

Riječ je o vinariji pod nazivom "Domaine du Météore"

Naučnici otkrili krater meteorita

<p>Lansiranje misije Crew-6 u kojoj su astronauti trebali otputovati na Međunarodnu svemirsku stanicu američka svemirska agencija NASA i kompanija SpaceX su otkazale. </p><p>Američka svemirska agencija NASA i kompanija SpaceX otkazali su lansiranje misije Crew-6 u kojoj su astronauti trebali otputovati na Međunarodnu svemirsku stanicu.</p><p>Nakon što je otkriven problem u sistemu na tlu, odluka o otkazivanju je donesena. To se dogodilo dvije minute prije nego je raketa trebala biti lansirana. </p><h2>Problem s tekućinom </h2><p>Problem je povezan s tekućinom za paljenje TEA-TEB, koja se koristi za paljenje raketnih motora SpaceX-ove rakete Falcon 9.</p><p>-	Kontrola misije je donijela odluku o otkazivanju lansiranja iz opreza - rekla je Kejt Tajs (Kate Tice), inženjerka kompanije SpaceX.</p><p>Četiri astronauta su satima čekala lansiranje u Crew Dragon kapsuli postavljenoj na vrh rakete Falcon 9, a nakon otkazivanja misije su morali sačekati uklanjanje goriva kako bi je mogli napustiti.</p><h2>Nepovoljne vremenske prilije </h2><p>Sljedeća prilika za lansiranje je 28. februar, ali još uvijek nije poznato da li će problem biti riješen. Također, prate se i nepovoljne vremenske prilike koje bi mogle utjecati na lansiranje. Postoji i treća prilika za lansiranje, a to je 2. mart.</p><p>Jutrošnje lansiranje rakete Falcon 9 sa kapsulom Crew Dragon trebalo je biti obavljeno is NASA-inog Svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu na Floridi. </p><p>Inače, to je trebao biti sedmi let astronauta u kojem učestvuje kompanija SpaceX u saradnji s NASA-om od 2020. godine.</p><p>Posadu misije Crew-6 čine veteran Stefan Bauen (Stephen Bowen) koji iza sebe ima tri misije u šatlu, Voren Hauburg (Warren Hoburg) koji je trebao putovati u svemir prvi put, saudijski astronaut Sultan Alnejadi (Alneyadi) te ruski kosmonaut Andrej Fedjaev.</p><p>Kada posada stigne na ISS, preuzet će operacije od astronauta misije Crew-5 koji su stigli na ISS u oktobru 2022. godine. Očekuje se da će provesti šest mjeseci na ISS-u te obavljati naučne eksperimente i održavati stanicu staru dvije decenije.</p><h2>Problem s transportom</h2><p>Ova misija dolazi u vrijeme kada astronauti koji se trenutno nalaze na ISS-u imaju problem s transportom. </p><p>U decembru je ruska letjelica Sojuz (Soyuz) ostala bez rashladne tečnosti, zbog čega je proglašena nesigurnom za povratak astronauta kući.&nbsp;</p>

Kada posada stigne na ISS, preuzet će operacije od astronauta misije Crew-5 koji su stigli na ISS u oktobru 2022. godine

NASA i SpaceX otkazali lansiranje misije Crew-6 

<p>Geolog i kosmohemičar, profesor Frank Brenker, naišao je na krater meteorita dok je bio na odmoru u vinariji u Francuskoj.</p><p>Riječ je o vinariji pod nazivom "Domaine du Météore", koja je tako nazvana iz očiglednog razloga. </p><h2>Udar u brdo</h2><p>U Francuskoj postoji priča da je meteorit "navodno" udario u brdo u južnoj Francuskoj te da je napravio okrugli krater prečnika 220 metara i dubine 30 metara. Danas je na njemu vinograd.</p><p>Međutim, hipoteze koje su predložili geolozi pedesetih godina prošlog vijeka su odbijene, kao i tvrdnje vlasnika vinarije.</p><p>-	Krateri se formiraju na različite načine, a krateri meteorita su veoma rijetki. Međutim, pronašao san različite druge interpretacije o nastanku kratera - izjavio je Brenker.</p><p>Ipak, on i njegova supruga su prikupili uzorke stijena i tla na ovoj lokaciji kako bi ih analizirali, a rezultati su pokazali da je krater zaista posljedica udara meteorita od željeza i nikla.</p><p><br></p>

<p>- Mikroanaliza je pokazala da tamno obojeni slojevi u jednom od škriljaca, koji obično sadrže veći postotak liskuna, mogu biti udarne vene nastale lomljenjem stijene, što je moglo biti uzrokovano udarom - objasnio je naučnik.</p><h2>Detaljno analiziranje</h2><p>Nakon početnog istraživanja, Brenker i njegov kolega Andreas Junge, profesor primijenjene geofizike na Univerzitetu Gete (Goethe) u Frankfurtu, kao i grupa studenata, otišli su u južnu Francusku kako bi detaljno analizirali krater.</p><p>Tu ih je čekalo otkriće. Zemljino magnetno polje je bilo nešto slabije u krateru nego u okolini. Ovo nije neprirodno za udarne kratere jer udar može razbiti ili otopiti stijenu, što može manje doprinijeti magnetnom polju Zemlje.</p><p>Krater sadrži i mikro dijamante, a pronađene su i sitne kuglice od željeznog oksida zahvaljujući snažnim magnetima pričvršćenim za ploču. Prema laboratorijskim analizama, kuglice također sadrže željezo, nikl i jezgro minerala, što se obično nalazi u okolini kratera.</p><h2>Pronađeni mikrodijamanti</h2><p>Pored toga, pronađeni su i mikrodijamanti koji nastaju pod visokim pritiskom tokom udara meteorita.</p><p>- Ovakve mikrosfere nastaju ili abrazijom meteorita u atmosferi ili tek nakon udara kada se veliki dio željeznog meteorita topi i zatim reaguje s kisikom u zraku. Pri udaru, materijal koji se razbije na mjestu udara, mogao bi biti zatvoren - kazao je Brenker.</p><p>Za naučnike su ovo dovoljni dokazi o udaru meteorita.</p><p>Brenker je rekao da je ovaj krater uzbudljiv "geološkim laicima" jer svaki od njih može osjetiti ogromnu energiju koja se oslobađa pri udaru meteorita.</p>

Krateri se formiraju na različite načine, a krateri meteorita su veoma rijetki, rekao je Brenker 

Naučnici u Francuskoj otkrili krater meteorita

<p>Američka svemirska agencija NASA objavila je nove podatke o jednom od najdužih zabilježenih asteroida.</p><p>Američka svemirska agencija NASA, odnosno njen Laboratorij za mlazni pogon, pomno je prati jedan od najdužih zabilježenih asteroida koji je prošao pored zemlje 3. februara na udaljenosti od 1,8 miliona kilometara.&nbsp;</p><h2>Nove informacije</h2><p>Riječ je o asteroidu nazvanom 2011 AG5, koji je više nego trostruko duži u odnosu na svoju širinu. Najnovije opservacije su omogućile NASA-i da prikupi mnogo novih informacija o ovoj svemirskoj stijeni, koja će proći pored Zemlje 2040. godine.</p><p>Našu planetu 2011 AG5 nije ugrožavao, no NASA je zabilježila vrijedne opservacije ranije ovog mjeseca zahvaljujući kojih je odredila veličinu, rotaciju, oblik i površinske detalje asteroida koji je prvobitno otkriven 2011. godine. Novi podaci govore da je dug oko 500 i širok oko 150 metara, a to znači da veličinom odgovara Empire State Buildingu.</p><h2>Potpuna rotacija</h2><p>Također, ustanovljeno je da je asteroid taman kao ugalj te da ima malu brzinu rotacije s obzirom na činjenicu da mu je potrebno otprilike devet sati da se potpuno rotira.</p><p>Opservacije su obavljene pomoću antene radara Goldstone Solar System postavljene u Barstowu u Kaliforniji.</p><p>Novi podaci su omogućili preciznije mjerenje orbite asteroida oko Sunca te su pomogli naučnicima da predvide njegovu putanju tako da mogu bolje ustanoviti da li bi ikada mogao predstavljati prijetnju po Zemlju.</p><p>Asteroid 2011 AG5 napravi put oko Sunca za 621 dan, a 2040. godine će imati bliski susret sa Zemljom. Ipak, proći će pored naše planete na udaljenosti od 1,1 milion kilometara.</p><p>- Nedugo nakon otkrića asteroida analize su pokazale postoji mala šansa udara u budućnosti, međutim, dalje opservacije ovog objekta su isključile tu mogućnost. Planetarni radarski tim će u narednom periodu preciznije odrediti gdje će se asteroid nalaziti u budućnosti - rekao je zvaničnik NASA-e Paul Čodas (Chodas).</p>

Američka svemirska agencija NASA, odnosno njen Laboratorij za mlazni pogon, pomno je prati jedan od najdužih zabilježenih asteroida

Asteroid dug 500 metara proći će blizu Zemlje

<p>Francuski istraživači došli su do novih saznanja prema kojima je homo sapiens prije 54.000 godina donio tehnike korištenja luka i strijele iz Afrike u Evropu, gdje su u to vrijeme živjeli neandertalci.</p><p>Istraživanje je sprovedeno na Univerzitetu Eks-Marsej u Francuskoj, gdje su arheolozi ispitivali trouglasto kamenje i druge artefakte pronađene u pećini Grote mandrin na jugu Francuske, prenio je Sajans njuz.</p><p>Među 852 iskopana artefakta koji datiraju prije oko 54.000 godina, 196 trouglastih kamenčića imaju velika oštećenja od velikog udara i oštećenja izazvana mesarskim aktivnostima.</p><h2>Kamene replike</h2><p>Istraživači su uporedili te nalaze sa oštećenjima na kamenim replikama artefakata koje su koristili kao vrhove strijela ispaljenih iz luka i kao vrhove koplja umetnutih u ručne sprave za bacanje.</p><p>Oštećenja od udarca duž ivica kamenih vrhova sa francuskog lokaliteta ukazuju na to da su ovi alati bili pričvršćeni za dršku na dnu.</p><p>Nema dokaza da su neandertalci, koji su u to vrijeme već bili prisutni u Evropi, koristili strijele.</p><h2>Prednosti u lovu</h2><p>Također, nejasno je da li je korištenje luka i strijele pružilo značajne prednosti u lovu homo sapiensu u odnosu na neandertalce koji su koristili koplja koja su bacali ili zabadali u plijen.</p><p>Predhodna otkrića ukazuju na to da tehnike lova lukom i strijelom nastali u Africi između 80.000 i 60.000 godina prije nove ere.</p><p>Ranije studije pokazuje da su podsaharski Afrikanci na sličan način lovili konje, bizone i jelene.</p>

Oštećenja od udarca duž ivica kamenih vrhova sa francuskog lokaliteta ukazuju na to da su ovi alati bili pričvršćeni za dršku na dnu

Nema dokaza da su neandertalci, koji su u to vrijeme već bili prisutni u Evropi, koristili strijele

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini

Spektakl na nebu: Kosmički poljubac Jupitera i Venere

Otkriven skriveni hodnik u Velikoj piramidi u Gizi

Maskov SpaceX šesti put uspješno poslao astronaute na ISS

Novo otkriće: Evo od čega zebru štite crno-bijele pruge

Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

Maču Pikču se ponovo otvara

Astronauti otkrili novu planetu

Naučnici otkrili krater meteorita

NASA i SpaceX otkazali lansiranje misije Crew-6

Naučnici u Francuskoj otkrili krater meteorita

Asteroid dug 500 metara proći će blizu Zemlje

Homo sapiens donio luk i strijelu u Evropu prije 54.000 godina

Nauka

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini

Spektakl na nebu: Kosmički poljubac Jupitera i Venere

Otkriven skriveni hodnik u Velikoj piramidi u Gizi

Maskov SpaceX šesti put uspješno poslao astronaute na ISS

Novo otkriće: Evo od čega zebru štite crno-bijele pruge

Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

Maču Pikču se ponovo otvara

Astronauti otkrili novu planetu

Naučnici otkrili krater meteorita

NASA i SpaceX otkazali lansiranje misije Crew-6

Naučnici u Francuskoj otkrili krater meteorita

Asteroid dug 500 metara proći će blizu Zemlje

Homo sapiens donio luk i strijelu u Evropu prije 54.000 godina