<p>Osim vode, kafa je najpopularnije piće na Zemlji i druga na svijetu roba kojom se najviše trguje, odmah poslije nafte.<br></p><p>Procjena je da ljudi popiju više od dvije milijarde šolja kafe dnevno, s više od 60 posto Amerikanaca koji popiju jednu šolju svakog dana. Kao rezultat, više od osam miliona tona kafenog taloga baci se godišnje.</p><p>Šta ako, umjesto što završe na deponiji, ovi talozi od kafe mogu da se iskoriste kao održiv, klimatski pogodan materijal za pakovanje?</p><p>Iako to može izgledati kao fantazija, nova studija otkriva kako se talozi od kafe mogu pretvoriti u biorazgradive folije – materijal koji bi jednog dana mogao zamijeniti plastiku, piše Phys.org.</p><h2>Alternative za plastiku</h2><p>Plastika je jaka, fleksibilna i relativno jeftina za proizvodnju, što je čini skoro „savršenim“ materijalom za pakovanje. Plastika, međutim, predstavlja ozbiljan ekološki problem. Iako se može reciklirati, većina plastike završi kao smeće van korpe za otpatke ili na deponiji, gdje joj je potrebno 700 godina da se raspadne.</p><p>U okeanima kilometri plastičnog đubreta – naročito Veliki pacifički region smeća, trenutno veličine Teksasa i sve veći – plutaju besciljno, ukazujući na sve veću ekološku krizu izazvanu pretjeranim oslanjanjem na plastiku.</p><p>Sve veću zabrinutost izaziva i mikroplastika, relativno novo naučno otkriće da se mikroskopski djelići plastike mogu naći u hrani i vodi koju ljudi konzumiraju. Dosad je urađeno vrlo malo istraživanja o dugoročnim zdravstvenim posljedicama mikroplastike po ljude.</p><p>Neophodna je sigurna, održiva i klimatski pogodna alternativa. Zamjena sve postojeće plastike je daleko od mogućeg u ovoj fazi. Međutim, zamjena jeftine svakodnevne plastike, koja čini najveći dio zagađenja životne sredine, jeste izvodljiva.</p><h2>Zašto talog od kafe</h2><p>Tokom proteklih nekoliko godina Srinivas Džanasvam, vanredni profesor na odjeljenju za nauku o hrani na Državnom univerzitetu Južne Dakote, fokusirao se na kreiranje biorazgradivih alternativa za plastiku, često od poljoprivrednih nusproizvoda. Prije toga je pravio folije od celulozom bogatih kora avokada i kukuruznih stabljika.</p><p>Talog od kafe je izabran zbog nekoliko različitih razloga. Prvo, uveliko je dostupan s obzirom na milione tona na godišnjem nivou. Dok većina završi na deponijama, koristi se i u druge svrhe, kao što je baštovanstvo. Iako se ovo može učiniti kao ekološki odgovoran potez, zapravo može stvoriti probleme u životnoj sredini.</p><p>- Obično bacamo talog od kafe nakon što napravimo kafu - kaže Džanasvami. </p><p>- Neki od nas ga koriste za đubrenje, baštovanstvo i druge stvari. Ironično, takav proces zahtijeva velike količine kisika i oslobađa znatnu količinu metana, koji doprinosi globalnom zagrijavanju.</p><p>Drugo, pošto privrede u razvoju počinju da uključuju lance porodavnica kafe – kao što je „Starbaks“– količina taloga od kafe će samo rasti. Upotreba ovog inače neiskorištenog resursa u cilju biorazgradivih folija predstavlja održivo i ekonomično rješenje za problem plastike.</p><p>Konačno, talog od kafe sadrži lignocelulozna vlakna, materijal potreban za pravljenje folija.</p><h2>Folija od kafe</h2><p>Radi pripreme folija, istraživački tim je prvo ekstrahirao lignocelulozna vlakna iz taloga od kafe. Zatim je primijenjen hemijski proces modifikacije da bi se folija napravila pogodnijom za pakovanje.</p><p>Dobivene folije su bile sposobne za biorazgradnju u roku od 45 dana u zemljištu, imajući ujedno visok stepen rastegljivosti. Osim toga, folije su također imale neka jedinstvena svojstva.</p><p>- Ove folije su mogle da blokiraju znatne količine uljtraljubičastog zračenja i ispoljavaju antioksidantna svojstva. Iskreno vjerujem da ovi nalazi daju nove mogućnosti primjene taloga od kafe - rekao je Džanasvami.</p><p>Iako bi ovo još trebalo smatrati „prvom fazom“ pretvaranja taloga od kafe u folije, rezultati studije imaju veliki potencijal, piše Telegraf.</p>

Šta ako, umjesto što završe na deponiji, ovi talozi od kafe mogu da se iskoriste kao održiv, klimatski pogodan materijal za pakovanje

Talog kafe kao alternativa plastičnom pakovanju

<p>Šminka u 10 različitih boja, sredstva za održavanje kose i nakit otkriveni su tokom arheoloških iskopavanja u antičkom rimskom gradu Ajzanoju (ili Ezaniju, kako su ga zvali Rimljani) u Turskoj, javio je Arkeonews.<br></p><h2>Rimski grad</h2><p>Ovaj rimski grad, koji se smatra jednim od najbitnijih u Maloj Aziji, ponovo su otkrili evropski putnici 1824. Naučna iskopavanja započeta su 1926. godine pod kontrolom Njemačkog arheološkog instituta i Univerziteta Dumlupinar.</p><p>Do sada su tu iskopani Zeusov hram, kompleks s teatrom i arenom i zatvorenom pijacom. Kozmetika i nakit otkriveni su tokom iskopavanja 2.000 godina stare prodavnice na antičkoj tržnici.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Makeup materials used by Roman women 2,000 years ago were found in the ancient city of aizanoi <a href="https://t.co/NZ1tJaZ9uy">https://t.co/NZ1tJaZ9uy</a><a href="https://twitter.com/aizanoitv?ref_src=twsrc%5Etfw">@aizanoitv</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/K%C3%BCtahya?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kütahya</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/RomanEmpire?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RomanEmpire</a></p>&mdash; Anatolian Archaeology (@Anatolian2023) <a href="https://twitter.com/Anatolian2023/status/1705691047752274214?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Otkrili smo prodavnicu u kojoj su se nudili parfem, nakit i proizvodi za šminkanje. Posebno je zanimljivo što smo pronašli sjenu za oči i rumenilo u školjkama, a znamo da su Rimljani u školjkama čuvali takve predmete. Najveće iznenađenje su pigmenti u kozmetici. Naravno, nisu sačuvani u savršenom stanju, neki od njih imaju samo milimetar ili dva. Također smo pronašli komad koji je potpuno sačuvan - rekao je prof. Gokan Đoškun, šef Odjeljenja za arheologiju Univerziteta Dumlupinar, piše Telegraf.&nbsp;</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Crvena i ružičasta</span></h2><p>Kako kaže, dominantne boje bile su crvena i ružičasta.</p><p>- Ono što nam govori otkriće ove prodavnice je da su ljudi slični u raznim vremenima i da su žene uvijek žene. Čak i u antička vremena su koristile šminku, nosile ogrlice i stilizirale kosu da izgledaju što ljepše - rekao je Đoškun.</p>

U nekadašnjem Ezaniju iskopana je prodavnica s kozmetikom, nakitom i parfemima

Arheolozi našli šminku staru 2.000 godina, evo koje boje su Rimljanke najviše voljele

<p>Teleskop „James Webb“ napravio je novu sliku mlade protozvijezde koja izbacuje plin i prašinu u obliku zapanjujućih udarnih valova gledano u infracrvenom spektru.<br></p><h2>Plin i prašina</h2><p> „Webb“ je posmatrao jednu bebu, zvijezdu sličnu Suncu koja izbacuje supersonične potoke plina i prašine u svemir, izazivajući vizuelno zapanjujuće udarne valove za koje istraživači kažu da „liče na svjetlosne sablje“, piše Live Science.</p><p>Novoformirana zvijezda, ili protozvijezda, zapravo nije vidljiva na novoj slici. Međutim, naučnici znaju da se nalazi u sredini tamnog regiona između dvije blještave izlivajuće rijeke plina i prašine, poznate kao bipolarni mlazevi, koje izlaze iz rastuće zvjezdane mase, nazvane Herbig-Haro 211 (HH 211). Herbig-Haro objekt je oblast magline koju osvjetljava novorođena zvijezda.</p><p>HH 211 se nalazi oko 1.000 svjetlosnih godina od Zemlje u sazviježđu Persej i otkriven je 1994. Na osnovu veličine mlazeva, protozvijezda je vjerovatno stara samo nekoliko hiljada godina, sa masom od oko 8% Sunčeve mase. Međutim, ova mini zvijezda će narasti do otprilike iste veličine kao Sunce tokom narednih nekoliko miliona godina. To govori da je naša zvijezda možda jednom izgledala umnogome kao HH 211.</p><p>U nedavnoj studiji istraživači su analizirali novu fotografiju HH 211 da bi utvrdili od čega su sačinjeni mlazevi.</p><h2>Atomi i molekule</h2><p>Snopovi materije mogu da sijaju svjetlom iz mnogih različitih atoma i molekula koji budu pobuđeni dok se sudaraju s okolnim oblacima plina, kaže glavni autor studije Tom Rej, astrofizičar iz Dablinskog instituta za napredne studije. Međutim, „Webbova“ blisko-infracrvena kamera uveliko olakšava razlikovanje komponenti mlazeva.</p><p>Infracrveni snimci sugeriraju da su mlazevi uglavnom sačinjeni od molekula – dva ili više atoma spojenih hemijskom vezom – uključujući ugljenmonoksid, silicij-monoksid i molekularni vodik. To je iznenadilo istraživače, koji su očekivali da, poput drugih bipolarnih mlazeva, HH 211 bude uglavnom sačinjen od individualnih atoma ili jona.</p><p>Naučnici vjeruju da mlazevi nose molekule, umjesto atoma i jona, zato što se materijal izliva relativno sporo. Veće brzine vjerovatno razbijaju molekule u individualne atome i jone. Trenutno je misterija zašto su mlazevi HH 211 sporiji od drugih bipolarnih mlazeva, kaže Rej.</p><p>Još jedan važan dio nove slike su „vrludavi“ pramenovi plina i prašine kroz centar baze svakog mlaza (dijela najbližeg protozvijezdi). Ova nejednaka distribucija materije možda ukazuje da protozvijezda ima nereguliranu binarnu zvijezdu – još jednu protozvijezdu s potencijalom da izraste u zvjezdanog saputnika. Međutim, to je hipoteza koja zahtijeva daljnje istraživanje.</p><h2>Kosmičke strukture</h2><p>Nivo detaljizacije koji je „Webb“ postigao nije dosad viđen. Nova fotografija ima prostornu rezoluciju 5-10 puta veću nego bilo koja druga slika HH 211. To je još jedan primjer kako „Webb“ može da otkrije nove tajne već izučavanih kosmičkih struktura.</p><p>Prošle sedmice je „Webb“ također bio u centru pažnje nakon uočavanja potencijalnih znakova vanzemaljskog života na egzoplaneti udaljenoj oko 120 svjetlosnih godina od Zemlje, piše Telegraf.</p>

Teleskop „James Webb“ napravio je novu sliku mlade protozvijezde koja izbacuje plin i prašinu u obliku zapanjujućih udarnih valova

Novorođena zvijezda slična Suncu ispaljuje udarne valove u vidu šarenog svjetlosnog mača

<p>Nedostatak lijekova protiv šuge je "glavna briga javnog zdravlja", upozoravaju stručnjaci.<br></p><p>Šuga je intenzivan svrab i osip kože uzrokovan pljuvačkom, jajima i fekalijama parazitske grinje Sarcoptes scabiei, sa simptomima koji ponekad traju mjesecima.</p><p>Veoma je zarazno i širi se, naprimjer, kroz školske sale za fizičko, staračke domove, zatvore i imigracione pritvorske objekte, izazivajući velike epidemije.</p><h2>Nedostatak tretmana za šugu</h2><p>Dermatolozi su upozorili da se Velika Britanija suočava s ozbiljnim zdravstvenim rizikom zbog nedostatka jedina dva lijeka koji se koriste za liječenje inače neizlječive infekcije.</p><p>Ranije ovog mjeseca ministarstvo zdravlja je izdalo upozorenje da permetrin, krema za liječenje šuge, nedostaje, dok alternativni tretman, tečnost malationa, također nije dostupan. Ova dva lijeka predstavljaju najčešće dostupne, pristupačne i efikasne lijekove protiv šuge koji se koriste u Britaniji.</p><p>Vjeruje se da je snabdijevanje pogođeno porastom tražnje upravo ovih lijekova za liječenjem šuge u Velikoj Britaniji i Evropi, kao i skokom cijene sirovina.</p><p>Predsjednik Britanskog udruženja dermatologa, profesor Mabs Čoudhuri rekao je da se prijetnja od šuge mora shvatiti ozbiljno, prenosi Zimo.hr.</p><p>- Nedostatak tretmana za šugu je veliki problem javnog zdravlja."Lakoća kojom se širi naglašava hitnost održavanja adekvatne ponude efikasnih tretmana. Ovo nije problem koji će tek tako nestati - rekao je.</p><p>Osim što je pozvao proizvođače permetrina i malationa da „učine sve što mogu“ da povećaju ponudu, on je pozvao i vladu da reaguje.</p><h2>Kako se prenosi</h2><p>- Također, pozivamo regulatore, kao što je Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode, kao i vladu da daju neophodnu podršku proizvođačima i dobavljačima kako bi im omogućili da brzo riješe problem –istakao je Čoudhuri.</p><p>Dr. Tes Makferson, šefica Britanskog društva za pedijatrijsku i adolescentnu dermatologiju, također je pozvala na akciju.</p><p>- Šuga nesrazmjerno pogađa najugroženije u društvu, uključujući mlade ljude. Važno je reći da ne dobivate šugu zato što ne provodite dobro higijenu i moramo da smanjimo svaku takvu stigmu povezanu sa šugom kako bi ljudi tražili liječenje kada je to potrebno. Svaki smanjeni pristup ili dostupnost tretmana će imati veliki utjecaj - rekla je Makferson.</p><p>Ovo kožno oboljenje se uglavnom prenosi kroz zajedničku odjeću ili posteljinu, kao i kroz kontakt koža, naprimjer tokom seksa.</p><p>Osip koji izaziva svrab zapravo prouzrokuje grinje koje se uvlače ispod kože da bi položile jaja. Ovo polaganje jaja može izgledati kao linija s tačkom na jednom kraju prije nego što se razvije u osip.</p><p>Iako je veoma zarazno, može proći i do osam sedmica da se pojavi najočigledniji simptom - osip, što znači da ga ljudi mogu nesvjesno prenijeti drugima.</p><p>Osip se obično širi na cijelo tijelo, osim na glavi.</p><h2>Neće proći bez liječenja</h2><p>Šuga neće proći bez liječenja i ljudi treba da izbjegavaju odlazak na posao ili u školu dok ne dobiju lijekove, tačnije kontakt sa drugim ljudima, kažu stručnjaci.</p><p>Iako šuga nije opasna sama po sebi, češanje osipa može dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija kože.</p><p>Analiza podataka ljekara opće prakse u Velikoj Britaniji sugeriše da postoji 2,81 slučaj na 1.000 žena i 2.27 na 1.000 muškaraca.</p><p>Agencija za zdravstvenu bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) napominje da će jedna od 50 ustanova za dugotrajnu njegu, kao što su domovi za njegu, doživjeti izbijanje šuge svake godine.</p>

Ovo kožno oboljenje se uglavnom prenosi kroz zajedničku odjeću ili posteljinu, kao i kroz kontakt koža, naprimjer tokom seksa

Nedostatak lijekova za ovu kožnu bolest postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju

<p>Svemirski teleskop ''James Webb'' pronašao je dokaz o prisutnosti ključnog elementa za razvoj života na Jupiterovom mjesecu Evropi - ugljikov dioksid u okeanu ispod njene ledene površine.<br></p><p>Naučnici su došli do izvanrednog otkrića u vezi s Jupiterovim mjesecom Evropom zahvaljujući svemirskom teleskopu ''James Webb'' (JWST). Čini se da podzemni okean Evrope sadrži značajne količine ugljikovog dioksida, ključnog elementa za život.</p><p>Dvije odvojene istraživačke grupe, analizirajući JWST podatke, došle su do tog istog zaključka. Studije vezane za ta istraživanja su objavljene u časopisu ''Science''. Jednu je vodio Džeronimo Viljanuva (Geronimo Villanueva) iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard, a drugu Samanta Trumbo (Samantha) sa Univerziteta Cornell.</p><p>Čini se da ugljikov dioksid migrira prema ledenoj površini Evrope, a najviše koncentracije pronađene su u području poznatom kao Tara Regio. Taru Regio karakterizira haotičan teren, obilježen jamama, grebenima, pukotinama i kupolama, a vjeruje se da je nastala zbog interakcija s podzemnim okeanom tokom miliona godina.</p><p>Najjači signal dolazi iz haotičnog terena, koji je geološki svježiji od ostalih područja Evrope, što znači da je vrlo vjerovatno da je ovaj materijal nov i da mora doći iz unutrašnjosti, pojašnjava Viljanuva.</p><p>Štaviše, povišeni nivoi ugljikovog dioksida u drugim dijelovima haotičnog terena ne odgovaraju onome što bi se očekivalo da je dovedeno iz vanjskih izvora poput kometa.</p><p>Nova otkrića obećavaju potencijalnu nastanjivost podzemnog okeana Evrope. Ugljik je temeljni element za sve poznate oblike života, a služi kao građevni blok za složene organske molekule. Trumbo pak naglašava važnost razumijevanja kako je ugljik stigao na Evropu, njegove količine i oblika.</p><p>Ugljik je biološki ključan element, stoga je važno otkriti kako je dospio na Evropu, koliko ga ima i u kojem je obliku tamo, kaže.</p><p>Iako je JWST do sada proveo samo jedno ispitivanje Evrope, postoje planovi za tri dodatna promatranja. Očekuje se da će ti nadolazeći pogledi pružiti sveobuhvatnije razumijevanje površinskog sastava Evrope i potencijala za nastanjive uvjete unutar okeana tog nauci izuzetno zanimljivog Jupiterovog mjeseca.</p>

Čini se da podzemni okean Evrope sadrži značajne količine ugljikovog dioksida, ključnog elementa za život.

Na Jupiterovom mjesecu Evropi pronađen još jedan ključan element za život

<p>Naučnici su otkrili da se Mjesec udaljava od Zemlje i da to mijenja sve što smo mislili da znamo o odnosu plave planete s njenim jedinim prirodnim satelitom.<br></p><p>Također ima veoma stvaran utjecaj na dužinu naših dana na Zemlji – iako nevjerovatno sporim tempom. Naime, udaljavajući se od Zemlje tokom miliona godina, Mjesec istovremeno produžava dužinu prosječnog dana.</p><h2>Dan na Zemlji od 25 sati</h2><p>Studija tima Univerziteta Viskonsin-Medison fokusirala se na stijenu iz formacije stare oko 90 miliona godina. Tako su uspjeli da analiziraju interakcije Zemlje s Mjesecom od prije 1,4 milijarde godina. Ispostavilo se da se Mjesec udaljava od Zemlje stopom od 3,82 centimetra godišnje.</p><p>To znači da će, na kraju, posljedica biti da će dan na Zemlji za 200 miliona godina trajati 25 sati, piše portal Indy100.com.</p><p>– Kako se Mjesec udaljava, Zemlja je kao klizač koji se okreće i usporava dok pružaju svoje ruke – rekao je Stiven Mejers, profesor geonauke Univerziteta Viskonsin-Medison.</p><p>On je rekao da je jedna od ambicija tima bila da koriste astrohronologiju da razviju veoma drevne geološke vremenske skale.</p><p>– Želimo da budemo u mogućnosti da proučavamo stijene stare milijarde godina na način koji je uporediv sa time kako proučavamo moderne geološke procese – dodao je Mejers.</p><h2>Skrivene strukture na Mjesecu</h2><p>Ovo, kako navodi Indy100.com, nije jedina priča koja je nedavno promijenila naše razumijevanje o Mjesecu. Naučnici su također otkrili milijarde godina vrijedne tajne zakopane ispod lunarne površine, a sve zahvaljujući kineskom svemirskom programu koji je otkrio skrivene strukture koje nam mogu pomoći da počnemo da sklapamo djeliće prošlosti našeg satelita.</p><p>Kako je u avgustu objavio “Lajv sajens”, naučnici su po prvi put uspjeli da vizuelizuju gornjih 300 metara lunarne površine uz pomoć podataka sa kineskog rovera “Čang’e 4”, prve letjelice koja je ikad sletjela na drugu stranu Mjeseca 2019. i od tada snima panoramu kratera i uzima uzorke minerala iz lunarnog plašta.</p><p>A rezultati su otkrili milijarde godina prethodno skrivene lunarne historije. Rover je omogućio naučnicima da vizuelizuju slojevite strukture koje čine gornjih 300 metara lunarne površine sa više detalja nego ikada prije.</p><h2>Krater skriven unutar struktura</h2><p>Rezultati, objavljeni početkom avgusta u “Žurnalu geofizičkog istraživanja: Planete”, otkrivaju da je prvih 40 metara lunarne površine sačinjeno od više slojeva prašine, zemlje i razbijenih stijena.</p><p>Skriven unutar ovih materijala bio je krater, koji je nastao udarom velikog objekta u Mjesec, prema Điankingu Fengu, istraživaču Instituta planetarne nauke u Arizoni i vodećem autoru studije. Naučnici špekulišu da otpad koji okružuje ovu formaciju čine krhotine od tog udara, prenosi Objektiv.rs.</p><p>Niže od prvog, otkrili su još pet različitih slojeva lunarne lave koja je procurila preko pejzaža prije više milijardi godina.</p><h2>Vulkanska aktivnost na Mjesecu</h2><p>Stručnjaci vjeruju da je naš Mjesec nastao prije 4,51 milijardu godina, kad je objekt veličine Marsa udario u Zemlju i odlomio komad naše planete. Tokom sljedećih 200 i nešto godina, Mjesec je nastavio da udara u svemirski otpad, što je ostavilo brojne pukotine na njegovoj površini.</p><p>Kao i na Zemlji, lunarni plašt je sadržao džepove otopljene magme koja se infiltrirala u novoformirane pukotine zahvaljujući nizu vulkanskih erupcija, kako je objasnio Feng. Ali, novi podaci s kineskog rovera pokazali su da što je vulkanska stijena bila bliže lunarnoj površini, to je postajala tanja.</p><p>– Mjesec se polako hladio i ostajao bez pare u kasnijoj vulkanskoj fazi. Njegova energija je oslabila tokom vremena – rekao je Feng.</p><p>Vjeruje se da je vulkanska aktivnost na Mjesecu zamrla prije između milijardu i 100 miliona godina, što znači da se uvelike smatra “geološki mrtvim”. Ali, Feng i njegove kolege sugerišu da možda još ima magme zakopane duboko ispod lunarne površine. Dok je pred kineskim roverom još mnogo posla, naučnici se nadaju da je ovo samo početak njihovog revolucionarnog mapiranja Mjeseca.</p><p>U međuvremenu je i indijska letjelica “Čandrajan 3” nedavno uspješno sletjela na drugu stranu Meseca, nakon što se ruska tri dana ranije zabila u njegovu površinu. Tamo je ostavila krater širok 10 metara.</p>

Mjesec se udaljava od Zemlje

Naučnici na tragu novih saznanja: Hoće li dan trajati 25 sati

<p>Evropski institut za podvodnu arheologiju (IEASM) je jučer saopćio da su arheolozi na području potonulog hrama u blizini egipatske obale Sredozemnog mora otkrili nova blaga i tajne. Francuski pomorski arheolog Frank Godio (Franck Goddio) i njegove kolege došli su do novih otkrića na mjestu gdje se nalazio hram boga Amona u drevnom lučkom gradu Tonis-Heracleion u zaljevu Aboukir, saopćio je institut.</p><h2>Hram boga Amona</h2><p>Tim je istraživao južni kanal grada, gdje su se golemi kameni blokovi iz drevnog hrama urušili tokom kataklizmičkog događaja koji se dogodio sredinom drugog stoljeća prije Krista. Institut navodi da su u hramu boga Amona faraoni "primali svoje titule moći koje stječu kao kraljevi od vrhovnog boga staroegipatskog panteona".</p>

<h2>Srebro, zlatni nakit, posude s parfemima...</h2><p>- Arheolozi su pronašli dragocjene predmete iz riznice hrama, poput srebrenih ritualnih instrumenata, zlatnog nakita i posuda od alabastera u kojima su se držali parfemi ili ulja. Ovi nalazi svjedoče o bogatstvu ovog svetišta i pobožnosti nekadašnjih stanovnika lučkog grada - navodi IEASM, a prenosi CNN.</p><p>Tokom istraživanja, koja provode Godiov tim i Odjel za podvodnu arheologiju ministarstva turizma i starina Egipta, otkrivene su podzemne strukture poduprte vrlo dobro očuvanim drvenim stubovima i gredama koje datiraju iz 5. stoljeća prije Krista. Istočno od Amonovog hrama, arheolozi su pronašli grčko svetište posvećeno Afroditi s bronzanim i keramičkim predmetima, prenosi Index.hr.</p><p>Potonuli grad je otkriven 2000. godine</p>

<p>- To pokazuje da su Grci koji su se za vrijeme faraona iz dinastije Saite (664.-525. pr. Kr.) smjeli naseliti i trgovati u gradu - imali hramove posvećene svojim bogovima - dodaje institut. Ostaci Tonis-Heracleiona su sada potopljeni ispod površine mora, 7 kilometara od sadašnje obale Egipta. Grad je stoljećima bio najveća egipatska luka na Mediteranu prije nego što je Aleksandar Veliki osnovao Aleksandriju.</p><p>Zbog podizanja nivoa mora i potresa praćenih plimnim valovima potopljen je dio delte Nila od 110 kvadratnih kilometara, zajedno s Thonis-Heracleionom. IEASM je ovaj veličanstveni drevni grad pod morem otkrio 2000. godine.&nbsp;&nbsp;</p>

Arheolozi su pronašli dragocjene predmete iz riznice hrama, poput srebrenih ritualnih instrumenata, zlatnog nakita i posuda od alabastera

Arheolozi su pronašli dragocjene predmete iz riznice hrama

Nova otkrića u potopljenom gradu u Egiptu: "Pronašli smo mnogo blaga"

<p>Naučnici razvijaju alternativu za vijagru i to od otrova pauka koji dovodi do dugotrajne erekcije nakon ujeda. Istraživači iz Brazila vjeruju da su uspjeli da naprave sintetičku verziju ključnog molekula iz otrova lutajućeg brazilskog pauka ili Phoneutria nigriventer i nadaju se da će ga uskoro testirati na ljudima koji imaju problema s erekcijom, javio je IFLScience.<br></p><h2>Bioaktivno jedinjenje&nbsp;</h2><p>Otrov ove vrste pauka je veoma opasan i dovodi do ekstremnog bola, drhtavice, grčeva, preteranog znojenja, aritmija… U nekim slučajevima on je i smrtonosan. Jedna od posljedica ujeda ovog pauka je i erekcija kod muškaraca u trajanju od nekoliko sati. Naučnici upozoravaju da iako ovo nekome djeluje bezopasno, riječ je o vrlo neprijatnom iskustvu koje izaziva bol, a može doći i do trajnog oštećenja.</p><p>Istraživači sa Univerziteta Minas Žerais uspjeli su da identifikuju bioaktivno jedinjenje koje dovodi do erekcije – peptid BZ371A – a onda su ga sintetizovali u laboratoriji. Poslije preliminarnih testova na miševima, nadaju se početku druge faze kliničkih testova na muškarcima koji pate od impotencije.</p><h2>Provedeni testovi</h2><p>Jedinjenje BZ371A bit će korišteno kao dio kreme koja se maže na penis, a zatim dovodi do gomilanja krvi, što dalje dovodi do erekcije, ali bez ikakvih nuspojava koje ima sam otrov pauke. Ipak, pitanje je da li će naći dobrovoljce za ovo testiranje, prenosi Nauka.rs.</p><p>- Testovi su za sada demonstrirali da jedinjenje radi sa minimalnim nanošenjem kreme i da ga nakon toga nema u krvotoku. Velika prednost je što kreme brže prolaze testiranja jer ima manje neželjenih efekata. Osim toga, i lijek je pokazao da nema nikakvih neželjenih efekata čak ni kada se da kao injekcija u velikim dozama – rekla je Marija Elena de Lima, profesorica Univerziteta Minas Žerais, koja godinama proučava ovo jedinjenje.</p>

Istraživači se spremaju za kliničko testiranje, ali je pitanje da li će neko smjeti ovo da proba

Vijagra od smrtonosnog otrova brazilskog pauka: Naučnici razvijaju neobičnu kremu

<p>Arheolozi su jučer rekli da su iskopali najstariju drvenu strukturu ikad otkrivenu, koja datira od prije gotovo pola miliona godina, što ukazuje na to da su naši preci možda bili napredniji nego što se mislilo.<br></p><h2>&nbsp;Kameni alati</h2><p>Iznimno dobro očuvana drvena konstrukcija otkrivena je na slapovima Kalambo na sjeveru Zambije u blizini granice s Tanzanijom.</p><p>Datira od prije najmanje 476.000 godina, puno prije evolucije Homo sapiensa, prema studiji koja opisuje ovo otkriće u časopisu ''Nature''.</p><p>Drvo ima tragove posjekotina koji pokazuju da su kameni alati korišteni za spajanje dvaju velikih trupaca kako bi se napravila konstrukcija, za koju se vjeruje da je platforma, šetnica ili uzdignuta nastamba za držanje naših rođaka iznad vode.</p><p>Na lokalitetu je, također, otkrivena zbirka drvenih alata, uključujući klin i štap za kopanje.</p>

<p>Poznato je da su u to vrijeme preci ljudi koristili drvo, ali u ograničene svrhe, poput paljenja vatre ili lova.</p><p>Leri Barham (Larry), arheolog s britanskog Univerziteta u Liverpulu i glavni autor studije, rekao je za AFP da je, prema njegovim saznanjima, prethodni rekorder za najstariju drvenu strukturu datira od prije oko 9.000 godina.</p><h2>Slučajno otkriće</h2><p>Barham je rekao da je struktura bila "slučajno otkriće" do kojeg je došlo 2019. godine tokom iskapanja na lokaciji koja se nalazi na obalama rijeke Kalambo, iznad vodopada visokog 235 metara.</p><p>Rijetka su otkrića koja uključuju tako drevno drvo, jer je sklono truhljenju ostavljajući malo traga.</p><p>Ali vjeruje se da je visok nivo vode na Kalambo slapovima očuvao strukturu tokom stoljeća.</p><p>Iskapanja na nalazištu Kalambo 50-ih i 60-ih godina otkrila su nešto drveta, ali nije ga bilo moguće tačno datirati.</p><p>Međutim, ovaj put arheolozi su upotrijebili novu metodu nazvanu luminiscencijsko datiranje, koja određuje starost mjerenjem vremena kada su minerali posljednji put bili izloženi sunčevoj svjetlosti.</p><p>To je otkrilo da je struktura mnogo starija nego što su mislili i da datira od najmanje prije 476.000 godina.</p><p>Najraniji dokazi o Homo sapiensu datiraju od prije oko 300.000 godina.</p><p>Ali fosili ljudskog rođaka Homo heidelbergensisa, za kojeg se smatra da je živio prije 700.000 do 200.000 godina, pronađeni su u regiji, rekao je Barham.</p><p>Otkriće drvene konstrukcije "promijenilo je moje mišljenje o tim ljudima", dodao je Barham.</p><p>Transformirali su svoje okruženje kako bi život učinili lakšim, čak i ako je to bilo samo tako što su napravili platformu na kojoj mogu sjediti uz rijeku i obavljati svoje svakodnevne poslove, rekao je.</p><h2>Inteligencija i mašta</h2><p>Upotrijebili su inteligenciju, maštu i vještine kako bi stvorili nešto što nikad prije nisu vidjeli, nešto što nikada prije nije postojalo.</p><p>To sugerira apstraktan nivo razmišljanja i "vjerovatno jezika", dodao je.</p>

Drvena struktura datira puno prije evolucije Homo sapiensa

Arheolozi iskopali dosad najstariju drvenu strukturu: Naši su preci bili mnogo napredniji nego što mi mislimo

<p>Genetičari su prvi put izolirali i dekodirali molekule RNK iz nekog stvorenja koje je davno izumrlo.<br></p><h2>Funkcioniranje gena</h2><p>Taj genetski materijal – iz 130 godina starog tasmanijskog tigra (tilacina), primjerka u kolekciji Švedskog muzeja historije prirode u Štokholmu – omogućava naučnicima da bolje razumiju kako su geni te životinje funkcionirali, piše CNN.</p><p>Otprilike veličine kojota, tilacin je bio torbarski predator. Nestao je prije oko 2.000 godina skoro svuda osim australske otočne države Tasmanije, gdje su ga evropski doseljenici lovili do istrebljenja. Posljednji tasmanijski tigar koji je živio u zarobljeništvu, nazvan Bendžamin, umro je 1936. godine u zoološkom vrtu u Hobartu.</p><p>Glavni autor studije, kompjutacioni biolog u Centru za paleogentiku Emilio Marmol Sančez kaže da, iako deekstinkcija nije cilj istraživanja, bolje razumijevanje genetske strukture tasmanijskog tigra može pomoći nedavno pokrenutim naporima da se ta životinja vrati iz mrtvih u nekom obliku.</p><h2>Povratak izgubljene vrste</h2><p>Vođa projekta oživljavanja tilacina Endru Pask kaže da je dokument „revolucionaran“. </p><p>- Ranije smo mislili da je jedino DNK ostala u starim muzejskim i drevnim uzorcima, ali ovaj dokument pokazuje da također možete izvući RNK iz tkiva - rekao je Pask, profesor na Univerzitetu u Melburnu.</p><p>- Ovo će nam mnogo pomoći u razumijevanju biologije izumrlih životinja i izgradnji boljih izumrlih genoma - dodao je on.</p><p>Drevna DNK, u odgovarajućim uvjetima, može opstati više od milion godina i drastično je promijenila razumijevanje prošlosti. RNK, privremena kopija nekog dijela DNK, fragilnija je i brže se raspada nego DNK, a donedavno nije smatrano da opstaje iole dugo.</p><p>Istraživački tim je uspio da sekvencira RNK kože i skeletnih mišićnih tkiva i da identificira gene specifične za tilacina. Te informacije su dio onoga što je poznato kao transkriptom, kao što su informacije smještene u DNK poznate kao genom.</p><p>DNK se često opisuje kao uputstvo za život koji sadrži svaka ćelija tijela. Osim drugih ćelijskih funkcija, RNK proizvodi proteine kreirajući kopiju određenog pojasa DNK u procesu poznatom kao transkripcija.</p><h2>Razumijevanje RNK</h2><p>Razumijevanje RNK omogućava naučnicima da sastave potpuniju sliku biologije neke životinje, kaže Sančez. On to upoređuje s gradom gdje svaki restoran dobije jednu ogromnu knjigu recepata – DNK. Međutim, RNK omogućava svakom restoranu da pravi različita jela iz tog priručnika, piše Telegraf.rs.</p><p>- Ako se fokusirate samo na DNK, nećete moći da pohvatate razlike između svih tih restorana. Pomoću RNK možete otići u restoran i probati hranu, suši ili sendviče - rekao je Sančez.</p>

Genetičari su prvi put izolirali i dekodirali molekule RNK iz nekog stvorenja koje je davno izumrlo.

Naučnici prvi put izolirali RNK neke izumrle vrste

<p>Inovativni tretman za akne, upalno stanje kože koje pogađa milione ljudi diljem svijeta mogao bi im uskoro pružiti olakšanje.<br></p><p>Obične akne su uzrokovane prekomjernim rastom bakterije Cutibacterium acnes, što rezultira neugodnim pustulama. Uobičajeni tretmani poput antibiotika ili otopina na bazi hormona često imaju nuspojave ili gube učinkovitost kako im se bakterije prilagođavaju.</p><h2>Novi lijek, nova metoda primjene</h2><p>Međutim, nova terapija koristi antibiotik narasin, koji se obično koristi za sprečavanje infekcija kod stoke. Čini se obećavajućim, jer C. acnes nije razvila otpornost na njega. Naučnici sa Univerziteta Južna Australija, Univerziteta Adelaide i Univerziteta Aix-Marseille proveli su studiju koja je pokazala učinkovitost narasina protiv patogena u laboratorijskim uvjetima.</p><p>Štaviše, istražili su potencijal dostave nanočestica za poboljšanje liječenja. Inkapsulacijom narasina unutar nano-micela, hiljadu puta tanjih od vlasi ljudske kose, taj bi antibiotik mogao prodrijeti dublje u kožu nego kada bi se pomiješao samo s vodom. Taj sistem isporuke nanočestica poboljšao je topljivost više od 100 puta, uglavnom zahvaljujući upotrebi Soluplusa, povećavajući i topljivost nanomicela i stabilnost isporuke lijeka.</p><p>Formulacija micela bila je učinkovita u isporuci narasina na ciljna mjesta akni, za razliku od otopine spoja koja nije uspjela prodrijeti kroz slojeve kože, pojašnjava Sanjaj Garg, farmaceutski naučnik na Univerzitetu Južna Australija.</p><h2>Spreman za upotrebu u stvarnom svijetu</h2><p>Dok je u početnim eksperimentima korištena koža svinjskog uha, krajnji je cilj usmjeren na folikule dlake i lojne žlijezde gdje C. acnes uspijeva. Prve indikacije sugeriraju da bi se gel od nanočestica narasina mogao učinkovito boriti protiv bakterija na tim mjestima kod čovjeka.</p><p>Osim toga, gel koji su naučnici razvili ostao je stabilan na sobnoj temperaturi četiri sedmice, što ukazuje na njegovu spremnost za upotrebu.</p><p>Budući da otpornost na antibiotike postupno smanjuje učinkovitost postojećih lijekova, razumijevanje uzroka akni postaje ključno. Fatima Abid, farmaceutska naučnica sa Univerziteta Južna Australija, naglasila je važnost lokalnih tretmana, budući da se njima izbjegavaju nuspojave povezane s mnogim oralnim lijekovima, prenosi Zimo.hr.</p><p>Iako postoji mnoštvo oralnih lijekova koji se propisuju za akne, oni imaju niz štetnih nuspojava, a mnogi su slabo topivi u vodi, zbog čega većina pacijenata i kliničara preferira lokalne tretmane, pojasnila je.</p><p>Cilj naučnika je sada istražiti učinkovitost novog lijeka u primjenama u stvarnom svijetu. Studija vezana za to revolucionarno istraživanje objavljena je u časopisu Nanoscale.</p>

Revolucionarno rješenje za osobe koje pate od akni 

Naučnici pronašli vrlo moćno oružje protiv akni: To je dobro poznati antibiotik

<p>Klimatske promjene su znatno utjecale na planetu, a svakodnevno zagrijevanje, sve toplija ljeta i obilne kiše nikako ne pogoduju čovječanstvu.</p><p>World Weather Attribution (WWA), grupa klimatskih naučnika iz Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske, Indije i Nizozemske, objavila je svoja opažanja u utorak.</p><p>Najpogođenije će biti Grčka, Turska i Bugarska, koje će biti na udaru stravičnih padavina. U Libiji bi jake kiše poput onih koje su pogodile zemlju prošle sedmice mogle biti čak do 50 puta vjerovatnije nego u scenariju bez klimatskih promjena izazvanih čovjekovim utjecajem.</p><p>Istraživači su upozorili da se rezultati ipak zasnivaju na nepouzdanim podacima, pa da bi trebalo još vremena posvetiti ovakvoj studiji.</p><p>- Mediteran je žarište opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. Otpornost na ekstremne vremenske prilike mora se znatno povećati u regiji kako bi se sačuvali ljudski životi u budućnosti - rekla je Frederika Oto s Imperijal koledža u Londonu, prenosi Hina.</p>

svakodnevno zagrijevanje, sve toplija ljeta i obilne kiše nikako ne pogoduju čovječanstvu

Klimatske promjene donose katastrofalne poplave u budućnosti: Tri zemlje Mediterana posebno ugrožene

<p>U spektakularnom preletu pored Sunca NASA-ina solarna sonda Parker uspješno je snimila pogled izbliza na masivnu solarnu erupciju. Naučnici iz Laboratorija za primijenjenu fiziku ''Johns Hopkins'' (APL) objavili su nevjerovatan video koji bilježi snažno izbacivanje koronalne mase (CME) koje se dogodilo prošle godine.<br></p><h2>Supervruća plazma</h2><p>CME su eksplozivni događaji supervruće plazme koja izbija iz Sunčeve atmosfere i koja može uzrokovati nestanak radijskih signala i druge poremećaje na Zemlji. NASA je primijetila da je CME na koji je naišla sonda Parker ujedno bio jedan od najsnažnijih CME-a ikada zabilježenih.</p>

<p>Sonda Parker, posebno dizajnirana za istraživanje Sunca, ističe se kao najbrža svemirska letjelica u historiji i može se približiti Sunčevoj površini unutar 6,4 miliona kilometara te preživjeti ekstremne uvjete takvog preleta. Jedinstvene mogućnosti sonde omogućile su joj ne samo da izdrži CME već i da snimi cijeli taj spektakularni događaj.</p><h2>Ubrzanje čestica</h2><p>CME-ovi mogu izbaciti magnetska polja i pokrenuti milijarde tona plazme velikim brzinama, u rasponu od 97 do 4.667 kilometara u sekundi. U slučaju CME-a promatranog u septembru 2022. godine čestice su ubrzavale brzinom do 1.352 kilometra u sekundi. Ti vrijedni podaci pomažu naučnicima da steknu dublje razumijevanje sila koje stoje iza CME-a i ubrzanja čestica.</p><p>Džim Kinison (Jim Kinnison), inžinjer sistema misije Parker Solar u APL-u, naglasio je da je sonda namjerno dizajnirana da izdrži visoke temperature Sunca. S prilagođenim toplinskim štitom i autonomnim sistemom za zaštitu od Sunčevih emisija sonda Parker uspješno je otkrila CME kada je bila otprilike 9,12 miliona kilometara od Sunčeve površine. Nakon toga, sonda je pratila udarni val CME-a gotovo dva dana, izašavši neoštećena iz tog susreta.</p><p>Tokom istog CME događaja NASA-ini naučnici ispitivali su utjecaj solarne oluje na međuplanetarnu prašinu, čestice koje lebde u svemiru. Njihovo istraživanje ima za cilj otkriti kako te interakcije utječu na prognoze svemirskog vremena.&nbsp;</p><h2>Međuplanetarna prašina</h2><p>Rad Hovard (Russ Howard), fizičar iz APL-a, istaknuo je važnost njihovog istraživanja o tome mijenja li međuplanetarna prašina oblik i brzinu CME-a, što je aspekt koji se tek počinje naučno shvatati.</p><p>Sonda Parker već je ranije naučnicima pružila dragocjene uvide u razne solarne fenomene, uključujući porijeklo solarnog vjetra, piše Zimo.</p>

NASA-ina solarna sonda Parker napravila je zapanjujuće snimke jedne od najsnažnijih solarnih erupcija

Pogledajte apsolutno spektakularan NASA-in snimak solarne erupcije snimljene izbliza

<p><br></p><p>Neuralink, startup Ilona Maska (Elon Musk) za ugradnju moždanih implantata, kaže kako je dobio dopuštenje od nezavisnog odbora za reviziju za početak regrutacije pacijenata za njihovo prvo ispitivanje na ljudima. Kompanija je u potrazi za ljudima s paralizom kako bi ih testirala u svom eksperimentalnom uređaju u šestogodišnjem istraživanju.</p><h2>Sučelje mozak-kompjuter</h2><p>Neuralink je jedna od nekoliko kompanija koje razvijaju sučelje mozak-kompjuter (BCI) kako bi prikupili i analizirali moždane signale. No, bombastična promocija kompanije milijardera koja uključuje obećanja o razvoju sveobuhvatnog moždanog računara koje bi pomoglo ljudima da drže korak s umjetnom inteligencijom izazvala je skepticizam i etičku zabrinutost među neuronaučnicima i drugim ekspertima, piše The Guardian.</p><p>Prošle godine Uprava za hranu i lijekove porekla je zahtjev kompanije za brzim praćenjem ljudskog ispitivanja, ali je u maju odobrila Neuralink za izuzeće za ispitivanje koje dopušta uređaju da bude korišteno za klinička ispitivanja. Agencija nije otkrila kako su njene početne zabrinutosti riješene.</p><p>Neuralink kaže kako traži pacijente s kvadriplegijom zbog vertikalne ozljede leđne moždine ili ALS-om. Učesnicima će se hirurški ugraditi BCI pomoću vlastitog robota u regiji mozga koji kontrolira kretanje s ciljem da im omogući upravljanje računalnim pokazivačem ili tastaturom koristeći samo svoje misli.&nbsp;</p><h2>Sigurnost i funkcionalnost tehnologije</h2><p>Studija će procijeniti sigurnost i funkcionalnost tehnologije, navodi se u saopćenju.</p><p>Saopćenje kompanije stiglo je mjesec nakon primitka odobrenja regulatora za ispitivanje. Njihovo prethodno testiranje na životinjama je pod povećalom, nakon izvještaja kako su testiranja uzrokovala nepotrebnu patnju. Bivši zaposlenici okarakterizirali su testiranja kao „hakirane poslove“, navodeći Reutersu kako su u jednom slučaju uređaj implementirali na pogrešnom mjestu kod svinja, što je dovelo do njihove eutanazije, prenosi Tportal.hr.</p><p>Optužbe su pokrenule nekoliko istraga, uključujući istragu ministarstva poljoprivrede o zlostavljanju životinja i ministarstva prometa zbog pogrešnog rukovanja biološki opasnim materijalima preko državnih granica.</p><p>Kompanija nije odmah odgovorila na upite o tome kada i gdje će biti testiranje provedeno ili koliko će učesnika biti uključeno. Ako njihov uređaj dokaže da je siguran za ljudsku upotrebu, mogla bi proći desetljeća prije nego li bude odobren za pacijente izvan testiranja.</p>

Neuralink je u potrazi za ljudima s paralizom kako bi ih testirala u svom eksperimentalnom uređaju 

Maskova kompanija dobila dopuštenje za ugradnju moždanih čipova u ljude s paralizom

<p>Pogledajte gore kad je noć vedra i vidjet ćete hiljade zvijezda koje svjetlucaju. Istrenirano oko može pratiti najsjajnija tijela kako bi pronašlo sve od velikog lovca (Orion) do mitološke morske koze (Jarac), ali za većinu nas to je samo ošamućujuće mnoštvo tačaka. Međutim, koliko su daleko jedna od druge te zvijezde?<br></p><h2>47 biliona kilometara</h2><p>Prosječna razdaljina između dvije zvijezde u Mliječnom putu iznosi oko pet svjetlosnih godina, 47 biliona kilometara, piše ''Live Science''.</p><p>Međutim, ljudsko oko ustvari ne vidi taj prosjek. Naše viđenje noćnog neba je samo dvodimenzionalni snimak najsjajnijih zvijezda. Jedna vidljiva zvijezda može zapravo predstavljati dvije spojene, a individualne zvijezde u nekom sazviježđu mogu biti mnogo udaljenije jedna od druge nego što se čini.</p><p>-Nikad ne vjerujte sazviježđima - kaže Ana Rozen, astrofizičar i docent na Državnom univerzitetu San Dijega. </p><p>-Ako vidite dvije zvijezde jednu pored druge na nebu, to je dvodimenzionalna projekcija. Ne znate da li su zaista jedna pored druge.</p><p>Razdaljina između zvijezda uveliko varira. Sunce je oko 4,25 svjetlosnih godina (40 biliona km) daleko od svog najbližeg zvjezdanog susjeda, Proksima Kentauri, koja je, s druge strane, jedna od tri zvijezde u sistemu i samo petinu svjetlosne godine daleko od svojih najbližih susjeda.</p><h2>Zvijezde se pomjeraju</h2><p>Sistem Kentaur pokazuje da prosječna razdaljina između zvijezda širom galaksije ne daje potpunu sliku distribucije zvijezda, koja se također mijenja tokom vremena.</p><p>Zvijezde se pomjeraju. Iako smo previše daleko da bi naše oči pratile kretanje zvijezda – zato vidimo sazviježđa – mogli bismo kad bismo živjeli dovoljno dugo.</p><p>-Sve zvijezde izgledaju vrlo statično. Međutim, kad biste mogli da putujete kroz milenije, vidjeli biste da se oblik sazviježđa zapravo polako mijenja - kaže Jos de Brojne, astronom iz Evropske svemirske agencije.</p><p>Trenutni stav istraživača jeste da je većina zvijezda rođena u nagomilanim okruženjima relativno blizu jedna drugoj, ali tokom vremena vanjski utjecaji u svemiru, poput ukupnog gravitacionog polja galaksije, mogu izazvati sporo razilaženje zvijezda.</p><p>Snažna gravitaciona sila Mliječnog puta obično ne dozvoljava zvijezdama da se previše udalje i naša galaksija nije usamljena u tom pogledu. De Brojne primjećuje da je prosječna udaljenost među zvijezdama u Mliječnom putu – pet svjetlosnih godina – također tipična za razdvojenost između zvijezda u drugim galaksijama. Međutim, neke zvijezde mogu da pobjegnu iz svojih matičnih galaksija i od svojih zvjezdanih susjeda.</p><h2>Zvijezde lutaju</h2><p>Zvijezde koje dostignu dovoljno veliku brzinu oslobodit će se gravitacione sile svoje galaksije. Mehanizam za takav događaj u Mliječnom putu uključuje ogromnu crnu rupu u središtu naše galaksije. Nazvan Strijelac A*, taj kosmički monstrum ima četiri miliona puta masu Sunca.</p><p>- Ako se neka zvijezda nađe vrlo blizu te crne rupe, neće biti progutana, već će biti uveliko ubrzana - rekao je De Brojne.</p><p>Zvijezde podvrgnute ovom ili nekom drugom metodu ubrzanja će polako napustiti galaksiju. Kad izađu, one mogu ploviti same po ogromnim prazninama između galaksija, koje se mogu protezati milionima svjetlosnih godina.&nbsp;</p>

Naučnici su izračunali prosječnu razdaljinu između zvijezda, ali ima mnogo toga što je skriveno u pogledu distribucije zvijezda

Koliko su zvijezde daleko jedna od druge

<p>Jogurt je veoma zdrava namirnica, a testiranja naučnika provedena u laboratoriju pokazala su da ima još jednu veliku korist – ubija smrad bijelog luka, saopćio je tim istraživača s Državnog univerziteta Ohaja.&nbsp;</p><h2>Mliječni proizvodi</h2><p>Oni su u laboratoriju proveli veliko ispitivanje kakav utjecaj ovaj mliječni proizvod ima na isparenja koja nastaju nakon konzumacije bijelog luka, piše EurekAlert!<br></p><p>- Bijeli luk sadrži isparenja sumpora koji izazivaju smrad iz usta nakon jela. Cilj ove studije bio je da shvatimo kako jogurt i njegove komponente utječu na eliminaciju tog smrada. Sirov i prženi bijeli luk su korišteni u različitim tretmanima i mjerenjima isparenja, koji su obavljani pomoću posebnog spektrometra. Prženi bijeli luk je gotovo odmah značajno smanjio isparenja sumpora. Smrad sirovog bijelog luka bio je više smanjen nego smrad prženog poslije svakog od tretmana. Masnoća, protein i voda značajno su smanjili koncentracije sumpora iz bijelog luka - navodi se u naučnoj studiji objavljenoj u žurnalu ''Molecules''.</p><p>- Visok unos proteina je veoma popularan trenutno. Jednostavno, ljudi žele da unose više proteina. Neočekivana korist od toga mogla bi da bude eliminacija smrada od bijelog luka koji isparava iz usta. Više sam uzbuđena zbog efikasnosti proteina jer savjetovanje ljudima da jedu više masnoće neće naići na odobravanje - rekla je Šeril Berindžer, profesorica za ispitivanje hrane Državnog univerziteta Ohaja.</p><h2>Jabuke, nana, zelena salata i mlijeko</h2><p>Ona je i ranije ispitivala koja hrana smanjuje smrad bijelog luka, a među testiranom hranom su jabuke, nana, zelena salata i mlijeko. Sve te namirnice zahvaljujući enzimima i masnoći mogu da umanje jačinu isparenja sumpora koja nastaju nakon što se pojede bijeli luk.</p><p>Da ispitaju utjecaj jogurta ona i njena saradnica doktorand Manprit Kaur odlučile su nakon što su naišle na spekulacije da jogurt ubija smrad bijelog luka.</p><p>Za svaki eksperiment istraživači su stavljali jednaku količinu bijelog luka u staklene boce i utvrdili da se otpušta ista količina sumpornih isparenja, a onda su sve tretirali jogurtom. Mjerenja su obavljana prije i poslije. Rezultati su pokazali da je jogurt 99 posto uspješan u smanjivanju smrada sirovog bijelog luka.</p><p>Razdvojeni sastojci jogurta – masnoća, proteini i voda – nisu imali jednaki utjecaj, ali su masnoća i protein djelovali bolje nego voda.</p><h2>Slabiji okus</h2><p>- Znamo da protein za sebe vezuje okus, to se dugo smatralo negativnim, posebno ako hrana s visokom količinom proteina ima slabiji okus. U ovom slučaju to je pozitivno. Kada smo ispitivali utjecaj jabuka, rekli smo da one moraju da se pojedu odmah poslije bijelog luka da bi imale utjecaj. Slično je i kada je riječ o jogurtu, konzumirajte ga odmah nakon bijelog luka - rekla je Berindžer, piše Telegraf.rs.</p>

Talog kafe kao alternativa plastičnom pakovanju

Arheolozi našli šminku staru 2.000 godina, evo koje boje su Rimljanke najviše voljele

Novorođena zvijezda slična Suncu ispaljuje udarne valove u vidu šarenog svjetlosnog mača

Nedostatak lijekova za ovu kožnu bolest postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju

Na Jupiterovom mjesecu Evropi pronađen još jedan ključan element za život

Naučnici na tragu novih saznanja: Hoće li dan trajati 25 sati

Nova otkrića u potopljenom gradu u Egiptu: "Pronašli smo mnogo blaga"

Vijagra od smrtonosnog otrova brazilskog pauka: Naučnici razvijaju neobičnu kremu

Arheolozi iskopali dosad najstariju drvenu strukturu: Naši su preci bili mnogo napredniji nego što mi mislimo

Naučnici prvi put izolirali RNK neke izumrle vrste

Naučnici pronašli vrlo moćno oružje protiv akni: To je dobro poznati antibiotik

Klimatske promjene donose katastrofalne poplave u budućnosti: Tri zemlje Mediterana posebno ugrožene

Pogledajte apsolutno spektakularan NASA-in snimak solarne erupcije snimljene izbliza

Maskova kompanija dobila dopuštenje za ugradnju moždanih čipova u ljude s paralizom

Koliko su zvijezde daleko jedna od druge

Naučnici u laboratoriju ispitivali koje namirnice ubijaju ''miris'' bijelog luka, evo šta su otkrili

Nauka

Talog kafe kao alternativa plastičnom pakovanju

Arheolozi našli šminku staru 2.000 godina, evo koje boje su Rimljanke najviše voljele

Novorođena zvijezda slična Suncu ispaljuje udarne valove u vidu šarenog svjetlosnog mača

Nedostatak lijekova za ovu kožnu bolest postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju

Na Jupiterovom mjesecu Evropi pronađen još jedan ključan element za život

Naučnici na tragu novih saznanja: Hoće li dan trajati 25 sati

Nova otkrića u potopljenom gradu u Egiptu: "Pronašli smo mnogo blaga"

Vijagra od smrtonosnog otrova brazilskog pauka: Naučnici razvijaju neobičnu kremu

Arheolozi iskopali dosad najstariju drvenu strukturu: Naši su preci bili mnogo napredniji nego što mi mislimo

Naučnici prvi put izolirali RNK neke izumrle vrste

Naučnici pronašli vrlo moćno oružje protiv akni: To je dobro poznati antibiotik

Klimatske promjene donose katastrofalne poplave u budućnosti: Tri zemlje Mediterana posebno ugrožene

Pogledajte apsolutno spektakularan NASA-in snimak solarne erupcije snimljene izbliza

Maskova kompanija dobila dopuštenje za ugradnju moždanih čipova u ljude s paralizom

Koliko su zvijezde daleko jedna od druge

Naučnici u laboratoriju ispitivali koje namirnice ubijaju ''miris'' bijelog luka, evo šta su otkrili