<p>Ambasadorica Italije u Bosni i Hercegovini Sara Eti Kastelani (Sarah Eti Castellani) govorila je za „Dnevni avaz“ o energetskoj sigurnosti, ekonomskoj saradnji dviju zemalja, te evropskom putu BiH i drugim temama od zajedničkog interesa.  </p><p>Govoreći o Južnoj interkonekciji, istakla je da Italija podržava sve inicijative koje mogu osigurati veću energetsku diversifikaciju za BiH, usklađivanje sa standardima Evropske unije i smanjenje zavisnosti od ruskog plina. Naša ocjena projekta Južne interkonekcije polazi upravo od tih pretpostavki, ističe ona, uz puno uvažavanje potrebe da se BiH u potpunosti uskladi s obavezama koje je preuzela prema EU u oblasti energetike. Uostalom, ovaj gasovod povezuje i jednu državu članicu EU, zaključuje. </p><p>Ambasadorica ističe da je energetski sektor BiH sve interesantniji italijanskim investitorima i važan prostor saradnje između Italije i BiH, naročito u oblastima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i tehnologija za održivije upravljanje resursima.</p><h2>Iskustva investitora</h2><p>Italijanske kompanije su godinama prisutne u BiH, ističe ambasadorica Kastelani. Italija je danas prvi dobavljač BiH i njen drugi najvažniji trgovinski partner, kao i jedan od najvećih stranih investitora u zemlji. Ovo prisustvo ogleda se i u značajnom doprinosu zapošljavanju, budući da italijanske kompanije zapošljavaju približno 13.000 radnika u BiH. </p><p>Kasteljani navodi da se i lično uvjerila da su predstavnici italijanske poslovne zajednice u BiH zainteresovani za niz strateških sektora – od prerađivačke industrije, mašinske i automobilske industrije, preko tekstilne i kožarske industrije, do energetike, prehrambene industrije, drvoprerađivačkog sektora i uslužnih djelatnosti.</p><p>Mnoge italijanske kompanije odlučile su investirati u BiH, zahvaljujući geografskoj i kulturnoj bliskosti, kvalitetu ljudskih resursa i profesionalnosti lokalnih partnera, razvijajući tokom godina čvrstu i dugoročnu proizvodnu saradnju, smatra ona. </p><h2>Izazovi u BiH</h2><p>Kao i u svakoj ekonomiji u razvoju, postoji prostor za dodatna poboljšanja u BiH, ističe Kastelani, posebno u smislu administrativnog pojednostavljenja, efikasnosti procedura i predvidivosti regulatornog okvira, pri čemu je pitanje državne imovine važan element. To su ključni faktori za podsticanje novih investicija i jačanje postojećih, kaže ona.  </p><p>Nedostatak radne snage također je tema koja se često pojavljuje u razgovorima s italijanskim privrednicima u BiH i povremeno ograničava dalje širenje njihovih proizvodnih kapaciteta. Moj utisak je, ističe ona, da italijanske kompanije i dalje gledaju na BiH s povjerenjem i smatraju je prirodnim partnerom. </p><p>Osim toga, evropski integracijski put BiH – koji Italija snažno podržava – predstavlja stratešku priliku za ubrzanje reformi, povećanje konkurentnosti i integraciju bosanskohercegovačke privrede u jedinstveno evropsko tržište.</p><h2>Proširenje EU</h2><p>Integracija Zapadnog Balkana u EU je geostrateški prioritet, ali proces pristupanja država kandidata mora i dalje biti zasnovan na principu zasluga. Uskladiti ova dva aspekta nije jednostavno, ali ostavljanje „geopolitičkog vakuuma“ na Zapadnom Balkanu predstavljalo bi ozbiljnu grešku. Kao što je ministar Tajani nedavno podsjetio upravo na stranicama Vašeg lista, integracija Zapadnog Balkana – a samim tim i BiH - u EU je i geopolitički izbor, koji će ojačati njeno jugoistočno krilo, povećati stabilnosti EU i njenu sposobnost da djeluje na globalnom planu.</p><p></p>

Geopolitički vakuum na Balkanu bi bio ozbiljna greška Evrope 

Kastelani: Integracija Balkana u EU je geostrateški prioritet

Ambasadorica Italije u BiH Sara Eti Kastelani za "Avaz": EU bi ojačala širenjem na Zapadni Balkan 

<p>Nejasno je još da li to pokušava Vlada FBiH ili Uprava BH Telecoma, koja je pod kontrolom NiP-a. Svjedoci smo da na realizaciji ovog sumnjivog posla sa srbijanskim tajkunom najviše insistira Konaković (Elmedin Konaković), ističe predsjednik SDA Bakir Izetbegović za „Avaz“. </p><p>Ovo je izjavio komentarišući uporne pokušaje BH Telecoma i Vlade FBiH da provedu do kraja akviziciju kompanije Telemach, iako je nezavisna revizija utvrdila da je Telemach precijenjen za najmanje 200 miliona KM. </p><h2>Sumnjiv posao</h2><p>- Vlada FBiH je odbila prvi pokušaj u aprilu ove godine, upravo zbog spornih procjena revizora. Nalazi revizije nisu izmijenjeni, i dalje ostaje sumnja i otvoreno pitanje o tome kako je moguće da revizorske procjene o vrijednosti firme koja se kupuje imaju razliku od čak 200 miliona KM - ističe Izetbegović i dodaje da bi bilo još sumnjivije da Vlada, odnosno premijer Nikšić, sada promijeni svoj stav i pristane na realizaciju ovog netransparentnog posla. </p><p>- Nedopustivo je da se cijeli proces vodi netransparentno. Javnost je uskraćena za odgovore na ključna pitanja. Zna se jedino da se BH Telecom planira zadužiti kod čak osam banaka. Ne znamo o kojem je iznosu riječ (672 ili 745 miliona KM), ne znamo šta se tačno kupuje, ne znamo koja je stvarna imovina Telemacha, ne znamo hoće li i koji dio BH Telecoma biti stavljen pod hipoteku - ističe on.  </p><p>Navodi da tajnost ovog posla stvara opravdane sumnje da će korist od ove kupovine imati samo grupa pojedinaca iz Uprave i aktuelne vlasti, jer se ovako krupni poslovni i finansijski projekti ne smiju se realizirati tajnim pregovorma s privatnicima. </p><p>- Uprava BH Telecoma i Vlada FBiH ne smiju se ponašati kao da je ova kompanija njihovo privatno vlasništvo, a ne vlasništvo FBiH i njenih građana - ističe Izetbegović.</p><h2>Zastarjela tehnologija</h2><p>Dodaje da nemamo ni odgovor na ključno pitanje: zašto se uzima kredit, koji će s kamatama dosegnuti iznos od 1,1 milijardu KM, da bi se kupila firma koja ima godišnju dobit od jedva 20 miliona KM? </p><p>- To znači da će za povrat investicije biti potrebno više od 50 godina. Da li bi pojedinci iz Uprave BH Telecoma u svojim privatnim firmama ulazili u takvu investiciju - retorički pita lider SDA. </p><p>Kaže da je zbog brzine mijenjanja tehnologije nemoguće garantovati da će za koju godinu sadašnja tehnologija Telemacha uopće biti u upotrebi. A kredit ostaje. </p><p>- Kako će pod takvim opterećenjem BH Telecom funkcionisati i kako će finansirati razvojne projekte... Sve su to pitanja na koja građani, koji su vlasnici BH Telecoma, moraju dobiti odgovor.</p><h2>Posao je ovo za pravosuđe</h2><p>- Prije svega, sumnjivi posao treba da zaustavi Vlada FBiH, koja je u ime građana vlasnik 90 posto dionica. O ovako krupnom poslu mora se izjasniti i Parlament FBiH. Mi smo tražili da se održi hitna, tematska sjednica. Za sada su uspjeli da to izbjegnu i da nastave s dogovorima iza zatvorenih vrata. Ukoliko, pak, Vlada FBiH bude pratila Upravu BH Telecoma i njihove sumnjive motive za realizaciju ove kupovine i poteze koje povlače, onda tu, vjerovatno, ima posla i za tužilaštvo i sud. Možda su se već trebali uključiti.</p>

Vlada FBiH i pravosuđe trebaju zaustaviti ovaj sumnjivi posao

Izetbegović o pokušaju pljačke stoljeća: Kredit će s kamatama premašiti milijardu KM

<p>Monopol nacionalističkih elita najlakše se razbija kada ljudi iznutra kažu: ova istina nije prijetnja mom identitetu, nego uslov da on bude zasnovan na ljudskosti i odgovornosti, kaže Refik Hodžić za „Avaz“, povodom obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici.&nbsp;</p><p>Novinar, pisac i aktivista, Hodžić je karijeru posvetio tranzicijskoj pravdi i kulturi sjećanja. Bio je glasnogovornik Haškog tribunala, te radio u brojnim međunarodnim organizacijama među kojima su Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu te Evropski institut za mir.</p><h2>Zabrinjavajuće stanje</h2><p><b>Kako ocjenjujete trenutno stanje u BiH iz perspektive tranzicijske pravde i da li nam i dalje nedostaju suštinski dijalog i institucionalna kultura sjećanja?</b></p><p>- Stanje je duboko zabrinjavajuće, ne zato što ne znamo šta bi trebalo raditi, nego zato što već decenijama postoji svjesno odbijanje, prevashodno vlasti u Republici Srpskoj, da se znanje, presude, izvještaji i preporuke pretoče u ozbiljnu javnu politiku. Imamo ogromnu arhivu činjenica, imamo presude međunarodnih i domaćih sudova, imamo svjedočenja preživjelih, imamo institucije i organizacije koje su uradile ogroman posao, prije svih Memorijalni centar Srebrenica, ali više nemamo političku volju u RS-u da se iz toga izgradi zajednička kultura odgovornosti. Zato silne preporuke godinama ostaju mrtvo slovo na papiru: ne zato što su nejasne, nego zato što bi njihova provedba ugrozila nacionalističke mitove na kojima političke elite u RS-u i dalje opstaju. BiH ne pati od manjka sjećanja, nego od viška zatvorenih, međusobno izolovanih i politički instrumentaliziranih „kultura sjećanja“. Odgovorna institucionalna kultura sjećanja podrazumijeva obrazovanje, javne politike, muzeje, memorijale, medije, lokalne inicijative i politički jezik koji teži da građane, simbolički gledano, izvlači iz rovova u kojima su još zarobljeni, a ne da mobiliše nove generacije za neki budući rat. Mi toga još nemamo u mjeri u kojoj bi društvo nakon genocida moralo imati.</p><p><b>Svoju karijeru i aktivizam ste duboko vezali za rodni Prijedor, koji nosi specifičan teret nepriznatih zločina i borbe za memorijalizaciju i izgradnju spomenika ubijenoj djeci. Kada povučete paralelu između Srebrenice i Prijedora, gdje se narativi i dalje brutalno potiskuju, koje lekcije o selektivnoj pravdi BiH još nije naučila?</b></p><p>- Srebrenica i Prijedor pokazuju dvije strane iste nepravde. Srebrenica ima međunarodno i institucionalno priznanje, Memorijalni centar, presude za genocid i sveobuhvatnu podršku institucija iz Federacije BiH i međunarodnih krugova. To je važno i nezamjenjivo. Ali čak ni to priznanje nije zaustavilo poricanje i vrijeđanje žrtava koje dolazi iz vrha vlasti RS-a. Prijedor, s druge strane, pokazuje šta se dešava kada lokalna vlast decenijama sistematski potiskuje sjećanje na nesrpske žrtve, odbija dopustiti podizanje dostojanstvnog spomenika ubijenoj djeci i pokušava izbrisati svaki pomen na zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru iz svakog oblika lokalne istorije. Međutim, to je proizvelo jedinstveno okupljanje građana i mladih aktivista oko roditelja ubijene djece, inicijative „Jer me se tiče“ i Centra za mlade „Kvart“ koji vode najsvjetliji oblik borbe za pravo porodica da javno kažu da su njihova djeca, komšije i najbliži, da su ti Prijedorčani postojali i da su ubijeni. Zbog toga je Prijedor danas jedno od najvažnijih mjesta ne samo u BiH, nego i globalno, kada se radi o razvijanju razmišljanja i prakse o inkluzivnoj memorijalizaciji. Prijedor pokazuje da ne može postojati hijerarhija žrtava u kojoj su jedne prepoznate, druge tolerisane samo u privatnom bolu, a treće potpuno izbrisane iz javnog prostora. Ako se Srebrenica priznaje samo jednom godišnje, a Prijedor se prepušta lokalnom poricanju, onda nismo izgradili odgovornu kulturu sjećanja nego sistem diskriminacije žrtava i u njihovoj smrti.</p><h2>Napad na istinu</h2><p><b>Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca je kriminalizovano u BiH prije nekoliko godina, ali smo svjedoci da narativi poricanja i historijskog revizionizma unutar političkih elita nisu nestali. Može li se krivičnim progonom suštinski promijeniti društvena svijest ili nam je potreban potpuno drugačiji pristup u obrazovanju i javnom prostoru?</b></p><p>- Zakon je bio potreban i ostaje potreban. Krivični zakon postavlja granicu ispod koje se ne smije ići. On kaže da negiranje genocida nije legitimno mišljenje, nego napad na istinu, dostojanstvo žrtava i mir. U tom smislu, zakonska zabrana ima važnu zaštitnu i simboličku funkciju. Ali zakon sam ne može promijeniti društvenu svijest. On može suziti prostor najotvorenijim provokacijama, ali ne može sam razgraditi narative koji se prenose kroz porodicu, školu, medije, političke govore i društvene mreže. Zato nam treba mnogo širi pristup: obrazovanje zasnovano na činjenicama, javni prostor u kojem se zločini objašnjavaju ljudskim sudbinama, zaštita onih koji unutar vlastitih zajednica imaju hrabrosti da govore protiv dominantnog nacionalističkog narativa, i mediji koji neće tretirati istinu i poricanje kao dvije ravnopravne strane priče. Krivični progon je zaštitna ograda; društvena promjena nastaje tek kada se iza te ograde izgradi drugačiji jezik sjećanja.</p><p><b>Biološki sat neumitno kuca, a svjedoci i preživjele žrtve odlaze. Na koji način tranzicijska pravda u BiH može ponuditi održiv model koji će spriječiti da se sjećanje na Srebrenicu pretvori u mitologiju, a mladima postane teret umjesto opomena</b>?</p><p>- Najveći izazov je da sjećanje na Srebrenicu ostane istina koja obavezuje, a ne parola o genocidu koja se ponavlja bez razumijevanja. Mitologizacija počinje onda kada se žrtve pretvore u simbole bez imena, kada se zločin svede na parolu, a mladi naslijede težinu prošlosti bez alata i metoda da je istinski razumiju. Zato tranzicijska pravda mora mladima ponuditi znanje, empatiju i moralnu orijentaciju, a ne samo obavezu da Srebrenicu komemoriraju jednom godišnje. Srebrenica mladima ne smije biti teret koji se prenosi kao kolektivna trauma bez izlaza i razješenja, nego opomena o tome šta se događa kada se ljudi sistematski dehumaniziraju, kada se institucije upregnu u ostvarenje političkih ciljeva zasnovanih na mitu o superiornosti jednih nad drugima i kada jedno društvo prihvati da su neki životi manje vrijedni. Obrazovanje mora, jednostavno mora, izaći iz etničkih rovova. Mladi, naročito mladi u Republici Srpskoj, moraju učiti činjenice, ali i slušati svjedočenja, upoznavati imena i biografije žrtava, razumjeti mehanizme propagande, poricanja i dehumanizacije. Moraju vidjeti da sjećanje nije okrenuto protiv njih, nego protiv ponavljanja zločina. Posebno je važno stvarati prostor za razgovore unutar zajednica, ne samo između njih, jer se monopol nacionalističkih elita najlakše razbija kada ljudi iznutra kažu: ova istina nije prijetnja mom identitetu, nego uslov da on bude zasnovan na ljudskosti i odgovornosti. Biološki sat nam danas nameće još veću odgovornost da svjedočenja preživjelih sačuvamo i uključimo u obrazovanje i kulturu, ali ne samo kao muzejski eksponati, nego kao žive istine na kojima će se graditi moralni kod ovog društva. Ako mladima ponudimo samo suprotstavljene mitove, izgubit ćemo ih. Ako im ponudimo činjenice, ljudske priče i prostor da postavljaju pitanja bez straha, postoji šansa da sjećanje na Srebrenicu postane temelj odgovornijeg društva, a ne poziv na neki budući sukob.</p>

Nema političke volje u RS-u jer prihvatanje činjenica o genocidu ruši nacionalističke mitove, na kojima političke elite RS-a i dalje opstaju. Ako se Srebrenica priznaje samo jednom godišnje, a Prijedor se prepušta lokalnom poricanju, onda nismo izgradili odgovornu kulturu sjećanja

Hodžić: Utvrđene činjenice, znanje, presude, izvještaje i preporuke moramo pretočiti u ozbiljnu javnu politiku

Refik Hodžić, stručnjak za tranzicijsku pravdu i kulturu sjećanja: Srebrenica i Prijedor su dvije strane iste nepravde

<p>Požar na Rujištu ponovo je buknuo, a prema prvim informacijama s terena, vatra je izbila na prvoj krivini od Snježne kuće prema Mostaru.&nbsp;</p>

<p>Kako javljaju čitatelji, riječ je o požaru koji je prvobitno izazvan udarom groma prije nekoliko dana, da bi se danas ponovo aktivirao.</p>

Haos kod Mostara: Požar buknuo i zahvatio veliku površinu trave 

<p>Službenih informacija o razmjerima požara i trenutnom stanju na terenu još uvijek nema.</p><p>Inače, mostarski vatrogasci imaju pune ruke posla jer je situacija na području grada prilično napeta, pored Rujišta, u protekla 24 sata aktivirani su i požari na deponiji Uborak, kao i u industrijskoj zoni Bišće Polje, gdje je gorjela velika površina trave i niskog rastinja.</p>

Službenih informacija o razmjerima požara još uvijek nema

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

<p>Po drugi put je u posljednjoj deceniji Bosna i Hercegovina gurnuta na margine svetskih ekonomskih tokova. Završili smo prije osam dana na ozloglašenoj sivoj listi FATF-a, uz druge države kojima fali sposobnosti ili volje da se bore protiv pranja novca i financiranja terorizma.</p><p>Osim BiH i Bugarske, na listi je od evropskih zemalja jedino još Kraljevina Monako, ali taj poreski raj je sasvim druga priča. Domaćim privrednicima, građanima i bh. dijaspori je ovo usporilo i poskupilo međunarodne transakcije, a bankama pojačalo nadzor nad poslovanjem uz negativne posljedice za investicije i kreditni rejting BiH.</p>

BiH na “sivoj listi” Moneyvala: Softić prozvao Bećirovića i vlast

Oštre poruke Softića: Zna li Bećirović da je BiH završila na “sivoj listi” Moneyvala?

<p>Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe, koje je vlast Federacije BiH uporno ignorisala.&nbsp;</p><h2>Diletantizam i selfijanje</h2><p>Iako se vlast Trojke u Federaciji BiH pokušava oprati time da je za sve kriv samo Milorad Dodik, svima je jasno da je najodgovornija za sivu listu upravo vlast Federacije.</p><p>Kazna FATF-a je izrečena prvenstveno zbog činjenice da još uvijek nije uspostavljen funkcionalan Registar stvarnih vlasnika kompanija, koji blokira i opstruiše vlast u Federaciji BiH.</p><p>Republika Srpska svoj dio posla i zakonskih obaveza prema Moneyvalu i FATF-u završila još davno, kroz Agenciju za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).</p><p>Međutim, budući da međunarodne institucije Bosnu i Hercegovinu posmatraju isključivo kao jedinstven finansijski i pravni prostor, administrativni nemar i blokade u Sarajevu direktno povlače cijelu državu na dno.</p><p>Svoju zainteresovanost za ekonomske teme vladajuća trojka demonstrira bezbrižnim snimanjem selfija, tokom sjednice na kojoj se raspravljano o spašavanju industrijskog giganta, Željezare Zenica.&nbsp;</p>

Naša stranka, ulje o platnu: Dok traje rasprava o spašavanju Željezare, delegati NS-a prave selfije

<p>Nedostatak funkcionalnog registra stvarnih vlasnika kompanija u FBiH je direktan šamar vlasti Trojke. FATF je jasno stavio do znanja da želi da se u svakom trenutku u elektronskom registru vidi ime i prezime čovjeka koji stvarno posjeduje neku firmu i uzima profit, a ne da se vlasništvo skriva iza fiktivnih firmi, advokata i ofšor zona.</p><p>Ali zbog poslovične tromosti, nedostatka znanja, političke volje i unutarstranačkih prepucavanja u Vladi i Parlamentu FBiH, ključni mehanizam za borbu protiv finansijskog kriminala – Registar stvarnih vlasnika pravnih lica – još uvijek ne postoji.</p><p>Dodatni uslovi</p><p>FATF je javno objavio da u narednom periodu očekuje hitnu i aktivnu saradnju vlasti u BiH na otklanjanju detektovanih nedostataka.</p><p>Pred domaće institucije postavljeno je devet rigoroznih i jasnih ciljeva koji se moraju ostvariti kako bi država bila uklonjena s ove problematične liste, a svi se odnose na uspostavljanje strogog i transparentnog nadzora nad svim novčanim transakcijama.</p><p>FATF u principu navodi da je BiH donijela strategiju na papiru i dala neka uputstva bankama, ali to nije dovoljno. Država mora tačno locirati kroz koje privredne sektore se kod nas najlakše pere prljavi novac, mora sarađivati brzo i efikasno sa međunarodnim agencijama, i početi žestoko, a ne simbolično, kažnjavati perače novca.</p>

Povratak na sivu listu MONEYVAL-a otežat će život bh. građanima: Na udaru oni koji imaju najmanje

<p>Međunarodna zajednica više ne vjeruje obećanjima i traže konkretna hapšenja, suđenja i presude za pranje novca.</p><p>Finansijski eksperti i međunarodni ocjenjivači opravdano gube strpljenje za opravdanja federalnih zvaničnika, jer se o uspostavljanju ovog registra pregovara i raspravlja godinama, bez ikakvog konkretnog ishoda u praksi.</p><p>Suština spora i detalji oko samog registra ogledaju se u uspostavljanju centralizovane, elektronske baze podataka u kojoj se više neće moći sakriti stvarni, fizički vlasnici kompanija.</p><p>Prema evropskim direktivama, stvarni vlasnik je svako fizičko lice koje posredno ili neposredno ima više od 25 posto vlasništva ili upravljačkih prava u nekom preduzeću, fondaciji ili udruženju građana. Cilj ovog registra je da se stane u kraj fiktivnim firmama i ofšor kompanijama, koje su registrovane na advokate ili posrednike, a iza kojih se zapravo kriju lokalni moćnici, korumpirani političari ili sumnjivi strani kapital koji kroz nekretnine i fingirane poslove pere novac u BiH.</p>

Siva lista i ekonomski kolaps su posljedice političkog diletantizma vlasti FBiH

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

<p>Na hiljade je divljih deponija rasuto širom Bosne i Hercegovine, pokazuju zvanični podaci. Mnoge od onih koje nazivaju opštinskim, gradskim ili kantonalnim, malo se razlikuju od ovih divljih.&nbsp;</p><p>Na njih se otpad istresa na gomilu, procjedne vode se slijevaju u zemlju i najbliže potoke, te svako malo izbije požar pa zatruju i zrak. Takvu deponiju nije ni potrebno zapaliti, ona to često uradi sama. U njoj se trulenjem nakupi metan, eksplozivni plin koji lako plane pod jačim suncem i komadićem stakla.&nbsp;</p><p>Dok bosanskohercegovački političari svakodnevno drže isprazne govore o evropskom putu, usvajanju visokih standarda i briselskim reformama, surova realnost na terenu ih brutalno i svakodnevno demantuje.&nbsp;</p><h2>Velike priče ali sitna djela&nbsp; &nbsp;</h2><p>Evidentno je da je "car potpuno go", jer domaća vlast ne upijeva riješiti čak ni elementarne potrebe društva, poput upravljanja otpadom ili prečišćavanja fekalnih voda prije ispuštanja u rijeke.&nbsp;</p><p>Evropa za Bosnu i Hercegovinu očigledno ostaje samo apstraktan pojam i politički poligon za skupljanje poena, dok se zemlja u stvarnosti doslovno guši u stotinama hiljada tona vlastitog otpada i fekalija.&nbsp;</p><p>Ali evropski put je manji dio problema. Dok razvijene evropske zemlje, prema kojima navodno stremimo, otpad tretiraju kao dragocjen resurs i pretvaraju ga u energiju i profitabilan biznis, mi od njega uporno proizvodimo ekonomso-zdravstvenu štetu.&nbsp;&nbsp;</p><p>Uborak je jedno od niza upozorenja koje ignorišemo, jer su brojne druge širom države odavno premašile predviđene kapacitete i postale tempirane ekološke bombe, koje truju podzemne vode, zrak i lokalno stanovništvo i uništavaju ekoenomiju.</p><h2>Pogubno za turizam&nbsp;</h2><p>Najtužniji dokaz našeg odnosa prema prirodi jesu rijeke, nekadašnji ponos i najveći turistički adut ove zemlje, koje su danas pretvorene u plutajuće grobnice smeća.</p><p>Dovoljno je pogledati korita Bosne, Drine, Vrbasa ili Neretve nakon prvih obilnijih kiša da se shvati stvarna razmjera ove katastrofe. Tone plastične ambalaže, automobilskih guma, pa čak i starih kućanskih aparata plutaju našim vodotocima ispred nosa tromih, korumpiranih i potpuno nezainteresovanih institucija.</p><p>am počinju u našem vlastitom dvorištu, s kantom za smeće u ruci.</p>

Ogromna količina smeća u Drini kod Višegrada

Ogromna količina smeća u Drini kod Višegrada privukla pažnju svjetskih medija

<p>Ništa bolja, ako ne i gora situacija, nije ni kada se analizira stanje kanalizacionog sistema i otpadnih voda. Većina bh. gradova uopšte ne posjeduje funkcionalne kolektore i moderne prečistače. Sve fekalije, industrijski otrovi i teški metali bez ikakvog prethodnog tretmana idu direktno u rijeke, pa zapravo pijemo vodu iz izvorišta koja se nalaze svega nekoliko kilometara od nezaštićenih kanalizacionih ispusta.</p><p>Inspekcijski organi djeluju tromo, kazne za zagađivače su simbolične, a ekološko pravo postoji samo kao mrtvo slovo na papiru. Zakoni se prepisuju iz Brisela radi forme, ali se njihova implementacija u praksi svjesno opstruiše jer industrijski giganti radije plaćaju minimalne takse nego što investiraju milione u sisteme za filtriranje. Političkim elitama ekologija služi isključivo kao paravan za privlačenje stranih donacija i povoljnih kredita koji potom završe u administrativnim lavirintima.</p>

Područje zaštićene UNESCO zone u Mostaru: Fekalije u Radobolji

Fekalije u rijekama: Sistem prečišćavanja pred kolapsom

<h2>Nije sve do političara</h2><p>Svijest prosječnog građanina je posebna, porazna priča. Bacanje smeća kroz prozor automobila ili formiranje deponije uz rijeku postalo je društveno prihvatljivo ponašanje, dok je obrazovni sistem potpuno zakazao u kreiranju ekološke kulture kod mlađih generacija. Na sceni je kolektivno sljepilo gdje svi vide problem, ali niko ne želi preuzeti ličnu i institucionalnu odgovornost. Dok Evropska unija nameće rigorozni zeleni plan i uvozne takse, naša ekonomija zbog ekocida srlja u potpunu izolaciju. Bosna i Hercegovina se već nalazi na samom vrhu evropskih lista po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem zraka i okoliša. Mi skupo plaćamo cijenu sopstvenog nemara kroz onkološke klinike i skraćivanje životnog vijeka. Težnja ka Evropskoj uniji zahtijeva radikalnu promjenu načina života, mentaliteta i upravljanja resursima, a ne samo praznu retoriku. Evropa nas sigurno neće primiti sa hiljadama divljih deponija i rijekama koje služe kao otvorene fekalne kanalizacije. Krajnje je vrijeme da shvatimo da odbrana domovine i istinski patriotiz</p>

Zanemarivanje ekologije pogubno utiče na javno zdravlje, ali i na ekonomiju, naročito turizam i poljoprivredu       

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju 

<p>Sedam godina od isteka zakonskog roka za smanjenje zagađenja vazduha, rekorder u smrtonosnim emisijama i dalje je Termoeletrana „Ugljevik“. Samo ova TE ispusti godišnje više od 112 hiljada tona sumpor dioksida - SO2 u .&nbsp;</p><p>U protekloj deceniji je ugrađivanje sistema za odsumporavanje dimnih gasova u ovoj termoelektrani koštalo građane ukupno oko 160 miliona konvertibilnih maraka. Novac je potrošen ali je zagađenje ostalo.&nbsp;</p><p>Iako je sistem zvanično pušten u probni rad još 2019. godine, godinama nije radio u punom kapacitetu ili je često isključivan, zbog čestih kvarova i visokih operativnih troškova, koji su drastično povećavali troškove proizvodnje struje.</p><p>Najnoviji izvještaj ugledne međunarodne organizacije „Bankwatch Network“ pod nazivom „Prilagodi se ili zatvori“ (Comply or Close 2025) donosi poražavajuće podatke za BiH. Naša zemlja je, prema zvaničnim mjerenjima za proteklu godinu, prvi put zvanično postala najveći emiter sumpor-dioksida (SO2) u cijeloj regiji Zapadnog Balkana, ostavivši iza sebe čak i Srbiju.</p><h2>Hronična neodgovornost vlasti BiH</h2><p>Dokument razotkriva potpuni slom ekološke politike i hroničnu neodgovornost domaćih vlasti i elektroenergetskih kompanija koje već sedam godina svjesno krše preuzete međunarodne obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.</p><p>„Ugljevik“ sam zagađuje više nego što je dozvoljeno za četiri države, navodi se u izvještaju koji locira najveće izvore ekološkog kriminala u BiH. Termoelektrane obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP) u BiH ispustile su u vazduh nevjerovatnih 212.840 tona sumpor-dioksida, što je 11 puta više od zakonski dozvoljenog plafona.</p><p>Apsolutni crni rekorder, TE Ugljevik ispustila je više od polovine. Iako Sekretarijat Energetske zajednice u Beču godinama vodi prekršajne postupke protiv BiH, nijedan operater termoelektrana u našoj zemlji do danas nije kažnjen od strane domaćih inspekcija ili vlada.</p><h2>Teške posljedice po zdravlje i ekonomiju</h2><p>Ovakav nerad direktno ugrožava zdravlje građana i uzrokuje hiljade preranih smrti od bolesti respiratornog sistema, ali i ekonomiju. S obzirom na uvođenje evropskog prekograničnog poreza na CO2 (CBAM), bh. energetski sektor se, umjesto tranzicije, nalazi pred potpunim zidom.</p><p>Poruka izvještaja je jasna i neumoljiva: elektroenergetski blokovi koji ne ispunjavaju ekološke standarde moraju se hitno modernizovati ili zatvoriti, jer cijenu njihovog rada građani BiH već godinama plaćaju sopstvenim životima.&nbsp;</p>

Sumpor-dioksida ispuštamo 11 puta više od dozvoljenog limita, nakon desetina protraćenih miliona za propale projekte desuporizacije TE

Crni rekord: Termoelektrane u BiH najveći trovači u regiji

<p>Na Merhmećima trgu u Sarajevu večeras se desio napad na jednu porodicu.</p>

<p>Kako nam je ispričao bivši policajac Halim Kurtović, oni su došli po suprugu poslije posla, sačekali su je da uđe u automobil, no jedno vozilo iz drugog smjera nije imalo strpljenja, pa se zapucao automobilom dva puta u njih, a onda izvadio palicu i počeo ih udarati.</p>

<p>Kao je rekao za "Avaz", Kurtović na policiju su čekali više od pola sata, iako je rekao da je bivši policajac.</p>

<p>- Nisu htjeli ni Hitnu pomoć pozvati, ja sam ih morao zvati. Rekao sam ko su očevici, nisu htjeli uzeti izjave. Rekli su da nama hoće pisati prijave jer smo prijavili krivično djelo. Lice u vozilu s telefonom, dolaze mu druga lica, pokazao je predmet koji asocira na nož, došao je paket od pice, taj predmet je otišao u tom paketu. Sve smo im to prenijeli, niko ništa - kazao je.</p><p>Zasmetala mu je i kasnije komunikacija policije s osumnjičenim.</p>

Rekli su da nama hoće pisati prijave jer smo prijavili krivično djelo, rekao je

Video / Halim Kurtović: Napali su mi dijete, a na policiju sam čekao više od pola sata, nisu htjeli uzeti izjave očevidaca

<p>Velika drama odvijala se večeras na Merhemića trgu, gdje je napadnuta jedna porodica.</p><p>Kako nam je ispričao Halim Kurtović, bivši policajac, došao je sa sinom po suprugu nakon što je završila sa poslom.</p>

<p>- Supruga je došla ovdje, a vozilo je išlo u susret. Sačekali smo da supruga uđe u vozilo. Svirnuli smo gospodinu da sačeka malo. On je otvorio prozor i rekao: "Šta ti meni sviraš, koje pi**e materine", vratio se nazad 20-ak metara i zapucao se u nas direktno automobilom. Onda je ponovo udario autom. Uzeo je onda palicu i počeo da ide na mene. Dijete je pokušalo da ga spriječi, on udara dijete i nanosi mu povrede - ispričao je.</p>

<p>Požalio se i na intervenciju policije, za koju kaže da je došla tek pola sata nakon događaja.</p>

On je otvorio prozor i rekao: "Šta ti meni sviraš, koje pi**e materine", vratio se nazad 20-ak metara i zapucao se u nas direktno automobilom, ispričao je Kurtović

Video / Haos na Merhemića trgu: Zapucao se automobilom u automobil dva puta, pa onda izvadio palicu i počeo udarati ljude

<p>Građani Bosne i Hercegovine i ostatka Balkana se još uvijek suočavaju sa promjenjivim vremenom, ali najnovije dugoročne prognoze vodećih meteoroloških instituta šalju dramatično upozorenje. Pred nama je vrelo ljeto, koje će nas staviti na ozbiljan test izdržljivosti.</p><p>Istovremeno, fenomen periodičnog zagrijavanja Tihog okeana nazvan 'El Ninjo', prijeti da preraste u  preraste u istorijski snažan, takozvani "Super El Niño", navode Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i američka agencija NOAA. </p><h2>Posljedice za Balkan&nbsp;</h2><p>Šanse da ovaj 'Super El Ninjo' Balkanu i Evropi donese ozbiljne klimatske poremećaje i dramatične anomalije tokom predstojeće jeseni i zime  skočile su na čak 63 posto.&nbsp;</p><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;" class="">Evropi i široj regiji Balkana će to dodatno doliti ulje na vatru i donijeti  ekstremne toplotne talase i suše, dok se u kasnijem dijelu godine očekuju nagli i razorni klimatski preokreti praćeni snažnim olujama i nepredvidivim vremenskim nepogodama.</span></p><p>Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) objavio je zastrašujuće modele koji će u julu Balkan obojiti u jarko crvenu boju, što u meteorološkoj kartografiji predstavlja jasan i nedvosmislen signal za ekstremno visoke temperature. </p><h2>Juli kritična tačka: Toplotni talasi bez milosti </h2><p>Federalni hidrometeorološki zavod BiH (FHMZ) i Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ), potvrđuju da nas čeka ljeto znatno toplije od višegodišnjeg prosjeka. Iako prognoze predviđaju da bi sam početak ljeta mogao biti za nijansu podnošljiviji u odnosu na prošlogodišnje ekstremne rekorde, jul je označen kao "kritična tačka". </p><p>Tokom ovog mjeseca očekuju se dugotrajni, iscrpljujući toplotni talasi, a najžešći udari prognoziraju se za sjeverne dijelove Bosne, kao i za tradicionalno užarenu Hercegovinu. Modeli pokazuju da će unutrašnjost Bosne ove sezone pretrpjeti preko 60 toplih dana, dok će južna Hercegovina goriti tokom čak 82 tropska dana.</p><h2>Suša i razorne oluje</h2><p>Ono što situaciju čini dodatno dramatičnom jeste rapidni razvoj globalnog klimatskog fenomena El Ninjo. Zvanični izvori upozoravaju da će ukupna količina padavina biti daleko ispod višegodišnjeg prosjeka, što regiju gura u ozbiljan rizik od hidrološke suše i katastrofalnih požara.</p><p>Međutim, nedostatak kiše ne znači mirno vrijeme. Pod uticajem El Niña, svako kratkotrajno osvježenje i prodor hladnijeg vazduha nakon tropskih žega nosi rizik od naglih vremenskih ekstrema, razornih lokalnih nevremena i superćelijskih oluja.</p>

Periodični fenomen zagrijavanja Tihog okeana ove godine prerasta u 'Super El Ninjo' i vjerovatno donosi olujnu jesen 

Juli donosi "crveno usijanje" sa zapada, ali jesen bi mogla biti mnogo gora

<p>I jutros je 17 šlepera natovarenih raznom robom napustilo Željezaru Zenica. Preračunajte 17x40 do 50 hiljada KM po kamionu. Iako je Zakon o preuzimanju industrijskog giganta od strateške važnosti za FBiH usvojen u oba doma Parlamenta FBiH, pljačka se nastavlja.</p><p>Zakon predviđa preuzimanje i spašavanje fabrike čelika i željeza iz ruka Gordana Pavlovića Gocija.&nbsp;</p>

<p>Ovaj partner Milorada Dodika je bogatstvo stekao "stečajnim lešinarenjem" firmi po RS-u, a kupovinom Željezare je prešao i na FBiH, i odmah zatražio proglašenje stečaja, kako bi radnike poslao na ulicu, a imovinu unovčio.&nbsp;</p><p>Nadležne institucije FBiH već sedmicama posmatraju bez reakcije dokumentovanu pljačku, i niko ne zaustavlja kamione koji izvoze svakodnevno robu vrijednu stotine hiljada KM. Ne reaguju ni policija, ni inspekcije, ni poreska uprava. Radnici Željezare se opravdano pitaju da li je Vladin specijalni zakon Lex Željezara ustvari samo kupovina vremena Pavloviću, kako bi moga iz Željezare odnijeti štoviše. Svaki kamion nosi 40-50 hiljada KM robe, pa je Pavlović tako samo jutros iz Željezare odnio više od pola miliona KM.</p><p>Radnici koji su na licu mjesta navode da kamioni odvoze u „talasima“ od po 3-4 vozila, svakih 15-20 minuta.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@AvazPress">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz Press.</a></p>

I jutros snimljeno 17 natovarenih šlepera

Institucije šute dok Dodikov partner Pavlović pustoši fabriku

<p>U Ulici Svetozara Ćorovića, u naselju Jagomir, u toku su radovi na uređenju i regulaciji korita Koševskog potoka.&nbsp;</p><p>Na terenu je trenutno vidljiva izgradnja armirano-betonskih potpornih konstrukcija koje bi trebale doprinijeti stabilizaciji obale i smanjenju rizika od klizišta i poplava.</p>

<p>Projekat realizuje Općina Centar, koja je za ovu namjenu osigurala više od 1,3 miliona KM.&nbsp;</p><p>Radovi obuhvataju uklanjanje dotrajalih konstrukcija, zemljane radove te izgradnju novih armirano-betonskih zidova.&nbsp;</p>

<p>Prema ranijim informacijama iz Općine Centar, regulacija Koševskog potoka dio je šireg projekta uređenja vodotoka na području mjesnih zajednica „Pionirska dolina“ i „Nahorevo“, s ciljem zaštite stanovništva i infrastrukture od bujičnih voda i klizišta.</p><p>Koševski potok godinama je predmet sanacionih i zaštitnih radova, a lokalne vlasti ističu da se ulaganjima nastoji spriječiti ponavljanje problema koje su u prošlosti uzrokovale obilne padavine i izlijevanje potoka.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@AvazPress/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz Press.</a></p>

Projekat realizuje Općina Centar, koja je za ovu namjenu osigurala više od 1,3 miliona KM

Betonski zidovi protiv klizišta i poplava: U toku radovi na Koševskom potoku

<p>Privrednici Bosne i Hercegovine strahuju od potpunog prekida prekograničnog saobraćaja na sjeveru i sjeveroistoku zemlje. Naime, Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) je uputila dramatično upozorenje. Gradiška, jedan od najvažnijih graničnih prelaza za kamione preko kojeg ide veliki dio domaćeg izvoza ka EU, mogao bi biti zatvoren već sutra. </p><p>Uprava navodi da bi potpisivanje međunarodnog ugovora o graničnim prelazima, najavljeno za danas u Sarajevu, moglo ostaviti BiH bez ijednog graničnog prelaza na sjeveru i sjeverozapadu. Nakon što je EU uvela novi sistem prekogranične kontrole, saobraćaj je ionako bio na rubu potpunog kolapsa. </p><h2>Ugovor o granicama</h2><p>Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sastaje se danas u Sarajevu s premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, kako bi potpisali novi ugovor o graničnim prelazima između dvije države. </p><p>Dok se u glavnom gradu pripremaju protokoli, iz UIO navode da bi potpisivanje ovog ugovora moglo već u utorak, 9. juna, zatvoriti i granični prelaz na novom mostu pored Gardiške, koji je privremeno otvoren nakon kolapsa starog mosta na prelazu u Gradišci.  </p><p>Problem je administrativne prirode, navodi Uprava, ali nosi nesagledive ekonomske posljedice za privredu i prevoznike. Naime, stari granični prelaz u Gradišci je van funkcije, nakon urušavanja mosta na Savi. Uprava je 19. maja privremenom odlukom premjestila carinu na novi most pored Gradiške, na period od tri mjeseca. </p><h2>Sporna podjela  </h2><p>Problem nastaje jer novi ugovor, koji potpisuju Krišto i Plenković, zahtijeva postojanje trajne, a ne privremene organizacione jedinice na novom mostu. Da bi carina na novom mostu mogla funkcionisati po novom ugovoru, nužno je uspostaviti stalni Carinski referat Gradiška Novi most. </p><p>To je izvodivo kroz hitnu izmjenu i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji same Uprave, koji mora zvanično usvojiti Upravni odbor UIO BiH. To je lakše reći nego uraditi, jer je odlučivanje u UIO blokirano neriješenim sporom entiteta o podjeli novca od indirektnih poreza. </p><p>Upravo je zbog toga novoizgrađeni most pored Gradiške duže od dvije godine stajao neupotrijebljen, jer je potpisivanje akata uslovljeno vraćanjem novca od indirektnih poreza, koji je Republike Srpska nezakonito zadržala. </p><h2>Teške posljedice</h2><p>Blokada Gradiške bi ostavila cijeli sjever i sjeverozapad BiH bez ijednog prelaza za kamione, pa bi se prevoznici mogli suočiti sa zatvorenim rampama.  Naročito su ugroženi hrana i robe koje zahtijevaju potpuni inspekcijski i fitosanitarni nadzor, takozvani BIP prelazi. </p><p>UIO je već alarmirala poslovnu zajednicu preko privrednih komora kako bi se pripremili za crni scenarij. Oni apeluju na vlasti da se primjena novog ugovora odgodi, dok se ne stvore administrativni uslovi. Predlažu da se do završetka sanacije starog mosta, prekogranični saobraćaj odvija prema odredbama dosadašnjeg važećeg sporazuma. </p><h2>Rizično potpisivanje ugovora</h2><p> </p><p>Potpisivanje ugovora u ponedjeljak bi moglo donijeti ogromne višemilionske štete ekonomiji s obje strane granice. Oči privrednika su sada uprte u Upravu i Vijeće ministara BiH. Ako politika ne posluša struku i ne odgodi primjenu ugovora, sjeverna kapija BiH će biti potpuno zaključana.</p>

UIO upozorava: Potpisivanje ugovora s Hrvatskom ugasit će granični prelaz

Gradiška: Novi most je postao privremeni granični prelaz nakon rušenja dotrajalog mosta

Hoće li potpisivanje ugovora zatvoriti granični prelaz u Gradišci: Birokratsko i političko gušenje privrednika 

<p>Dok evropski lideri u Tivtu poručuju da je Crna Gora viđena kao sljedeća članica Evropske unije, za Bosnu i Hercegovinu to je jasan signal: Brisel mijenja pravila igre, a regionalni voz ka EU kreće se brže nego ikada.</p><p>Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak su u Tivtu, uoči Samita EU – Zapadni Balkan, otvoreno podržali proces proširenja Evropske unije. Iako su domaćina samita izdvojili kao najnaprednijeg kandidata, ključne poruke i novi njemačko-francuski plan direktno se tiču i evropskog puta Bosne i Hercegovine.</p><h2>Novi plan Berlina i Pariza: Šansa koju BiH ne smije propustiti</h2><p>Za zvanično Sarajevo najvažnija vijest sa samita jeste zajednički non-paper Francuske i Njemačke pod nazivom „Novi zamah za proširenje“.</p><p>U dokumentu koji bi mogao redefinirati evropski put BiH, Pariz i Berlin priznaju da je dosadašnji model proširenja postao prespor, birokratiziran i nedovoljno motivirajući za zemlje kandidatkinje. Njemački kancelar Friedrich Merz bio je samokritičan prema dosadašnjoj politici Brisela:</p><p>„Ovaj dio Evrope u perspektivi pripada Evropskoj uniji i, ako tokom 13 godina nismo primili nijednu novu članicu, možemo reći da je i Evropska unija napravila određene greške. Evropska unija mora pokazati da je voljna i spremna za proširenje.“</p><p>Ovakav zaokret i pojednostavljenje metodologije otvaraju prostor da BiH, uz provođenje ključnih reformi, izbjegne višegodišnje birokratske blokade. Francuska i Njemačka ističu da će se napredak i dalje mjeriti prema zaslugama, ali da će zemljama koje provode reforme biti omogućena znatno brža integracija.</p><h2>Crna Gora kao lokomotiva regiona</h2><p>Dok se BiH i dalje suočava s unutrašnjim političkim blokadama i teškoćama u usaglašavanju reformskih zakona, susjedna Crna Gora dobila je ulogu regionalnog predvodnika. Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvoreno je poručio da su evropski čelnici stigli u Tivat kako bi pružili podršku Crnoj Gori kao sljedećoj članici Evropske unije.</p><p>„Razlog našeg dolaska je proširenje s našom novom članicom, Crnom Gorom“, kazao je Macron, naglašavajući da će proces integracije donijeti konkretne rezultate cijelom regionu.</p><h2>Lekcija iz susjedstva: Bilateralni sporovi kao trajna kočnica</h2><p>Samit u Tivtu donio je još jednu važnu lekciju za Bosnu i Hercegovinu, koja i sama ima niz neriješenih pitanja sa susjedima. Na marginama samita hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, jasno poručivši da se put ka EU ne može odvojiti od rješavanja bilateralnih sporova.</p><p>Plenković je istakao da je rješavanje otvorenih pitanja preduslov za dugoročno unapređenje odnosa, navodeći kao prioritete:</p><p>- obeštećenje logoraša i pronalazak nestalih osoba;</p><p>- procesuiranje ratnih zločina;</p><p>- povrat imovine hrvatskoj manjini i školskog broda „Jadran“;</p><p>- konačno rješenje graničnog pitanja na moru.</p><p>Za Bosnu i Hercegovinu, koja s Hrvatskom i dalje ima otvorena pitanja poput granice na moru, Trgovske gore ili imovine bh. kompanija u Hrvatskoj, ovaj susret predstavlja podsjetnik da će regionalna saradnja i rješavanje naslijeđenih sporova biti pažljivo ocjenjivani na putu ka Briselu.</p><p>Zaključak iz Tivta je jasan: Evropska unija nudi „novi zamah“, ali unutrašnje reforme i uređeni odnosi sa susjedima ostaju domaća zadaća koju Sarajevo mora završiti želi li iskoristiti priliku koja se možda neće ponoviti.</p>

Dok evropski lideri u Tivtu poručuju da je Crna Gora viđena kao sljedeća članica Evropske unije, za Bosnu i Hercegovinu ovo je jasan signal

Pogled iz BiH: Dok Crna Gora grabi naprijed, Sarajevo pred testom novog zamaha EU

<p>Kompanija Gordana Pavlovića, većinskog vlasnika Nove Željezare Zenica, ponudila je da Vladi Federacije besplatno ustupi pogon integralne proizvodnje čelika. No, ono što Pavlović planira zadržati pod svojom kontrolom je ključno za shvatanje da je riječ o lažnoj ruci spasa, a ne o velikodušnoj ponudi.</p><p>Iza ponude se krije perfidna strategija, s ciljem da Pavlović izbjegne državno preuzimanje Željezare kroz "Lex Željezara". Ako bi Vlada FBiH zagrizla mamac, to bi značilo prebacivanje milionskih operativnih rizika na budžet i kupovina dragocjenog vremena Pavloviću, dok nad fabrikom visi stečajna sjekira.</p><p>Privatni investitor zauzvrat traži od Vlade FBiH povlačenje Prijedloga zakona o postupku vanredne uprave iz parlamentarne procedure. Tobože je Pavlović zabrinut zbog dugotrajnih procedura i potencijalnih sudskih sporova teških stotine miliona maraka, pa nudi besplatan zakup kao "prečicu".</p><p>U stvarnosti, zakonsko rješenje je jedini mehanizam koji državi daje institucionalni nadzor, dok bi njegovo povlačenje vratilo proces u zonu neformalnih dogovora, bez ikakvih pravnih garancija.</p><h2>Drska podjela karata</h2><p>Finansijska i operativna konstrukcija, koju H&amp;P Zvornik predlaže Vladi FBiH i njenom preduzeću Energoinvest, graniči s ekonomskim apsurdom. Vlasnici nude "besplatan" najam Aglomeracije, Visoke peći, Čeličane i Valjaonice. </p><p>Uslov je da državni Energoinvest preuzme sve radnike integralne proizvodnje, pokriva apsolutno sve operativne troškove, sirovine, energente, te CAPEX investicije. Što je najpogubnije, država bi morala preuzeti i sve eventualne gubitke te proizvodnje.</p><p>Dok bi država krvarila finansirajući ekstremno skupi i rizični proces pokretanja integralne proizvodnje, privatni vlasnik bi se u pozadini, potpuno rasterećen troškova radne snage, bavio isključivo profitabilnim projektima. </p><p>Na njihovom spisku želja su elektro-lučna peć, solarna polja, kontejnerski terminali i slobodna industrijska zona. Dakle, plan je jasan: državi prepustiti tehnološki najteži, ekološki najkritičniji i finansijski najnepoznatiji dio posla, a za sebe zadržati čistu kremu budućeg biznisa.</p><h2>Igra skrivača</h2><p>Najveća podvala ove ponude leži u činjenici da se Nova Željezara Zenica još od februara 2026. godine nalazi u prethodnom stečajnom postupku pod palicom privremenog stečajnog upravnika. Vlasnici u saopćenju nonšalantno nude ugovor o najmu koji bi se sklopio u roku od deset dana, svjesno ignorišući pravnu realnost da je nemoguće ozbiljno pregovarati o investicijama i tržišnim ugovorima dok nad kompanijom postoji realna prijetnja stečaja.</p><p>Vlada FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije su ekspresno prozreli ovaj manevar, poručivši da se gigant poput Željezare ne može spašavati parcijalnim zakupom izolovanih radionica. </p><p>Parcijalni zakup bez kontrole nad cjelokupnim sistemom, imovinom, infrastrukturom i dozvolama služio bi samo kao prelazni aranžman. Njime bi se odgodilo sistemsko institucionalno rješenje, zadržala privatna kontrola nad ključnom imovinom, a krivica za neminovni krah i gubitke prebacila na leđa Energoinvesta, Vlade i radnika.</p><h2>Pokušaj kupovine vremena</h2><p>Pavlovićeva ponuda nije pružena ruka partnerstva, već pokušaj kupovine vremena. Ako su vlasnici zaista iskreni, država im poručuje da prvi korak nije ucjenjivanje povlačenjem zakona. Najprije trebaju hitno ukloniti prijetnju stečajem, otvoriti sve karte i finansijske knjige o povezanim licima, te prihvatiti istitucionalni okvir, poručila je juče Vlada FBiH. Sve ostalo je ekonomski neracionalna igra, u kojoj bi javni sektor preuzeo stopostotnu odgovornost i rizik, dok bi privatnom kapitalu ostala kontrola nad imovinom i odlukama.</p>

Stečajno lešinarenje po uhodanom receptu – sebi profit, Vladi dugove i radnike

Dok vrijeme teče, Pavlovićevi kamioni odnose imovinu naočigled svih 

Kupuje vrijeme i bježi od odgovornosti: Pavlovićeva klopka za Vladu FBiH

<p>Vlada Federacije BiH uzima od siromašnih i dijeli bogatima, baš poput Superhika, anti-junaka i alkoholičara iz kultnog stripa Alan Ford. Tako se može opisati najnovija podjela 22 miliona KM poticaja iz budžeta Federacije BiH.</p><p>Dnevni avaz je objavio listu 368 privatnih kompanija, koje su dobile subvencije od Vlade FBiH, vrijedne ukupno 22 miliona KM. Pojedinačne subvencije po kompaniji su iznosile i do 200.000 KM.&nbsp;</p><p>Analiza kompanija koje su dobile najviše budžetskog novca, nameće pitanje opravdanosti, odnosno postojanja bilo kakve ekonomske logike iza ovog poteza. Zašto bi Vlada FBiH sa par stotina hiljada maraka poticala poslovanje kompanije koja, na primjer, već godinama ostvaruje višemilionske profite?</p>

Objavljujemo kompletan spisak: Ovo je 368 privatnih kompanija koje su dobile subvencije Vlade FBiH

<h2>Subvencioniranje bogatih</h2><p>Na konačnoj listi za projekat „Jačanje konkurentnosti MSP“ nalazi se 146 korisnika grant sredstava tekućih transfera. Među njima, najviše sredstava su dobile kompanije koje mahom imaju višemilionske profite iz godine u godinu. </p><p>Tako je na primjer 200.000 KM novca građana dobila kompanija iForm iz Širokog Brijega. Ova kompanija u protekle tri godine ostvaruje godišnje profite od četiri do pet miliona KM, pokazuju podaci poslovnog registra CompanyWall.</p><p>Isto toliko je dobila i Industrija mesa Semić iz Visokog, iako su profiti kompanije dva do tri i po miliona KM godišnje. Tu su i Zada farmaceuticals iz Lukavca, te Bossin iz Mostara sa profitima od oko 1,4 miliona KM. </p><p>Da nešto ozbiljno ne štima sa ovakvim načinom podjele poticaja, pokazuje i podatak da je 200.000 KM dodijeljeno i kompaniji DINAM iz Sarajeva. Sudeći po poslovnom registru, računi ove kompanije su u hroničnoj blokadi, pa se postavlja pitanje kako će im uopšte biti isplaćen poticaj? </p><p>Sve navedeno otvara krupna pitanja o izboru korisnika i kontroli Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH, koje je nosilac ovog projekta.&nbsp;</p><h2>Uslovi konkursa su tek uopštene „Smjernice“ </h2><p>Kriteriji i uslovi javnog konkursa su toliko uopšteni, da ih je resorno ministarstvo u javnom pozivu za podjelu poticaja nazvalo „smjernice“. Tim smjernicama su bile obuhvaćene kompanije koje ulažu u osnovna sredstva, poput izgradnje novih proizvodnih objekata, nabavke nove opreme, ili  razvoja novih proizvoda. </p><p>Smjernicama je Vlada usmjerila poticaje i firmama koje digitalizuju poslovanje ili uvode međunarodno priznate sisteme kvaliteta, poput ISO standarda. Ovako široke smjernice, umjesto jasnih i preciznih kriterija, znače u prevodu da je Vlada poticala redovno poslovanje kompanija. </p><p>Zvanični narativi ministarstava su uvijek bezlično identtični. Formalno, iza ove raspodjele stoji javni konkurs namijenjen razvoju male privrede, obrta i jačanju konkurentnosti. Kriteriji su navodno striktni a boduje se komisijski transparentno i u skladu sa zakonom. </p><p>Međutim, privredna stvarnost u BiH pokazuje da su ovakvi javni pozivi najčešće postavljeni tako široko da idu na ruku isključivo onima koji su već finansijski i administrativno najjači, ili imaju najjače veze i poznanstva sa rukama koje upravljaju budžetom. </p><p>Velike i stabilne kompanije imaju pravne i računovodstvene timove, pa mogu bez problema "nacrtati“  savršenu prijavu na konkurs i pokupiti maksimalan broj bodova. Teorijsko opravdanje vlasti jeste da država treba "podržati i pobjednike" kako bi širili izvoz i zadržali radna mjesta. </p><p>U praksi, to je duboka distorzija slobodnog tržišta i koruptivni mehanizam izvlačenja budžetskog novca i trgovine uticajem. Takve mehanizme je do savršenstva svojevremeno doveo Jerko Lijanović, dijeleći poticaje i lažnim i pravim poljoprivrednicima, po principu – dam ti 100 a ti mi pola vratiš. </p><p>Zaboravljeni ministar je zbog toga na robiji, ali njegov modus operandi je itekako živo naslijeđe u Vladi Federacije BiH.&nbsp;&nbsp;</p>

Pravosnažno osuđen na sedam godina: Lijanović čeka poziv u zatvor!

<h2>Posuđuje da bi podijelila </h2><p>Još veća opasnost leži u potpunom odsustvu odgovornosti i koordinacije pri upravljanju javnim finansijama. U momentu kada Vlada FBiH izdavanjem euroobveznica uzima skup i dugoročan kredit od 1,6 milijardi KM, kako bi zakrpila budžetske rupe, održala tekuću likvidnost, i ugasila socijalne požare, dijeljenje bespovratnih milionskih grantova privatnim milionerima je ekonomski grijeh.</p><p>Ako državni budžet već živi na kreditnoj infuziji, onda bi Vlada svaki javni fening morala trošiti isključivo na razvojne projekte. Strukturne reforme i hitno smanjenje previsokih doprinosa na plate bi, na primjer, pomogle svim privrednicima, a ne samo odabranima. Kapitalne javne investicije u energetsku i putnu infrastrukturu bi korist donijeli cijelom društvu. </p><p>Subvencioniranje kompanija koje plivaju u profitu, dok se istovremeno javni dug prevaljuje na leđa budućih generacija, predstavlja školski primjer lošeg upravljanja javnim finansijama. Finansijske injekcije bogatima služe samo kao jeftina PR anestezija, kojom se stvara privid da vlast brine o privredi. </p><p>Suštinski, ovakva politika ne donosi dugoročni razvoj, već produbljuje jaz između povlaštene ekonomske elite i običnih građana, koji će na kraju platiti račun od 1,6 milijardi KM.</p>

Ambasadorica Italije u BiH Sara Eti Kastelani za "Avaz": EU bi ojačala širenjem na Zapadni Balkan

Izetbegović o pokušaju pljačke stoljeća: Kredit će s kamatama premašiti milijardu KM

Refik Hodžić, stručnjak za tranzicijsku pravdu i kulturu sjećanja: Srebrenica i Prijedor su dvije strane iste nepravde

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju

Crni rekord: Termoelektrane u BiH najveći trovači u regiji

Video / Halim Kurtović: Napali su mi dijete, a na policiju sam čekao više od pola sata, nisu htjeli uzeti izjave očevidaca

Video / Haos na Merhemića trgu: Zapucao se automobilom u automobil dva puta, pa onda izvadio palicu i počeo udarati ljude

Juli donosi "crveno usijanje" sa zapada, ali jesen bi mogla biti mnogo gora

Institucije šute dok Dodikov partner Pavlović pustoši fabriku

Betonski zidovi protiv klizišta i poplava: U toku radovi na Koševskom potoku

Hoće li potpisivanje ugovora zatvoriti granični prelaz u Gradišci: Birokratsko i političko gušenje privrednika

Pogled iz BiH: Dok Crna Gora grabi naprijed, Sarajevo pred testom novog zamaha EU

Kupuje vrijeme i bježi od odgovornosti: Pavlovićeva klopka za Vladu FBiH

Vlada FBiH posuđuje 1,6 milijardi KM lijevom, dok desnom dijeli budžetske milione milionerima

Ambasadorica Italije u BiH Sara Eti Kastelani za "Avaz": EU bi ojačala širenjem na Zapadni Balkan

Izetbegović o pokušaju pljačke stoljeća: Kredit će s kamatama premašiti milijardu KM

Refik Hodžić, stručnjak za tranzicijsku pravdu i kulturu sjećanja: Srebrenica i Prijedor su dvije strane iste nepravde

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju

Crni rekord: Termoelektrane u BiH najveći trovači u regiji

Video / Halim Kurtović: Napali su mi dijete, a na policiju sam čekao više od pola sata, nisu htjeli uzeti izjave očevidaca

Video / Haos na Merhemića trgu: Zapucao se automobilom u automobil dva puta, pa onda izvadio palicu i počeo udarati ljude

Juli donosi "crveno usijanje" sa zapada, ali jesen bi mogla biti mnogo gora

Institucije šute dok Dodikov partner Pavlović pustoši fabriku

Betonski zidovi protiv klizišta i poplava: U toku radovi na Koševskom potoku

Hoće li potpisivanje ugovora zatvoriti granični prelaz u Gradišci: Birokratsko i političko gušenje privrednika

Pogled iz BiH: Dok Crna Gora grabi naprijed, Sarajevo pred testom novog zamaha EU

Kupuje vrijeme i bježi od odgovornosti: Pavlovićeva klopka za Vladu FBiH

Vlada FBiH posuđuje 1,6 milijardi KM lijevom, dok desnom dijeli budžetske milione milionerima