<p>Nikolina Vujić je umjetnica koja svakim projektom pomjera granice domaće scene. Od Broadway produkcija do prvog bh. mjuzikla, od pedagoškog rada do autorskih radionica, njen talent i energija ostavljaju trag i na pozornici i iza nje.</p><p>U razgovoru za naš list Vujić otkriva šta je oblikovalo njen umjetnički put, kako izgledaju velike produkcije i zašto je mentorstvo jednako važno kao i sam nastup.</p><h2>Profesionalni standardi </h2><p><b>Vaša karijera obuhvata širok spektar uloga – od Broadway mjuzikala, preko sarajevskih pozorišta, do filmskih i TV projekata. Koja iskustva su Vas najviše oblikovala kao umjetnicu i zašto?</b></p><p>- Iskreno vjerujem da je svako iskustvo bilo važno za moj profesionalni razvoj i da me oblikovalo kao umjetnicu. Rad u različitim kulturnim kontekstima, od edukacije i profesionalnog usavršavanja u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, do angažmana u sarajevskim pozorištima, direktno je utjecao na razvoj mojih vještina i umjetničkog identiteta. Studij muzičkog teatra u Walesu bio je ključan jer mi je omogućio uvid u način rada međunarodne industrije i razumijevanje profesionalnih standarda u muzičkom teatru i filmu. S druge strane, rad u sarajevskim pozorištima dao mi je raznolikost, emotivnu dubinu i fokus. Kombinacija međunarodnog iskustva i domaće scene je u meni stvorila želju da kontinuirano ulažem u svoje usavršavanje kao i autentični izraz.</p><p><b>Među posljednjim angažmanima je i prvi bh. mjuzikl "Sarajevo, moje drago", kako biste opisali tu saradnju?</b></p><p>- Saradnju na prvom bh. mjuziklu „Sarajevo, moje drago“ autora Zlatana Fazlića Fazle, u režiji Dine Mustafića, doživljavam kao izuzetno emotivno i važno iskustvo, koje je označilo 2025. godinu. Biti dio projekta koji slavi identitet i historiju grada kroz muziku, priču i zajedništvo nosi posebnu odgovornost, ali i privilegiju. Rad sa posvećenim domaćim umjetnicima, u atmosferi međusobnog poštovanja i kreativne slobode, podsjetio me ponovo koliko sam zaljubljena u ovaj poziv i da je sve moguće, pa i biti dio prve podjele prvog originalnog bh. mjuzikla. „Sarajevo, moje drago“ je dokaz da imamo znanje, vještine, talenat i hrabrost da stvaramo autentične projekte koji ostavljaju trag.</p><p><b>Koji program smatrate najposebnijim i šta ste iz njega naučili? </b></p><p>- Najposebniji angažman za mene je rad na mjuziklu „Be More Chill“, projekt koji smo započeli moj kolega Sanjin Arnautović, ja i naš dugogodišnji mentor Rajan (Ryan) T. Nelson, profesor i muzički reditelj sa Northwestern Univerziteta u Chicagu i osnivač organizacije Broadway Across Borders. Projekt smo razvijali tokom 2025. godine, a njegov značaj prepoznao je i Univerzitet u Sarajevu uz profesorice Lejlu Jusić i Armu Tanović Branković, kao i UNFPA, Buffet institut i Northwestern univerzitet. „Be More Chill“ povezuje studente tri umjetničke akademije Univerziteta u Sarajevu: Akademiju scenskih umjetnosti, Muzičku akademiju i Likovnu akademiju, te im omogućava da rade s domaćim i američkim umjetnicima. Od marta 2025. projekat je obuhvatio Konferenciju o muzičkom teatru, rad američkih mentora sa bh. autorskim timom, razvoj prvog čina mjuzikla, radionice i masterclass programe, što kulminira premijerom 13. marta 2026. u Pozorištu mladih Sarajevo. Svjesni da je mjuzikl najkompleksnija teatarska forma, odlučili smo primijeniti zapadni produkcijski model. Ovaj proces mi je omogućio da produbim razumijevanje vođenja kompleksne profesionalne produkcije i svih slojeva muzičke režije, a ujedno je potvrdio koliko su kvalitetna organizacija, zdrava timska dinamika, otvorena komunikacija, međusobno povjerenje i jasno artikulisana zajednička vizija presudni za ostvarenje velikih umjetničkih ciljeva.</p><h2>Pravi pomaci </h2><p><b>Kao profesorica muzike i scenskih umjetnosti, vođa radionica i vokalni pedagog, kako doživljavate ulogu obrazovanja i mentorstva u umjetničkom razvoju mladih? </b></p><p>- Uloga mentora danas bi trebala da nadilazi prenošenje činjenica i tehnike. Ona znači stvaranje sigurnog prostora u kojem mladi ljudi imaju pravo da istražuju, sumnjaju, griješe i kroz to izgrade vlastiti identitet. Mentor je tu da prepozna potencijal, ali i da razumije osobu iza talenta, njene strahove, ambicije i unutrašnje dileme. Iz mog ugla, pravi rad počinje tek kada uspostavimo povjerenje. Vjerujem u pristup koji mladima daje priliku da kroz iskustvo upoznaju sebe, da razvijaju samosvijest i emocionalnu inteligenciju, jednako kao i tehniku. U svom radu nastojim da ih podržim da pronađu vlastiti glas i sigurnije stanu iza svojih izbora. Smatram da je autentičnost najveća vrijednost koju svaki pojedinac nosi u sebi, bez obzira na put kojim će dalje ići. Kada mlada osoba osjeti da je viđena i prihvaćena, tada se dešavaju pravi pomaci, i umjetnički i ljudski. Za mene je mentorstvo partnerski odnos. To je proces u kojem zajedno rastemo, jer svaki susret donosi novu perspektivu i podsjetnik je da učimo kroz čitav život.</p><h2>Razvoj vještina</h2><p><b>Šta su Vaši naredni profesionalni ciljevi? Postoje li projekti ili uloge o kojima posebno sanjate? </b></p><p>- Trenutno sam u potpunosti posvećena finalnoj fazi režije i produkcije mjuzikla „Be More Chill“, kao i radu sa svojim učenicima koji su odlučili bolje upoznati svoj instrument, te razviti svoje pjevačke i scenske vještine. Pored angažmana u teatru, započela sam rad na jednom meni jako dragom muzičkom projektu, a pored toga uvijek maštam i o različitim filmskim projektima, koji će vjerujem doći u pravi čas.</p>

Kombinacija međunarodnog iskustva i domaće scene je u meni stvorila želju da kontinuirano ulažem u svoje usavršavanje

Umjetnica Nikolina Vujić za "Avaz": Autentičnost je najveća vrijednost koju nosimo u sebi

<p>Jedan od najtraženijih stand-up komičara u regiji Goran Vinčić Vinča uskoro stiže pred bosanskohercegovačku publiku. U Sarajevu će 1. aprila u dvorani "Mirza Delibašić" u Skenderiji izvesti svoj treći samostalni show "Komedija je ozbiljna stvar", čime će Skenderija na jednu noć postati najveća stand-up pozornica u Bosni i Hercegovini.</p><p>Nakon uspješnih šou programa "Dežurni krivac" i "Reci mi da se šališ", Vinča publici donosi novi materijal u kojem kroz prepoznatljiv, direktan humor govori o društvu, odnosima i svakodnevnim situacijama. </p><h2>Pore društva</h2><p>Vinča posljednjih godina puni dvorane širom regiona, a veliki uspjeh karijere očekuje ga i krajem godine, kada će nastupiti u Areni Zagreb. Osim stand-up scene, sve češće se pojavljuje i na filmskom platnu o čemu je, uz turneju i planove za naredni period, govorio u razgovoru za naš list. </p><p><b>&nbsp;Bosanskohercegovačku publiku uskoro očekuje Vaš novi šou "Komedija je ozbiljna stvar". Kako komedija postaje ozbiljna i može li smijeh zaista biti svojevrsni lijek?</b></p><p>- Na nastupu ćete vidjeti zašto je komedija ozbiljna stvar. Ljudi često kažu da je ozbiljno baviti se komedijom, ali komedija ponekad zaista postane ozbiljna stvar – posebno kada možda dira u svete krave u koje se „ne bi smjelo dirati“. Tada to postaje vrlo ozbiljno. Evo, bit će prilike da o tome govorim, ali pitanje je kako je danas raditi komediju. Možda zvuči čudno, ali čini mi se da nam je, što nam je gore, komedija sve potrebnija. Mislim da to dokazuje i popularnost filma "Svadba", ali i stand-up komedije, komičnih predstava i emisija. Ta komedija koja je neposredna i iskrena vrlo dobro pogađa u pore društva. Jasno je da ljudi koji to slušaju imaju potrebu da dođu, da se malo zabave, a kasnije i da prepričavaju te situacije i prepoznaju se u njima.</p><p></p>

<p><b>Koliko je danas važno da kultura i umjetnost otvaraju društveno važne teme i da li je teško baviti se time?</b></p><p>- Pa dobro, ja sam seljačina, pa ne znam koliko je ovo moje uopće kultura. Ali važno je. Tek u posljednjih nekoliko godina, kako se film razvijao, glumci su počeli postajati zvijezde. Ranije su glumci često bili na nivou dvorskih luda – kroz šalu se moglo provući svašta, kritikovali su vlast i sve ono što ne valja u društvu. Stand-up je možda samo najdirektniji oblik toga. Opet i kod komičara ima raznih pristupa. Kada je riječ o političkoj satiri, recimo, mislim da ima puno boljih ljudi koji to rade, poput Zorana Kesića i Zorana Šprajca. Sve neki Zorani, koji se bave time na kvalitetan način. Ja sam zauzeo poziciju nekoga iz naroda ko se trudi šaliti na račun svakodnevnih situacija s kojima se manje više svi možemo povezati. S druge strane, pokušavam pokazati stvari onakvima kakve jesu. Ali tu mora postojati odgovornost komičara. Ne može sad čovjek izaći i reći svašta pod egidom slobode govora i činjenice da je komičar. Ipak treba postaviti odgovornost i prije svega to mora biti duhovito. Jer kada nasmiješ i one koje zafrkavaš – onda si uspio.</p><p><b>Spomenuli ste da ste ostali isti uprkos popularnosti. Kako ste uspjeli zadržati tu autentičnost?</b></p><p>- Udebljao sam se, da. Pa ne znam, ostao sam isti. To će, ustvari, drugi prosuditi. Ja sam sebi uvijek isti. Uvijek sam onaj tip koji, bez obzira na sve što se događa, i dalje ne može vjerovati da mu se to događa. Možda zvuči kao floskula kada kažem: "Ne mogu vjerovati da se ovo događa", ali to je istina. Sve što sada radim… u meni su, kako kažu, dva vuka. Jedan je egoističan i govori: "Daj još, daj." A drugi jedva diše i ne može vjerovati gdje se nalazi, šta će reći, kako će izaći pred ljude, hoće li se neko uvrijediti. Uvijek postoji ta borba između samouvjerenog dijela mene i onog koji se boji svega. Za sada mislim da to dobro balansiram. Kako god da se osjećam, pristupam svemu iskreno i direktno. Pa dokle bude išlo – vidjet ćemo. Dok me ne zabrane, valjda neće.</p><h2>Veliki uspjeh</h2><p><b>Započinjete bosanskohercegovačku turneju, a u Sarajevu nastupate 1. aprila, na međunarodni dan smijeha. Ima li u tome simbolike ili je slučajnost?</b></p><p>- Ispalo je kao slučajnost, ali nekako mislim da je to grad kojeg je obilježio humor – od Nadrealista pa nadalje. Uvijek se govori da su svi duhoviti ljudi iz Sarajeva. Tu su Maca, Đuro, ali i brojni drugi ljudi koji se bave stand-upom i monokomedijom. Tu je i Kerim Čutuna, kojeg sad ne smijemo izostaviti jer ipak on je, kako se kaže, izdanak mlade generacije zaista sjajnih i duhovitih ljudi. Zato mi je posebno drago što sam tu. Čak razmišljam, ne sada, jer je tek početak turneje, ali prvi specijal sam snimao u Zagrebu, drugi u Beogradu, a ozbiljno razmišljam da treći snimim baš u Sarajevu. Na taj način bih pokazao da ovo radimo regionalno i da smo, barem što se humora tiče, jednaki ili vrlo slični.</p>

<p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Uskoro ćemo Vas gledati u filmu "Pisma snova" Harisa Dubice. Koji su još planovi, radite li na još nekim filmskim projektima?</span></p><p>- Da, 21. decembra nastupam u Areni. Iskreno, ja još ne mogu da procesuiram ni Skenderiju ni Borik. Za sada se pravim kao da je to sve normalno. Tek kada se datum približi, počet će da se tresu gaće ili šta već. Što se filmova tiče, imamo nekoliko projekata i scenarija koje bih volio da radimo. Trenutno čekamo da Haris završi ostatak filma i da to izađe. Mislim da je to vrlo zanimljiva uloga, kast je odličan, ljudi su sjajni. Haris je, kako ja volim reći, lud – ali u pozitivnom smislu. Vjerujem da će film biti odličan i da će ga publika dobro prihvatiti, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji.</p><p>&nbsp;Možemo li Vas očekivati i u nastavku filma "Svadba", s obzirom na to da svi samo o tome govore?</p><p>- E to, da, sad ne znam, vidjet ćemo. Meni je bilo sjajno na setu. Snimao sam samo jednu scenu, ali svi su bili jako veseli. Još i prije ovog cijelog „hajpa“ govorili su da bi mogao ići drugi dio, i to se negdje planiralo. Naravno, kod nas je s filmovima uvijek sve neizvjesno. A sad, definitivno, ići će drugi dio, tako da čekam poziv produkcije. Samo da znate, publika kaže da im je žao što me nema više u filmu, pa eto razmislite – možda u sljedećem dijelu da budem barem dvadeset sekundi.</p>

<h2>Detalji šoua</h2><p>Sarajevska premijera u Skenderiji ujedno je i centralni događaj velike bosanskohercegovačke turneje "Komedija je ozbiljna stvar", tokom koje će Vinča nastupiti u više gradova širom zemlje. Nakon Gradiške (10. mart), slijede Sarajevo (1. april), Mostar (15. april), Zenica (16. april), Žepče (17. april), Gračanica (18. april), Derventa (19. april), Tuzla (20. april) i Bijeljina (21. april). Ulaznice su dostupne putem platformi Entrio.ba i Mondoco.ba, kao i na blagajnama dvorana.</p><p><br></p>

Kako god da se osjećam, pristupam svemu iskreno i direktno

Uoči bosanskohercegovačke turneje Goran Vinčić Vinča za "Dnevni avaz": Sarajevo je grad kojeg je obilježio humor

<p>Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja – institucija koja je od skromnog početka izrasla u nezaobilaznog čuvara kulturnog i historijskog naslijeđa glavnog grada. Osnovan s misijom da prikuplja, proučava i prezentira bogatu prošlost Sarajeva, Muzej je tokom decenija postao mjesto susreta epoha, priča i identiteta – ustanova koja svjedoči o kontinuitetu grada koji je kroz stoljeća mijenjao oblike, ali ne i svoju dušu.</p><p>Od prvobitnog sjedišta u Vijećnici, Muzej danas ima matičnu zgradu s depoima i administracijom (vila Koste Hermana), te pet muzejskih objekata: Svrzina kuća, Despića kuća, Brusa bezistan, Muzej Sarajevo 1878-1918 i Muzej Jevreja BiH. </p><h2>Duga historija</h2><p>Godišnjica je bila prilika da se podsjeti na značaj ove institucije, ali i da se otvore pitanja o njenoj ulozi u savremenom društvu. O tome, kao i o planovima za budućnost, razgovarali smo s direktoricom Muzeja Sarajeva Indirom Kučuk Sorguč.</p><p>- Muzej Sarajeva je kroz svoju dugu historiju bio i ostao živa institucija kolektivnog pamćenja Sarajeva, mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost – ne kao apstraktne crtice iz udžbenika, nego kao stvarne priče koje oblikuju identitet našeg grada. Kroz muzeološki obrađene predmete i izložbe u naših pet depandansa – od neolita, antike, osmanske i austrougarske arhitekture do priča Jevreja Bosne i Hercegovine i svakodnevnog života Sarajeva – mi čuvamo sjećanja koja bi bez nas i bez srodnih institucija nestala u prolazu vremena – rekla nam je Kučuk Sorguč. </p><p>Prateći dinamiku savremenog društva, Muzej je, dodaje, nastojao prilagoditi sadržaje svim generacijama.</p><p>- U današnjem dinamičnom društvu, gdje se informacije brzo izmjenjuju, naša je uloga prevoditi historijske narative na jezik koji razumiju savremene generacije. To radimo kroz interaktivne programske sadržaje – VR priče, edukativno-kreativne radionice, pozorišne predstave, multimedijalne pristupe i događaje koji historiju čine bliskom i relevantnom. Program koji smo organizirali 19. februara, uključujući predstave Karađoza za djecu i edukativne radionice, pokazuje kako muzejski prostor može biti mjesto učenja kroz igru, kreativnost i iskustvo, a ne hermetični neoživljen repozitorij. Takav pristup omogućava da naše kolektivno pamćenje ne ostane unutar zidova muzeja, već da živi u svakoj generaciji građana – povezujući ih s korijenima, ali i potičući kritičko razmišljanje o identitetu Sarajevu danas – dodala je direktorica ove institucije.</p><h2>Više misija</h2><p>Strategija razvoja Muzej Sarajeva, dodaje, zasniva se na jačanju edukativne uloge, digitalizaciji sadržaja, internacionalnoj saradnji i razvoju naučno-istraživačkog rada. Fokus je na programima za mlade i porodice, interaktivnim i multimedijalnim postavkama te većoj digitalnoj dostupnosti muzejske građe.</p><p>Istovremeno, Muzej će intenzivirati saradnju s regionalnim i evropskim partnerima kroz zajedničke projekte i gostujuće izložbe, ali i nastaviti njegovati nematerijalno naslijeđe, poput programa „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“. Posebno važan segment ostaje naučno-istraživački rad i izdavanje stručnog časopisa „Prilozi za proučavanje historije Sarajeva“ čime Muzej potvrđuje svoju ulogu relevantne kulturne i naučne institucije.</p><p>- Naš cilj je da Muzej Sarajeva bude istovremeno čuvar baštine, edukativni centar, međunarodni kulturni partner i relevantna naučno-obrazovna i kulturno-umjetnička institucija – mjesto gdje prošlost nije zatvorena u vitrini, već aktivno sudjeluje u oblikovanju savremenog identiteta Sarajeva – pojasnila je Indira Kučuk Sorguč.</p>

Čuvamo sjećanja koja bi bez nas i bez srodnih institucija nestala u prolazu vremena, kaže Kučuk Sorguč

Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja: Mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost

<p>Film „Svadba“ postao je više od kino hita. Postao je događaj. Priča je donesena bez zadrške, sale su ispunjene, a reakcije publike iskrene i glasne. U središtu te priče je Marko Grabež, koji je likom Nebojše donio rijetko viđenu kombinaciju humora, nesigurnosti i topline.</p><p>Njegov profesionalni trenutak dolazi paralelno na dvije scene. Na filmskoj, gdje gradi slojevite likove, i na muzičkoj, gdje s bendom KOIKOI nastupa energično i bez kompromisa. Bend će uskoro, 10. aprila, nastupiti i u Sarajevu.</p><p>Razgovarali smo u trenutku kada se profesionalni i lični horizonti šire brže nego ikad.</p><h2><b>Nestvarni rezultati </b></h2><p><b>Film „Svadba“ nastavlja rušiti rekorde i oduševljavati regionalnu publiku. Šta je Vama donijela glavna uloga u ovom ostvarenju i rad sa, zaista, vrhunskom ekipom?</b></p><p>- Prije svega neka divna prijateljstva. Mislim da smo se kao ekipa jako brzo, maltene već na prvim probama prepoznali i povezali. Čini mi se da je takva atmosfera i jedan kolektiv, koji je Igor Šeregi sjajno 'castovao' doprinijelo ovakvom nestvarno rezultatu. Gotovo sam siguran da su dobar scenarij, ali i ekipa koja diše kao jedan organizam preduslov za uspješan film. Mnogo smo se smijali na snimanju i uživali u svakom kadru. Nekako verujem da ako se mi prvi ne smijemo, onda se vjerovatno neće smijati ni publika. Uživao sam gradeći lik Nebojše. Oduvijek su me privlačili takvi pogubljeni, smušeni i ponekad smotani likovi poput Rodnija ('Only fools and horses'), Fila Danfija (Phill Dunphy) ('Modern family') ili recimo Bogdan Diklić ('Maratonci trče počasni krug'). Čini mi se da pored mnogih dominantnih 'tough' muških likova na ovim prostorima, lik Nebojše negdje dođe kao prostor za predah. Uživamo u uspjesima filma, trudimo se da idemo na sva gostovanja i premijere, maltene smo kao bend koji je već mjesec i po dana na turneji. I to jednoj prezabavnoj i uzbudljivoj turneji prepunoj euforije i divnih reakcija u svakoj sali i svakom gradu.</p><p><b>Postoji li trenutak sa snimanja koji Vam je posebno ostao u sjećanju?</b></p><p>- Pamtim scenu ispred crkve, jer nam je to bila prva scena gdje je cijela glumačka ekipa snimala zajedno. Nekoliko kolega je imalo nekoliko sjajnih lapsusa u tekstu nakon kojih nismo mogli da se vratimo normalni u kadar. U jednom trenutku smo se toliko smijali da je Šeregi prekomponovao kadar, tako da u drugom planu stoji manje glumaca, kako se ne bi vidjeli uplakani pogledi od smijanja. Slična situacija je bila i sa scenom porođaja na plaži. Kad ste okruženi takvim legendama i majstorima komedija, u svakom trenutku vi imate neku liniju radnje koja je urnebesna i prosto ne znate šta će vas iznenaditi sljedeće. Trebalo je mnogo koncentracije kako bih ostao pribran i ozbiljan. Ne kažem da sam uspio…</p>

<p><b>Uz glumu, aktivni ste i s bendom KOIKOI – u aprilu nastupate u Domu mladih. Kako je iskustvo nastupanja pred publikom drugačije od glume?</b></p><p>- Nastupanje sa bendom ima mnogo sličnosti, ali i jednu ključnu razliku u odnosu na nastupe u pozorištu. Mi kao bend nastup doživljavamo kao performans, dosta sarađujemo sa rediteljima i za samostalne koncerte se trudimo da imamo 'režirani' tj. smišljeni nastup sa određenom dramaturgijom koju ne gradimo samo kroz odabir redoslijeda pjesama, već i kroz postupke postavku benda, kretanje na sceni, interakciju sa publikom, posebno osmišljenim dizajnom svjetla i sl. Glavna razlika je ipak u tome što je nastup sa bendom negdje spontaniji, jer ti ipak koncert kao drugačiji oblik performansa od pozorišta nudi manje konvencija i okvira, tako da imaš direktniji i negdje siroviji pristup emociji. Gluma mi je pomogla da imam odlične osnove za nastup sa bendom, a opet mislim da su mi nastupi sa bendom pomogli da budem bolji glumac. Jako sam sretan da imam priliku da imam dvije jednako divne profesije koje se tako podržavaju.</p><h2><b>Novi planovi</b></h2><p><b>Mlad ste glumac i muzičar – kako uspijevate balansirati između privatnog života, snimanja i muzičkih obaveza?</b></p><p>- Iako nisam pobornik parole da ne treba da postoji work-life balans jer mnogi kažu da je to 'sve jedan život', kod mene je došlo to velikim preplitanjem svega i za sada to dobro funkcioniše. Dobar primjer te isprepletenosti je predstava 'Otac' u Ateljeu 212 za koju je muziku komponovao KOIKOI i izvodi je uživo, a ja pred toga imam i glumačku ulogu. Sa druge strane, sa kolegama iz svijeta filma često sarađujemo na spotovima KOIKOI. Bend je kao porodica, posao glumca je kreativan i dinamičan. Ljetne turneje često produžimo u porodične odmore i pronalazimo modele da sve funkcioniše. Zahvalan sam na tome.</p>

<p><b>Već se govori o nastavku „Svadbe“, možete li nam otkriti još neke buduće planove u karijeri?</b></p><p>- U toku je priprema snimanja projekta reditelja Siniše Cvetića, filma pod nazivom 'Hajduci'. Pored toga bend KOIKOI je prije dva dana ušao u proces pripreme još jedne predstave, ovog puta kao kompozitorski tim na predstavi reditelja Paola Mađelija (Magelli) u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu. A podijelio bih i planove benda jer smo odnedavno postali dio holandsko-britanske EBB booking agencije i već ovog ljeta imamo zakazane nastupe na vodećim evropskim festivalima. Nažalost nisam u mogućnosti da otkrivam detalje jer je pravilo industrije da prvo vijest dijele festivali, ali strašno se radujemo što ćemo nastupati na festivalima sa nekim od naših muzičkih idola i uzora.</p>

Linda Begonja za "Avaz" o ljubavi prema sceni, filmskom hitu "Svadba" i važnosti granica: Humor postaje instrument otpora

<p><b>Šta sarajevska publika može očekivati?</b></p><p>- KOIKOI je bend koji uvijek stavi srce na sto. Tu smo beskompromisni. Dešavalo nam se da uslijed ljetnih gužvi na granicama putujemo po 18 sati do naredne destinacije gdje imamo koncert. Igrom slučaja prethodno smo bili u Bosni i Hercegovini i mudro smo kupili hurmašice koje su nas kasnije držale u snazi za put i nastup, ali ono što želim da podijelim jeste da smo svirali kao da nam je to najvažniji nastup. Pored toga što mnogo sviramo, dosta posjećujemo koncerte i znamo da publika uvijek tačno osjeća bend. Važno nam je da niko ne izađe sa KOIKOI koncerta bez osjećaja da smo dali sve od sebe. U Sarajevo stižemo nakon velikih samostalnih koncerata, da publici predstavimo novi i stari album. Dugo nismo bili kod vas i jako se radujemo ponovnom susretu sa publikom i prijateljima.</p>

U Sarajevo stižemo nakon velikih samostalnih koncerata, priča umjetnik

Od hit filma "Svadba" do benda KOIKOI, Marko Grabež za "Dnevni avaz": Dva svijeta, ista emocija

<p>Mlada glumica Anastasija Dunjić pripada generaciji umjetnika koji hrabro i posvećeno grade svoj put između pozorišne scene i malih ekrana. Publika ju je imala priliku gledati u predstavama koje otvaraju važna društvena pitanja, ali i u televizijskim projektima koji donose drugačiji i savremeniji izraz domaćoj produkciji.</p><h2>Važne teme</h2><p>O svom umjetničkom putu, izazovima mlade glumice, pozorištu kao prostoru slobode i planovima za budućnost govorila je za „Dnevni avaz“. </p><p>Najprije smo se dotaknuli predstave „Snajper“, realizirane u okviru novoosnovanog Teatar071, koja je oduševila publiku.</p><p>- Proces je bio veoma uzbudljiv. Kada radite sa dobrom ekipom, pod vodstvom reditelja Dine Mustafića, sve ide lako. Željeli smo da napravimo jednu novu i drugačiju stvar zajedno sa direktorom novoosnovanog teatra Senadom Alihodžićem i ja mislim da smo uspjeli u tome. Igranja su bila rasprodata, publika je bila puna impresija. Kolega Vedad Čano i ja kao mladi glumci smo bogatiji za još jedan dobar i veoma zreo proces. Samim tim novoosnovani Teatar071 donio je pravo osvježenje za publiku – rekla nam je Dunjić. </p><p>Mlada glumica smatra da je veoma važno da postoje ovakvi prostori, koji daju slobodu, neovisnost, a ujedno i otvaraju važna pitanja.</p><p>- Jedan ovakav prostor daje priliku mladim ljudima da govore o aktuelnim dešavanjima u društvu. Drago mi je da u Sarajevu postoji takvo mjesto, nadam se da će ih biti još više, jer sam kroz ovaj projekat vidjela kolika je zainteresovanost publike da gleda nešto novo i drugačije, a tiče se problema sa kojima se susrećemo danas – pojasnila je mlada glumica te dodala: </p><p>- Važno je da se govori o temama koje mogu popraviti stanje u društvu, a kada to možeš da radiš kroz umjetnost, evo konkretno kroz teatar, nema ljepšeg i boljeg osjećaja.</p>

<h2>Ogromna ljubav</h2><p>Osim rada na pozorišnoj sceni, Anastasija Dunjić prepoznatljivo je i TV lice. Serija „Komar“ tako je uvrštena i u program Berlinale Series Market – Selects, što, dodaje, nije mala stvar za našu kinematografiju. S našim čitateljima podijelila je i na kakvim projektima trenutno radi.</p><p>- Igrala sam u seriji 'Komar' autora Timura Makarevića koja se trenutno prikazuje na malim ekranima i koja je veoma gledana i ljudi su zaista oduševljeni i željni su nekog novog žanra i izražaja, a to ova serija jeste i ponosna sam na nju! Trenutno radim na predstavi „Ubistvo u Orijent Ekspresu“ u režiji Andreja Cvetanovskog u Narodnom pozorištu Sarajevo. Premijera predstave je zakazana za 10. mart, a reprizna izvođenja su 11. i 26. marta. Dođite da nas gledate – poručila je Dunjić.</p><p>S obzirom na to da je jako mlada, a izazova u kulturi je mnogo, otkrila nam je i kako uspijeva održati dosljednost. Kako kaže, ključ je u ljubavi prema pozivu.</p><p>- Ja sam imala tu sreću da mi se ukazala prilika da još kao student radim na različitim projektima i veoma sam zahvalna na tome. Rad, trud, ambicija i jaka volja se definitivno isplate. Ono što me motiviše i vodi naprijed jeste ogromna ljubav prema ovom poslu – istaknula je Dunjić.</p>

Stoljeće „Male Floramye“ – Aida Čorbadžić o bezvremenskoj junakinji: Duša koja pjeva o ljubavi iz ljubavi

<h2>Kompatibilne oblasti</h2><p>Za kraj smo je pitali čime bi se bavila da nije glumica.</p><p>- Pored glume, moja velika ljubav jeste i muzika. Završila sam osnovnu muzičku školu, smjer klavir i solo pjevanje. Željela bih i muzikom da se bavim u budućem vremenu i nadam se da ću tu želju i ostvariti. Gluma i muzika su kompatibilne i idu ruku pod ruku. U svakom slučaju, bavila bih se umjetnošću – zaključila je Dunjić.</p>

Važno je da se govori o temama koje mogu popraviti stanje u društvu, kaže

Anastasija Dunjić o teatru i istrajnosti: Rad, trud i jaka volja se definitivno isplate

<p>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo opereta „Mala Floramye“ ponovo pronalazi svoj glas, emociju i publiku. Među umjetnicima koji joj udahnjuju život posebno mjesto pripada prvakinji sarajevske Opere Aidi Čorbadžić, čija interpretacija naslovne junakinje spaja vokalnu virtuoznost i snažnu glumačku osjećajnost.</p><h2>Između lakoće i težine</h2><p>Floramye nije samo operetna heroina – ona je lik koji se proteže između mladalačke zanesenosti, ratnih lomova i zrelosti koju donosi vrijeme. Upravo u toj transformaciji krije se izazov, ali i ljepota uloge koja se, kako ističe Čorbadžić, ne igra samo glasom nego i srcem.</p><p>U razgovoru za naš list istaknuta umjetnica govorila je o emotivnoj povezanosti s ovim bezvremenskim projektom, energiji ansambla te o tome zašto publika danas, možda više nego ikada, traži autentičnu emociju i živ susret s umjetnošću.</p><p><b>Kao prvakinja Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, kako doživljavate povratak operete „Mala Floramye“ na scenu u godini kada se obilježava stotinu godina od njene praizvedbe. Kako ste gradili ovaj lik i u čemu je njegov najveći umjetnički izazov, vokalno i, naravno, glumački?</b></p><p>- Mala Floramye je jedna od uloga koja se osjeća, voli, živi. Duša koja pjeva o ljubavi iz ljubavi. Ona je simbol nježnosti, snage i transformacije od mlade zaljubljene djevojke do žene koju životne okolnosti i rat ne slome. Najveći umjetnički izazov kod Male Floramye je zadržati vokalnu “lakoću” dok istovremeno glumački donosite svu težinu, koju sa sobom nose nostalgija i čežnja.</p><p><b>Djelo odiše mediteranskim duhom, nostalgijom i humorom. Kako pronalazite balans između tehničke zahtjevnosti, lakoće, šarma i topline koje publika očekuje od ove operete?</b></p><p>- Balans pronalazim vrlo jednostavno - u radosti same igre ovog prekrasnog djela. Tehnika se negdje podrazumijeva, ali iskrenost i toplina dolaze iz srca, a to je ono što publika prepoznaje. Kako? Divni Ivan Leo Lemo, režiser naše „Male Floramye“, nas je od prve probe obasuo ljubavlju i povjerenjem, a mi mu sa radošću uzvratili. Hvala ti za ljubav, dragi Lemo. Hvala ti za našu predstavu.</p><h2>Dirigent i orkestar</h2><p><b>Koliko orkestar utječe na energiju i emociju koju prenosite publici?</b></p><p>- U samom procesu nastajanja predstave orkestar nam se pridružuje na samom kraju i diktira puls predstave. Kada dirigent i orkestar udahnu život partituri. To pjevaču daje krila, kolegama iz baleta vjetar u leđa i tek je onda sve na svom mjestu, a čarolija može da počne.</p><p><b>Kako vidite poziciju opere danas u savremenom društvu?</b></p><p>- Mislim da publika danas, zasićena digitalnim svijetom, i više nego ikad traži autentičan ljudski glas i živu emociju. Operu moramo igrati iskreno i strastveno, a bar toga u našem ansamblu ne fali. Slijedi svijetla budućnost sarajevske opere.</p>

<h2>Živa umjetnost</h2><p><b>Smatrate li da publika pokazuje novu znatiželju prema ovom žanru i šta je, prema Vašem mišljenju, ključno da bi opera ostala živa, relevantna i bliska novim generacijama?</b></p><p>- Ključ za privlačenje novih generacija je upravo u tome da im pokažemo da su te priče univerzalne i da opera nije muzej, već živa umjetnost. Sa vještim režiserskim rješenjima opera se može približiti publici. To je sjajni Ivan Leo Lemo, veliki zaljubljenik i poštovalac djela Ive Tijardovića, i dokazao prošle godine u Splitu kada je praizvedena opera Ive Tijardovića “Dioklecijan”. Igrajući Valeriju, Dioklecijanovu kćer, imala sam čast biti dijelom i te magije koju je Lemo stvorio na sceni HNK Split. Poseban je doživljaj bilo premještanje zadnjeg čina predstave iz standardnog okruženja na Peristil, kako za publiku tako i za izvođače.</p>

Jedna od uloga koja se osjeća, voli, živi l Čarolija može da počne, priča prvakinja sarajevske Opere

<p>Opereta „Mala Floramye“, stotinu godina nakon  praizvedbe, ponovo oživljava na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Nakon trogodišnje pauze, kultno djelo splitskog kompozitora Ive Tijardovića vraća se pred sarajevsku publiku 27. i 28. februara u 19.30 sati, donoseći duh Mediterana, nostalgiju i bezvremensku priču o ljubavi koja nadživljava vrijeme.</p><p>Tokom probe kojoj smo prisustvovali, iza kulisa je vladala uzbudljiva atmosfera. Orkestar i solisti usklađuju posljednje muzičke detalje, dok se koreografija precizno dorađuje do najsitnijih pokreta. Kostimi i scenografija već prizivaju mediteranski ambijent i humor koji ovu operetu čine bliskom publici i danas.</p><p>Naslovnu ulogu tumači prvakinja sarajevske Opere Aida Čorbadžić, koja ističe da ova predstava za ansambl ima i posebnu emotivnu vrijednost.</p>

<p>- Počeli smo probe 2020. godine i baš u trenutku kada smo trebali krenuti s radom na sceni, došla je korona i onda je naša “Mala Floramye” čekala svoj nastavak dvije godine. I u samoj priči, Floramye u prvom činu je ona mlada djevojka, nestašna i zaljubljena. U drugom činu se dešava rat i treći čin je gdje se vraća njena ljubav i događa se 'sretan kraj'. Tako je isto bilo sa našom Floramye. Desila se ljubav 2020. godine, čekali smo izvjesni period i eto 2022. godine se rodila naša Floramye. Četiri godine nismo igrali tako da smo svi uzbuđeni i radujemo se jer mnogo volimo ovu predstavu - rekla je umjetnica na konferenciji za medije.</p><p>Predstava nastaje pod dirigentskom palicom maestra Hari Zlodre i u režiji Ivana Lea Leme.</p><p>Kako ističe Zlodre, rad u Sarajevu obilježila je spremnost i profesionalizam ansambla.</p><p>- Krasni umjetnici koje sam zatekao ovdje, vokalisti, solisti, odličan orkestar, predivan zbor, balet jako uvježban, tako da smo praktički u tri-četiri dana napravili posao i vratili “Malu Floramye” u život nakon gotovo tri godine. To je bio dosta težak rad, ali smo uz probe dostigli jedan nivo s kojim sam jako zadovoljan i vidim da su i drugi zadovoljni. Nadam se da ćemo napraviti lijepu predstavu. Ono što sam zatekao jeste već spremne ljude, a onda nije problem napraviti posao do kraja i finalizirati cijelu stvar - pojasnio je dirigent i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu i dugogodišnji saradnik Hrvatskog Narodnog kazališta, također u Splitu.</p>

<p>U opereti nastupaju Hanadi Karić, Vedrana Arapović, Ileš Bečei, Gina Tipurić, Nedim Bašić, Siniša Markanović, Majo Marilović, Dejan Kajević, Jasmin Bašić, Josip Katavić i Dejan Bojanić. Lik pukovnika Monforta tumači glumac dramskog ansambla Mak Čengić, dok u predstavi učestvuju i solisti te Hor Opere i Balet Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><p>Autorski tim čine koreografkinja Belma Čečo Bakrač, scenografkinja Vesna Režić i kostimografkinja Amna Kunovac Zekić.</p><p>Ulaznice za predstave dostupne su putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme karter.ba te na blagajni pozorišta.</p>

Naslovnu ulogu tumači prvakinja sarajevske Opere Aida Čorbadžić, koja ističe da ova predstava za ansambl ima i posebnu emotivnu vrijednost

Pogledajte posljednje pripreme: "Mala Floramye" spremna za povratak na scenu

<p><br></p><p>JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo publici donosi novu pozorišnu komediju „Teško je promijeniti dlaku“, autora i reditelja Feđe Isovića. </p><p>Radnja predstave prati Grubog, lokalnog kriminalca koji s ambicioznom suprugom Bibom živi u luksuznom stanu, okružen ljudima iz političkog i društvenog vrha. Njihova želja za ugledom i ulaskom u „visoko društvo“ pokreće niz komičnih i moralno upitnih situacija. Kada se njihov život ispreplete s predsjednikom političke stranke i njegovim krugom moćnika, granice između kriminala i politike postaju gotovo neprimjetne. Predstava kroz duhovite dijaloge i britku satiru razotkriva licemjerje elite i mehanizme moći, postavljajući pitanje koliko je zaista teško – ili nemoguće – promijeniti vlastitu „dlaku“.</p><h2>Domaća dramaturgija</h2><p>O projektu je za „Dnevni avaz“ govorila glumica Aida Bukva, koja ističe značaj domaće dramaturgije i savremenog pristupa temi.</p><p>- Nadam se da publika može očekivati dobru zabavu. Feđa Isović je napisao jedan moderan tekst o našem društvu i generalno nama u savremenom dobu. S te strane važno je da je to domaća dramaturgija, da imamo svoj tekst sa modernim likovima i situacijama i idejom koja je, bez obzira na sve, ideja o humanizmu, plemenitosti. Unutar ovakve naše situacije kakve jeste treba tražiti neke svijetle tačke, treba naći načina i razloga da čovjek, recimo, kroz ovu komediju ipak adresira neke ozbiljne teme. Jeste komedija, jeste zabavno, a mislim da u pozadini priča o nečemu važnom i ozbiljnom za sve nas – rekla nam je Bukva. </p><p>Naglašava da je humor često najefikasniji način da se progovori o ozbiljnim pitanjima.</p><p>- Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor zato što ih svijet tek tako prihvaća, kada su rečene na šaljiv način. Izbjegavamo da bilo ko bude lično adresiran, pričamo generalno o ljudskim osobinama, manama i problemima s kojima se svi u ovoj ili onoj mjeri moramo suočiti kroz život i naći načina da to prevaziđemo. Meni je zadovoljstvo to igrati, radije nego nešto teško, što se i teško radi, teško gleda. Balans je taj da ozbiljnu temu obradiš na lagan lepršav i nježan način da onda ona bude varljiva i pitka publici – pojasnila je glumica. </p><h2>Premijerna igranja </h2><p>Pretpremijerno i premijerno igranje bit će upriličeno 16. i 17. marta od 20 sati u amfiteatru Doma mladih Skenderija i realizirat će se kao zatvoreni događaji na pozivnice, dok su za građane planirane dvije izvedbe 18. i 19. marta na istoj sceni, s početkom od 20 sati. Ulaznice po cijeni od 20 KM dostupne su na platou Skenderije i u BKC-u. Pokrovitelj projekta je Općina Centar Sarajevo.</p>

Daria Lorenci Flatz o nadolazećem projektu

Daria Lorenci Flatz o svom jubileju kroz monodramu: Slavlje života na sceni

<h2>Prepoznatljiva ekipa</h2><p>Glumačku postavku čine Aleksandar Seksan, Vanesa Glođo, Armin Omerović, Aida Bukva, Irfan Ribić, Edin Avdagić i Vedran Đekić, donoseći živopisne i upečatljive likove kroz prepoznatljiv Isovićev humor.</p><p>Scenografiju potpisuje Vedran Hrustanović, kostimografiju Lejla Graho, muziku bend „Karne“, dok je dizajn plakata radio Admir Halilović. Fotografiju potpisuje Muhamed Borović, šminku Vesna Husić, a za ton i svjetlo zadužen je Abdulamir Albaldavi (Albaldawi). Asistent produkcije je Selma Kadrić.</p>

Feđa Isović je napisao jedan moderan tekst o našem društvu i generalno nama u savremenom dobu, kaže glumica

Aida Bukva o novoj komediji "Teško je promijeniti dlaku": Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor

<p>Narodno pozorište Sarajevo će ovog marta biti domaćin jednog od najpoznatijih svjetskih krimi klasika, „Ubistvo u Orijent Ekspresu“, djela legendarne spisateljice Agate Kristi (Agatha Christie), u holivudskoj adaptaciji Kena Ludviga (Ludwig), reditelja Andreja Cvetanovskog. Premijera predstave najavljena je za utorak, 10. marta u 19.30 sati, a prva repriza 11. marta 2026. godine.</p><p>Radnja je smještena na najčuveniji voz Evrope – Orijent Ekspres. Usred snježne noći voz ostaje zaglavljen. Jedan putnik je mrtav. Ostalih osam kriju tajne. U središtu priče je detektiv Herkule Poirot (Hercule), čija istraga u skučenom prostoru vagona otvara pitanje koje nadilazi sam zločin – pravda ili zakon?</p><h2>Vrijedna ekipa</h2><p>O predstavi i procesu rada za „Dnevni avaz“ govorila je glumica Sanela Krsmanović Bistrivoda. </p><p>- Publika može očekivati zaista jednu vrhunsku predstavu na repertoaru moje matične kuće. Noseću ulogu igra moj kolega Mario Drmać koji je već sada u ovoj fazi rada fantastičan, a i cijela ekipa je vrijedna i posvećena. Ne samo glumačka postava već i ljudi koji rade dramaturgiju, te općenita cijela naša ekipa iz pozorišta. Potrudili smo se da nakon premijere koju smo imali u septembru održimo taj nivo rada – rekla nam je glumica.</p>

<p>Ističe da je riječ o zahtjevnom, ali izuzetno uzbudljivom procesu.</p><p>- Ovog puta igram ulogu Grete Olson (Ohlsson), koja je jako zanimljiva. Bila mi je izazovna za rad, nije bilo jednostavno da u sebi nađem neke njene osobine, ali evo već u ovoj fazi rada uživam u ovome što sam dobila kao zadatak. Nadam se da će i publika prepoznati moju radost, kao što sam ja i moje kolege – pojasnila je Krsmanović Bistrivoda.</p><p>Poseban izazov, dodaje, predstavlja činjenica da je riječ o djelu koje publika dobro poznaje.</p><p>- Veoma je interesantno da nikada nisam radila ništa slično na sceni, a da sam velika obožavateljica djela Agate Kristi. Vrlo je zahtjevno donijeti jedno ovakvo djelo jer je poznato publici, mnogo ljudi je ili čitalo „Mišolovku“ ili gledalo „Ubistvo u Orijent Ekspresu“ i onda nam je bio izazov da ljudi prate priču te da im ona drži pažnju i da zajedno s nama postavljaju pitanja „Ko je ubica“, „ko je kriv“. Dakle, da publici ni u jednom trenutku ne odluta pažnja ili da im postane svejedno ko je ko u priči. To djeluje vrlo jednostavno kada dobijete tekst, ali onda kada se uhvatimo ukoštac s materijalom vidimo da sve to mora biti precizno igrano bez bilo kakvog viška, a s druge strane da ništa ne nedostaje – rekla je glumica.</p><h2>Napeto i zanimljivo</h2><p>Dodaje da su prve reakcije ohrabrujuće.</p><p>- Mi smo već imali neku publiku, naprimjer naš direktor Drame Aldin Omerović i ljudi iz tehnike koji će oblikovati i ono najbitnije što su nam rekli je da se priča prati, da je napeto, zanimljivo, da su karakteri različiti te da imamo jednu lepezu likova. Imamo još dvije sedmice do premijere, da sve učvrstimo, očistimo i budemo još sigurniji, pa se nadam da će mišljenje publike biti kao mišljenje ljudi koji su dosad pogledali – poručila je ona.</p><p>Lik Herkulea Poirota igrat će Mario Drmać, lik Monsju Buka (Monsieur Bouc) utjelovit će Faruk Hajdarević. Samuela Rašeta (Ratchetta) igrat će Nerman Mahmutović, groficu Andrenji Anastasija Dunjić (Andrenyi), Princes Dragomirof (Princess Dragomiroff) Amra Kapidžić. Hektor Mekkvin (Hector MacQueen) je Issa Osmić, Greta Olson Sanela Krsmanović Bistrivoda, Helen Hubard (Hubbard) Vedrana Božinović, a pukovnika Arbutnota (Arbuthnot) igrat će Dino Bajrović. Lik Meri Debenhem (Mary Debenham) iznijet će Elma Fetić, a uloga šefa sale i konduktera Mišela (Michel) povjerena je Maku Čengiću.</p><p>Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, dok su scenografija i kostimi djelo Adise Vatreš Salimović.</p>

<h2>Spektakularno iskustvo</h2><p>Predstava nudi spektakularno vizuelno iskustvo, upotpunjeno kompozicijama Mirze Redžepagića i vrhunski oblikovanim dizajnom svjetla Moamera Šakovića.</p><p>Ulaznice za predstave mogu se kupiti online ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.</p>

Ovog marta na sceni jedan od najpoznatijih svjetskih krimi klasika, „Ubistvo u Orijent Ekspresu“

Sanela Krsmanović Bistrivoda o velikoj premijeri: Nikada nisam radila ništa slično na sceni

<p class="">Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u prostoru HNK2, prvakinja Drame Daria Lorenci Flatz prvi put izlazi sama. Bez ansambla, bez partnera. Samo ona i publika. Licem u lice.</p><h2>Velika premijera </h2><p>Autorskom monodramom „Ja, glumica!“ obilježava godine umjetničkog rada, ali i života. No ovo nije retrospektiva, ni klasična obljetnička večer. Ovo je osobni rez. Intiman i hrabar. Predstava o izborima koji su je oblikovali, sumnjama koje su je jačale i svim licima koja je nosila – na sceni i izvan nje.</p><p>Tokom godina prepoznatljiva Sarajka s adresom u Zagrebu izgradila je jednu od najupečatljivijih glumačkih karijera svoje generacije. Pozorište, film, televizija. Uloge snažnih i hrabrih žena. Emocija bez kalkulacije. Autentičnost bez zadrške. A sada prvi put vlastiti život pretvara u scenski materijal. O velikom jubileju, nastanku projekta i povezanosti s rodnim gradom govorila je za „Dnevni avaz“.</p>

<p>Monodrama „Ja, glumica!“ kreće se između drame i komedije, između kabarea i ogoljene ispovijesti, između smijeha i tišine. To je projekt o potrebi da ostaneš vjeran sebi, čak i kada je najteže. O ljubavi prema životu i prema pozivu koji nosiš.</p><p>- Ova predstava je na neki način moj jubilej i oproštaj od pete decenije i dobrodošlica šestoj, znači premijera je na moj 50. rođendan u HNK2, mojoj matičnoj kući – rekla nam je Lorenci Flatz.</p><h2>Svi izrazi</h2><p>Tekst supotpisuje s Anom Tonković, a koncept je nastao u saradnji s najbližim kreativnim timom koji čine Ana Tonković, Larisa Lipovac Navojec i Emil Flatz – ljudi koji poznaju njen tempo i energiju.</p><p>- Radila sam s ljudima s kojima sam jako bliska, dragi saradnici i pokušala sam u tu monodramu staviti i stilski sve svoje izraze koje sam kroz život prolazila, od komedije, drame, arta, showa, a istovremeno sam probala i podvući neku crtu i napraviti presjek svih lica koje sam mijenjala kroz život kako na sceni tako i u životu. I evo, nadam se da sam uspjela napraviti jedan dijapazon i prikazati ga, kakav i nosim i kroz život, i k'o glumica te da sve to skupa bude i dirljivo i veselo i neko slavlje života – pojasnila je glumica.</p>

<p>Praizvedba je zakazana za 12. april. Nakon praizvedbe na sceni HNK2, „Ja, glumica!“ kreće na turneju po hrvatskim i inozemnim scenama, a zanimalo nas je da li planira gostovanja i kod nas. Kako kaže, jako bi se radovala pozivu i prilici.</p><p>- Bila bih jako sretna da dođem gostovati u Sarajevo pa se nadam da ćemo nešto organizirati – poručila je Daria Lorenci Flatz.</p><p>Kako je najavljeno, riječ je o projektu u kojem se brišu granice između glumice i žene. Između jubileja i novog početka. Između života. Između onoga što gledamo i onoga što zaista jesmo.</p><h2>Prepoznatljiva ostvarenja</h2><p>Publika Dariju Lorenci Flatz, osim po daskama koje život znače, pamti po televizijskim ostvarenjima kao što je hit serija „Kumovi“ ili film „Teško je biti fin“. Nedavno je s porodicom pokrenula i kreativni centar pod nazivom „4sobe“ čiji programi ujedinjuju kreativne mališane, mlade, ali i odrasle.</p>

Bila bih jako sretna da dođem gostovati u Sarajevo, priča glumica

<p>Današnji protesti u Sarajevu završeni su snažnom porukom organizatora i apelom na građane da se aktivno uključe u politički život. Jedan od organizatora istakao je:</p><p>- Nemojte dozvoliti da ponovo padnemo pod korupciju. Ne dozvolite da nad nama vladaju oni koji ne bi smjeli - poručuje on.&nbsp;</p><p>On je također pozvao sve punoljetne građane da iskoriste svoju građansku dužnost:</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DVBfqYEjWp0/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DVBfqYEjWp0/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DVBfqYEjWp0/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- U oktobru imamo priliku pokazati da želimo promjene. Svi moramo izaći na izbore i glasati za pravdu - ističe on. </p><p>Protesti su protekli mirno, a organizatori ističu da je poruka jasna – promjena se gradi aktivnim učešćem svih građana.</p>

Nemojte dozvoliti da ponovo padnemo pod korupciju. Ne dozvolite da nad nama vladaju oni koji ne bi smjeli, poručuju

Poruka s protesta: Svi moramo u oktobru izaći na izbore i glasati za pravdu

<p>Sedmi masovni protesti nakon smrti Erdoana Morankića održavaju se danas na ulicama glavnog grada BiH.</p>

<p>Muamer Drapić, otac stradale Džejle Drapić je kazao da je žrtava sistema previše i da se ovo dalje ne može trpiti.</p><p>- Meni je stomatolog ubio dijete. Čovjek koji je radio bez sanitarne knjižice, prikrivao dokaze... u 16 mjeseci nije saslušan. Samo su saslušali mene i suprugu, kao da smo mi osumnjičeni! Ubica se šeće. neka ga zatvore, kao i stomatološku ordinaciju, rekao Drapić.</p><p>Naveo je da je svu ovu djecu ubio sistem, da treba smijeniti podobne, a dovesti sposobne.</p><p>- Ne interesuju nas stranke koje su na vlasti. Ni zeleni, ni crveni, ni žuti. Samo pravda za našu djecu. Ubice napolje - zaključio je.</p>

Žrtava sistema je previše, meni je stomatolog ubio dijete, a oni ga još nisu ni saslušali

Video / Muamer Drapić: Svu ovu djecu je ubio sistem, ovo se dalje ne može trpiti

<p>Sejo Lisak ispred Udruženja antifašista KS pružio je podršku studentima na današnjoj protestnoj šetnji.</p><p>On je kazao da stariji nisu uspjeli, a da su mladi uspjeli da obore Vladu.</p><p>- To je velika stvar, a mi smo tu da im pružimo podršku, nadamo se da će uspjeti. Smatram da je ovo velika stvar, nisu dignuti samo mladi u Sarajevu, nego i u Tuzli, Zenici, čak i u Banjoj Luci, svaka čast.</p>

On je kazao da stariji nisu uspjeli, a da su mladi uspjeli da obore Vladu

Udruženje antifašista KS pružilo podršku mladim: Uspjeli su ono što mi stariji nismo, svaka čast

<p>Goran Vinčić Vinča u Sarajevo dolazi s premijerom svog trećeg samostalnog showa "Komedija je ozbiljna stvar", koji će biti izveden simbolično 1. aprila u dvorani Mirza Delibašić u Skenderiji. Tim povodom danas je održao konferenciju za medije, ispunjenu smijehom.&nbsp;</p><p>- Dolazim u Sarajevo prvog aprila u dvoranu Mirza Delibašić. To će, ako se ne varam, biti najveći stand-up nastup u Sarajevu. Ne znam je li neko imao veći, ali to nije ni bitno - neće biti najveći ako vi ne dođete - rekao je Vinča na konferenciji održanoj u galeriji Ami u Skenderiji.</p><p>Jedan od najtraženijih stand-up komičara regije naglasio je da se trudi da njegovi nastupi budu ispunjeni spontanošću.&nbsp;</p><p>- Dođite prvog aprila, što kažu, nije šala. Meni su ustvari zabranili da nastupam u manjim dvoranama jer ne stanem. Može samo nekoliko ljudi stati zbog moje debljine. Zašto Skenderija s Mondocom? Zato što ne stanem u manju dvoranu - našalio se i ovom prilikom.&nbsp;</p><p>Nakon Sarajeva turneja obuhvaća Gradišku, Mostar, Zenicu, Žepče, Gračanicu, Derventu, Tuzlu i Bijeljinu, donoseći smijeh i iskrene uvide svuda gdje nastupi.&nbsp;</p><p>U showu "Komedija je ozbiljna stvar", Vinčić govori o društvu koje se raspada dok se i dalje smije, o odnosima, medijima, generacijskim sukobima i svakodnevnom ludilu koje smo počeli smatrati normalnim. Njegov stil je direktan, pametan i bolno prepoznatljiv, a publika se smije dok se u svakoj rečenici i prepoznaje. Ulaznice možete nabaviti na entrio.ba.</p>

Bh. turneja obuhvaća Gradišku, Mostar, Zenicu, Žepče, Gračanicu, Derventu, Tuzlu i Bijeljinu

Goran Vinčić Vinča najavio stand-up u Skenderiji: Zabranili su mi manje dvorane jer ne stanem

<p>Prethodni mjesec obilježila je uspješna premijere predstave „On(a)“ u Kamernom teatru 55, a nove izvedbe iznova privlače veliku pažnju publike. Ovaj autentični projekt, inspirisan filmom „Dankinja“, donosi snažnu i emotivnu priču o identitetu, hrabrosti i slobodi, a poseban je i po tome što režiju potpisuje glumački ansambl predstave. Sljedeće igranje zakazano je za subotu, 21. februara.</p><h2>Bez finansijske podrške</h2><p>O utiscima, procesu rada, izostanku podrške te životu predstave nakon premijere za „Dnevni avaz“ govorio je glumac Nedim Džinović.</p><p>- Jako sam ponosan na moje kolege i sretan što smo uspjeli zajednički realizovati ovu predstavu, mislim da je to veliki poduhvat i izazov. Sretan sam da je Kamerni teatar 55, kao moja teatarska kuća, bio podrška pri realizaciji kao i svi uposlenici, nažalost bez finansijske podrške – rekao nam je Džinović.</p><p>Uprkos brojnim izazovima, ističe da su reakcije publike potvrdile vjeru i vrijednost ovog projekta.</p><p>- Publika je nevjerovatno dobro reagovala na predstavu i zaista su nas maksimalno podržali. Reakcije i komentari su fantastični. To je za nas najveća čast i potvrda da je vrijedilo upustiti se u ovaj proces – dodao je glumac.</p>

<h2>Mogućnost rasta</h2><p>S našim čitateljima podijelio je emocije i nade koje donosi svako novo izvođenje.</p><p>- Predstavi želim dug život, mnogo igranja, mnogo publike. Kao i svaka predstava koja kontinuirano igra, ona ima mogućnost da raste, da se razvija iz igranja u igranje, i da svakim izvođenjem napreduje, a ova to nesumnjivo već čini – zaključio je Nedim Džinović.</p>

Enes Kozličić o novoj predstavi "On(a)": Umjetnost ne treba ovisiti o pojedincu

<h2>Inspirisana stvarnim životom</h2><p>Predstava „On(a)“ inspirirana je stvarnim životima bračnog para, danskih umjetnika Gerde i Einara Vegenera (Wegener), kasnije Lili Elbe, transrodne žene i jedne od prvih osoba koja se podvrgnula operaciji promjene spola.</p><p>U predstavi, osim Nedima Džinovića, igraju Merjem Šiljak, Faruk Hajdarević, Emina Topolović, Deni Mešić i Enes Kozličić. Kostimografiju i scenografiju je radila Adisa Vatreš Selimović. Za vizuelni identitet zaslužna je Emina Lagumdžija.</p>

Umjetnica Nikolina Vujić za "Avaz": Autentičnost je najveća vrijednost koju nosimo u sebi

Uoči bosanskohercegovačke turneje Goran Vinčić Vinča za "Dnevni avaz": Sarajevo je grad kojeg je obilježio humor

Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja: Mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost

Od hit filma "Svadba" do benda KOIKOI, Marko Grabež za "Dnevni avaz": Dva svijeta, ista emocija

Anastasija Dunjić o teatru i istrajnosti: Rad, trud i jaka volja se definitivno isplate

Stoljeće „Male Floramye“ – Aida Čorbadžić o bezvremenskoj junakinji: Duša koja pjeva o ljubavi iz ljubavi

Pogledajte posljednje pripreme: "Mala Floramye" spremna za povratak na scenu

Aida Bukva o novoj komediji "Teško je promijeniti dlaku": Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor

Sanela Krsmanović Bistrivoda o velikoj premijeri: Nikada nisam radila ništa slično na sceni

Daria Lorenci Flatz o svom jubileju kroz monodramu: Slavlje života na sceni

Poruka s protesta: Svi moramo u oktobru izaći na izbore i glasati za pravdu

Video / Muamer Drapić: Svu ovu djecu je ubio sistem, ovo se dalje ne može trpiti

Udruženje antifašista KS pružilo podršku mladim: Uspjeli su ono što mi stariji nismo, svaka čast

Goran Vinčić Vinča najavio stand-up u Skenderiji: Zabranili su mi manje dvorane jer ne stanem

Nedim Džinović o predstavi „On(a)“: Reakcije publike najveća su potvrda da je vrijedilo

Razgovor sa Zvezdanom Stojaković: Pamte se projekti koji nekome pomognu ili otvore pitanja

Umjetnica Nikolina Vujić za "Avaz": Autentičnost je najveća vrijednost koju nosimo u sebi

Uoči bosanskohercegovačke turneje Goran Vinčić Vinča za "Dnevni avaz": Sarajevo je grad kojeg je obilježio humor

Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja: Mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost

Od hit filma "Svadba" do benda KOIKOI, Marko Grabež za "Dnevni avaz": Dva svijeta, ista emocija

Anastasija Dunjić o teatru i istrajnosti: Rad, trud i jaka volja se definitivno isplate

Stoljeće „Male Floramye“ – Aida Čorbadžić o bezvremenskoj junakinji: Duša koja pjeva o ljubavi iz ljubavi

Pogledajte posljednje pripreme: "Mala Floramye" spremna za povratak na scenu

Aida Bukva o novoj komediji "Teško je promijeniti dlaku": Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor

Sanela Krsmanović Bistrivoda o velikoj premijeri: Nikada nisam radila ništa slično na sceni

Daria Lorenci Flatz o svom jubileju kroz monodramu: Slavlje života na sceni

Poruka s protesta: Svi moramo u oktobru izaći na izbore i glasati za pravdu

Video / Muamer Drapić: Svu ovu djecu je ubio sistem, ovo se dalje ne može trpiti

Udruženje antifašista KS pružilo podršku mladim: Uspjeli su ono što mi stariji nismo, svaka čast

Goran Vinčić Vinča najavio stand-up u Skenderiji: Zabranili su mi manje dvorane jer ne stanem

Nedim Džinović o predstavi „On(a)“: Reakcije publike najveća su potvrda da je vrijedilo

Razgovor sa Zvezdanom Stojaković: Pamte se projekti koji nekome pomognu ili otvore pitanja