Novinarka magazina “Azra” ove jeseni prošetala je ulicama Salzburga, jednog od najljepših austrijskih gradova koji je sav kao velika, otmjena palača 

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

<p>Lijep pozdrav, poštovani gledatelji. U današnjim “Lijepim riječima” govorit ću vam o nekoliko najčešćih izuzetaka u razlikovanju glasovnih grupa IJE i JE. Već sam vam spominjala u nekim od prethodnih emisija da je razlikovanje ije i je mnogim govornicima najveća boljka. Osnovno pravilo koje sigurno znate glasi: ako je slog kratak, piše se JE, ako je slog dug, piše se IJE. Ako ne čujete razliku baš najbolje, možete pokušati s trikom i oponašati nekoga ko govori ikavicom ili ekavicom. Međutim, toliko je izuzetaka i zamki koje mogu otežati učenje da se čini nemogućim sve to zapamtiti.</p><p>Prvo pravilo koje se uči još u osnovnoj školi je o kraćenju&nbsp;IJE&nbsp;u&nbsp;JE&nbsp;u deminutivima - umanjenicama i augmentativima - uvećanicama. Naprimjer, pišemo&nbsp;IJE&nbsp;u imenicama&nbsp;cvijet, cijev,&nbsp;snijeg, a JE u&nbsp;deminutivima - cvjetić, cjevčica, snježić&nbsp;te&nbsp;augmentativima - cvjetina, cjevurina, snježina. Ali, i ovdje postoje izuzeci, a to je kad deminutivi završavaju na -ka, -ak&nbsp;i -ce,&nbsp;tada ostaje&nbsp;IJE&nbsp;–&nbsp;naprimjer: cijevka,&nbsp;cvijetak&nbsp;i&nbsp;odijelce.</p><p>Za pridjeve je dovoljno zapamtiti da osnovni oblik ima dug slog, a u komparativu i superlativu on se krati u&nbsp;je:&nbsp;bijel – bjelji – najbjelji,&nbsp;lijep – ljepši – najljepši, svijetao – svjetliji&nbsp;– najsvjetliji. Pravilo je jednostavno, a ovdje izuzetaka nema!</p>

Prvo pravilo koje se uči još u osnovnoj školi je o kraćenju IJE u JE u deminutivima -
umanjenicama i augmentativima - uvećanicama

Zamke u razlikovanju IJE i JE

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Vjerujem da jedva čekate da saznate koje jezičke nedoumice rješavamo u današnjoj emisiji “Lijepe riječi”. Pa da krenemo odmah.</p>

<p>Rečenice poput: Na tom političkom skupu sam vidio veliko mnoštvo ljudi. Veliko mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se veliko mnoštvo simpatizera fudbala – čujemo ili pročitamo veoma često. A u njima je jedna riječ pogrešna, odnosno viška. Možete li pogoditi koja? Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO. Ovaj pridjev uz imenicu mnoštvo nikako ne smijemo spajati, jer su njihova značenja ista, odnosno veliko mnoštvo je pleonazam, jer kakvo bi inače mnoštvo moglo biti nego veliko. Dakle, dovoljno je reći samo mnoštvo, pa bi rečenice koje sam navela ispravno glasile:</p><p>Na tom političkom skupu sam vidio mnoštvo ljudi. Mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se mnoštvo simpatizera fudbala. </p>

Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji. I danas ćemo, naravno, razriješiti nekoliko jezičkih dilema, a vi budite pažljivi da ne biste ponovili greške. </p><br>

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Te informacije našla sam u zbirki pjesama, koju sam skoro čitala. Ili: Koliko komada imaš u svojoj zbirki kamenja, koju godinama sakupljaš? Kao i: Imaš li neki ljubavni roman u svojoj zbirki knjiga?, a one su pogrešne. Šta, ustvari, nije ispravno u ovim rečenicama?</p><p>Pogrešan je dativ ili lokativ imenice zbirka. Jer, prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, pravilno je reći samo zbirci. Zašto je to tako? Ovdje je izvršena glasovna promjena koju stručno nazivamo sibilarizacija. Promjena do koje dolazi kada zadnjonepčani suglasnici K, G i H ispred samoglasnika I prelaze u suglasnike C, Z i S.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Pogrešan je dativ ili lokativ imenice zbirka

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” u kojoj vam, kako ste već navikli, pomažem da razriješite jezičke nedoumice s kojima se svakodnevno susrećete i koje vas zbunjuju. </p>

<p>Više puta sam spomenula da među najčešće jezičke greške svrstavamo pleonazme, jer ih je teško prepoznati. Lakše prepoznajemo pleonazme u kojima su iste riječi napisane jedna do druge, poput raznorazni, ali kad su različito napisane, a značenje im je isto, onda treba malo bolje da razmislimo o njihovom značenju, koje je osnovni razlog za pogrešnu upotrebu, jer je pleonazam, ustvari, gomilanje riječi ili izraza s istim značenjem. A zašto je to pogrešno i zašto je važno da se izbjegavaju pleonazmi u govoru i pisanju?</p><p>Jezik uopće je ekonomičan i kad god je moguće, treba težiti tome da se što jednostavnije izražavamo. Upotrebljavajući pleonazme, činimo upravo suprotno, jer ponavljamo ono što je dovoljno izreći samo jednom.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Jezik uopće je ekonomičan i kad god je moguće, treba težiti tome da se što jednostavnije izražavamo

Možemo li se vratiti unatrag? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi”!</p>

<p>Bosanski jezik je veoma lijep i bogat, ali nas svakodnevno dovodi do mnoštva pitanja, odnosno dilema kako se kažu ili kako se pišu određene riječi.</p><p>Tako smo često u dilemi šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan? Ove dvije riječi su toliko slične da ih mnogi smatraju sinonimima, odnosno misle da imaju isto značenje pa ih često pogrešno koriste, odnosno zamijene im mjesta. Ali, iako su i jedna i druga pravilne, koriste se u različitim značenjima, odnosno kao negacije dviju različitih riječi: profitan i profitabilan.</p><p>Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”.</p><p>A riječ neprofitabilan se koristi u značenju nečega što nije isplativo, mada mu je cilj da to bude, kao naprimjer “neprofitabilna investicija”.</p>

Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Živjela je kratko, samo 37 godina, ali je ostavila ogroman i neizbrisiv trag

Silvana Armenulić: Priča o najvećoj divi bh. estradnog neba

Trka će početi u 11.00 sati ispred Sarajevo City Centra

Race for the Cure: Sutra u Sarajevu trka za zdravlje

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.&nbsp;</p><br>

<p>Pa ćemo ih i danas razriješiti nekoliko, koje nas skoro svakodnevno dovode u dilemu.</p><p>Hoćeš li se popeti gore na sprat? Sišao je dolje niz stepenice. Planinari su se popeli gore na vrh Treskavice. Ove ili slične rečenice čujemo skoro svaki dan, a i ne razmišljamo o tome da li su ispravne. Prema propisu i gramatici bosanskog jezika, uz glagole sići, silaziti ne treba dodavati prilog dolje, jer je u samom značenju tih glagola uključen i značenjski dio dolje. Također, uz glagol penjati se ne treba dodavati prilog gore, jer su ovi izrazi pleonazmi, odnosno riječi istog značenja zalijepljene jedna uz drugu.</p><p>Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore. </p>

Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

Po broju stanovnika treći grad u Njemačkoj, Munchen slovi za jedno od najvažnijih privrednih, saobraćajnih i kulturnih središta države

“Azra” u Münchenu: Grad kraljeva, vitezova, muzeja, bogatstva

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! U novoj emisiji “Lijepe riječi” rješavamo nove jezičke nedoumice koje pred nas stavlja naš bogati bosanski jezik. </p>

<p>Prvo ćemo razriješiti zašto nije ispravno reći: Izađi napolje ili Izađi vani. Ovdje je riječ o pleonazmu, a kako sam vam već spominjala, pleonazme je u našem standardnpm jeziku pogrešno upotrebljavati, jer je to gomilanje riječi istog značenja jedna uz drugu, odnosno nizanje istoznačnih riječi u govoru.</p><p>Jedina dozvoljena upotreba pleonazama je u pjesničkom stilu, kako bi pojačali ekspresiju i suptilno dopunili ili obilježili stih, pa su dio licencije poetike, odnosno u prevodu - pjesničke slobode, izraza koji ste sigurno čuli, a nazivamo ih stilistički pleonazmi.</p><p>U našem primjeru riječi IZAĐI i NAPOLJE ili IZAĐI i VANI je pogrešno spajati, dovoljno je reći izađi. Zašto? Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra! <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! Evo nas u novoj emisiji “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke dileme. <br></p>

<p>Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.</p><p>Jedna od mnogih koja nam stvara dilemu jeste kako se kaže ili piše pravilno: nazvati telefonom ili pozvati telefonom. Svaki dan smo u prilici da čujemo, pročitamo ili i sami kažemo, nažalost, pogrešan oblik: Nazvat ću te telefonom.</p><p>Sad se sigurno pitate zašto je to pogrešno. Naime, prema bosanskom pravopisu i gramatici, pravilno je reći pozvati telefonom, a ne nazvati telefonom.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Naime, prema bosanskom pravopisu i gramatici, pravilno je reći pozvati telefonom, a ne nazvati telefonom

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Nekad davno bile svakodnevna odjeća i obuća bh. naroda, a danas se oblače samo prilikom namjenskih manifestacija

Nošnje bh. naroda: Tradicija i bogatstvo različitosti

<p>Evo nas u novoj emisiji “Lijepe riječi”, u kojoj, kako već znate, rješavamo jezičke dileme, poboljšavamo naše usmeno i pismeno izražavanje, odnosno našu jezičku kulturu, bez koje ne možemo govoriti ni o općoj kulturi življenja, jer je njen veoma bitan sastavni dio. </p><br>

<p>Upotreba pogrešnih riječi i izraza ukazuje na nizak nivo pismenosti i rezultira nerazumijevanjem onoga što govorimo ili pišemo. Izraze koji sadrže više riječi istog značenja, a koje stručno nazivamo pleonazmi teško je prepoznati, a veoma su česti u svakodnevnom komuniciranju. A da bismo ih izbjegli, potrebno je da malo bolje razmislimo o njihovom značenju.</p><p>Jedan od takvih pogrešnih izraza je POKRENUTI INICIJATIVU. A zašto je pogrešan? Naime, riječ INICIJATIVA znači pokretanje, pa bi pokrenuti inicijativu u prevodu značilo pokrenuti pokretanje. Umjesto tog izraza, treba reći inicirati, predložiti ili dati inicijativu, podnijeti inicijativu.</p>

Izraze koji sadrže više riječi istog značenja, a koje stručno nazivamo pleonazmi teško je prepoznati, a veoma su česti u svakodnevnom komuniciranju

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

Izbor za Miss Federacije BiH 2024. održan je sinoć (nedjelja, 22. 9.) u Bosanskom kulturnom centru u Živinicama

Ena Adrović je Miss Federacije BiH 2024.

<p>Jedna od najznačajnijih književnica koje je naša zemlja ikad imala Nasiha Kapidžić-Hadžić preselila je na bolji svijet prije 29 godina, 22. septembra 1995., ali u njenim stihovima i danas uživaju najmlađe generacije. U svojim pjesmama je ispisivala čaroliju od dječijih želja i nadanja, igrajući se i uživajući u nizanju blagosti, ljepote i šarenila koje su dočaravale, budeći najljepša dječija maštanja i snove. Njena inspiracija, kako je često sama kazivala, bio je začuđeni dječiji pogled kada ugleda nešto novo. </p><p>Opsadu Sarajeva tokom agresije na BiH 1992. – 1995. i ratne nevolje dijelila je sa svojim sugrađanima, a pred sam kraj rata, usljed posljedica višegodišnjeg stresa i narušenog zdravlja, njeno srce prestalo je kucati.</p><p><br></p><h2><br></h2><p></p>

<h2>Kuća spomenik</h2><p>Stihovi pjesme „Vezeni most“: „Kad nam dođeš u grad od lišća, da budeš najdraži gost, vidjećeš kako obale travne, na ruci drže most“, uklesani u spomen-ploču, dočekat će vas pri ulasku u kuću u kojoj se, 1931. godine, rodila pjesnikinja cvijeća, trave i rijeka Nasiha Kapidžić-Hadžić. </p><p>Kuća, koja je smještena u jednoj od najljepših banjalučkih aleja u naselju Obilićevo, „gradu od lišća“ pored Vrbasa, izgrađena je krajem 18. ili početkom 19. vijeka. Nasihin otac Ali-efendija Kapidžić, viši vojni imam u vojsci Kraljevine Jugoslavije, koji je početkom Drugog svjetskog rata bio prvi potpisnik čuvene Rezolucije banjalučkih muslimana protiv progona Srba i Jevreja od vlasti NDH, ovu kuću je kupio 1920. godine od Muhamed-bega Kulenovića. Kuća je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Svake godine, u julu, u toj kući i bašti, u sklopu manifestacije „Dani banjalučke dijaspore“, održavaju se književni susreti „Vezeni mostovi“, nazvani po jednoj od Nasihinih najljepših pjesama. </p><p>U rodnoj Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, poslije studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Nasiha je neko vrijeme radila kao profesorica u gimnaziji. Nakon toga postaje urednica u obrazovnom i dječijem programu Radio Sarajeva, te urednica biblioteke "Lastavica" i drugih edicija za djecu i omladinu u Izdavačkoj kući "Veselin Masleša" u Sarajevu.&nbsp;</p>

<h2>Lete, lete laste</h2><p>Nasihina briljantna djela objavljena su u mnogim bosanskohercegovačkim i inozemnim antologijama, zastupljena u čitankama, školskoj lektiri, prevođena na druge jezike, izvođena u pozorištu... Najznačajnija su: "Maskenbal u šumi", "Vezeni most", "Skrivena priča", "Kad si bila mala", "Od tvog grada do mog grada", „Glas djetinjstva“, „Liliput“... </p><p>Većinu djela pjesnikinja Kapidžić-Hadžić posvetila je rodnoj Banjoj Luci, a zbirku "Kad si bila mala" svojoj kćerki Aidi, koja je, kako sama kaže, voljela izmišljati riječi i priče, a njena majka je to bilježila i pretočila u stihove. </p><p>- Kada sam shvatila da je njoj taj moj jezik bitan i zanimljiv, počela sam to raditi svjesno. Tu je, izgleda, bio izvor moje posvećenosti jeziku, što mi je kasnije postalo profesija – kazala je Nasihina kćerka Aida Hadžić, magistrica lingvistike. </p><p>Čuveni jugoslavenski kompozitor Julio Marić, komponirajući Nasihinu pjesmu „Lete, lete laste“, promijenio je stih „Idica raste" u „Gigica raste“, a na Nasihin upit zašto je to uradio, odgovorio je: „Šta ima veze, tvoja kćerka (Idica) je već velika, a moja (Gigica) je još mala“.</p>

<h2>Kolonija Lastavica</h2><p>Izdavačka kuća „Veselin Masleša“ svojevremeno je organizirala za djecu, čitatelje i autore nagrađenih radova posjete „Koloniji Lastavica“. Nagrada je bila sedam dana na moru uz druženje s piscima čije knjige je izdala biblioteka „Lastavica“.</p><p>- Mama je u „Koloniju“ išla kao urednica biblioteke i kao pisac-gost, a ja sam je pratila. Tako sam upoznala Branka Ćopića - mog idola, Miru Alečković, Desanku Maksimović, Daru Sekulić, Nedžatija Zekeriju... I u kući sam bila okružena najboljim dječijim knjigama, čitanju nije bilo kraja. Bilo je to divno i bezbrižno djetinjstvo 70-ih, s mamom koja mi je bila najbolji prijatelj, podrška, uzor, inspiracija i izvor ljubavi, pokretač svega što ostaje bitno za život – rekla je Aida.</p><h2>I unuka književnica</h2><p>I Aidina kćerka Ema naslijedila je talent za pisanje. Doktorirala je psihologiju na Univerzitetu Yale u SAD, a njeno pisanje nailazi na velike pohvale i kritičara i čitatelja. Svoje nane Nasihe se ne sjeća, jer je imala dvije godine kada je ona umrla, ali njena majka Aida je Emu tokom odrastanja upoznala s naninim pjesmama.</p><p>- Imala sam osam ili devet godina kada sam „ozbiljno“ pokušavala da prevodim pjesme moje nane Nasihe na engleski. Gledam fotografije iz rata, gdje se ona igra sa mnom, hrani me, uspavljuje pored šporeta na drva sa sulunarom probijenim kroz plastičnu foliju na prozoru... Ponosna sam što sam je imala i volim da vjerujem da sam naslijedila njen talent za pisanje – kazuje Ema.</p><p>Za svoje stvaralaštvo Nasiha Kapidžić-Hadžić dobila je brojne nagrade, među kojima Dvadesetsedmojulsku nagradu, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Nagradu "Veselin Masleša" grada Banje Luke i dvije godišnje nagrade Izdavačke kuće "Svjetlost". BH Pošta odštampala je poštansku marku s Nasihinim likom.</p>

<h2>Cvjetna grana</h2><p>"Cvjetna grana<br>pčelama hrana<br>i klackalica<br>za bezbroj ptica.<br>Ona je kut<br>gdje pauk ljut<br>upreda nit<br>u srebrn štit.<br>Ona je još<br>u vrtu broš,<br>vjetru lepeza<br>od finog veza,<br>oblak bjeline,<br>izvor svježine<br>i rosi stan<br>mirisan."</p>

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

Zamke u razlikovanju IJE i JE

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?

Možemo li se vratiti unatrag?

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Silvana Armenulić: Priča o najvećoj divi bh. estradnog neba

Race for the Cure: Sutra u Sarajevu trka za zdravlje

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

“Azra” u Münchenu: Grad kraljeva, vitezova, muzeja, bogatstva

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Nošnje bh. naroda: Tradicija i bogatstvo različitosti

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

Ena Adrović je Miss Federacije BiH 2024.

Nasiha Kapidžić-Hadžić: 29. godišnjica smrti bh. književnice

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

Zamke u razlikovanju IJE i JE

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?

Možemo li se vratiti unatrag?

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Silvana Armenulić: Priča o najvećoj divi bh. estradnog neba

Race for the Cure: Sutra u Sarajevu trka za zdravlje

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

“Azra” u Münchenu: Grad kraljeva, vitezova, muzeja, bogatstva

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Nošnje bh. naroda: Tradicija i bogatstvo različitosti

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

Ena Adrović je Miss Federacije BiH 2024.

Nasiha Kapidžić-Hadžić: 29. godišnjica smrti bh. književnice