Infekcija u mozgu izazvana gljivicom Candida albicans mogla bi izazvati pojavu Alzheimerove bolesti, pokazala je studija američkih naučnika objavljena u časopisu "Cell Reports".

Candida albicans je vrsta gljivice koja prirodno raste u ljudskim crijevima, ustima i vagini. Iako je uglavnom bezopasna, ipak može izazvati infekciju, odnosno kandidijazu.

Stvara toksične komponente

Najčešće je u pitanju gljivična infekcija vagine i oralna kandidijaza ili drozd. Međutim, istraživanja posljednjih godina ukazala su na moguću povezanost ove gljivice i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.

Sada su pomoću mišijih modela naučnici sa Bejlor koledža u Hjustonu otkrili da Candida albicans ulazi u mozak i stvara toksične komponente povezane sa pojavom Alzheimerove bolesti, piše Jutarnji list.

- Naš laboratorij ima dugogodišnje iskustvo u proučavanju gljivica, pa smo na životinjskim modelima počeli da proučavamo vezu između C. albicans i Alzheimerove bolesti. U 2019. smo izvijestili da C. albicans zaista ulazi u mozak, gdje proizvodi promjene koje su veoma slične onima koje se vide kod Alzheimerove bolesti. Trenutna studija proširuje taj rad na razumijevanje molekularnih mehanizama - rekao je on za "EurekAlert!" dr. Dejvid Kori, profesor na Bajlor koledžu, koji je i vodio ovu studiju.

Prvo pitanje je bilo kako C. albicans ulazi u mozak.

- Otkrili smo da C. albicans proizvodi specijalne enzime koji razbijaju krvno-moždanu barijeru, dajući gljivici pristup mozgu gdje izaziva oštećenja - rekao je prvi autor studije dr. Jifan Vu.

Studiju američkih naučnika prokomentarisao je i prof. Fran Borovečki, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za Alzheimerovu bolest.

Progresivna bolest mozga 

- Tokom posljednjih nekoliko desetina godina sve više istraživanja ukazuje na moguću ulogu različitih infektivnih agenasa u patogenezi Alzheimerove bolesti. Pri tome je iz mozga pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti izolovano nekoliko vrsta patogena, uključujući viruse, bakterije i gljivice, a provedena su čak i klinička istraživanja o upotrebi određenih antiinfektivnih lijekova u svrhu prevencije i liječenje ove bolesti - kaže prof. Fran Borovečki, načelnik Zavoda za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku KBC-a Zagreb.

On dodaje da "iako postoji značajan broj dokaza o ulozi infektivnih agenasa u nastanku Alzheimerove bolesti, još nije jasno da li je to uloga pojedinačnih patogena, cjelokupnog mikrobioma mozga ili uloge spomenutih patogena. U aktiviranju inflamatornih procesa u mozgu koji onda na kraju dovode do neurodegeneracije i bolesti".

Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga koju karakteriše gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjene ličnosti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 47,5 miliona ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a najnovije procjene govore da će do 2040. godine 80 miliona ljudi u svijetu bolovati od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.