ZABLUDE Zašto živimo u lipofobičnom društvu

Nije svaka mast loša, a strah od masnoća postaje masovna pojava

Predugo traje trovanje mozgova pričom da je svaka mast loša

Piše: Zdravlje u kući

Uvijek treba imati mjeru u ishrani i unaprijed ne odbacivati masno

Foto: Ilustracija


Lipofobija je strah od masne hrane i pogađa prije svega društvo, ali i pojedinca. Nije čudno kada na sve strane čujete kako su masti loše, da su uzrok mnogih bolesti. Ali da li ste se ikada zapitali zašto živimo u lipofobičnom društvu? 

Predugo traje trovanje mozgova pričom da je svaka mast loša. Svakako su za tu zabludu krivi mediji i društvene mreže koje idealiziraju vitku figuru. U prodavnicama se propagiraju namirnice sa reduciranim udjelom masti, ali da li je to baš normalno?

Baš kao i činjenica da nismo svi vitki, ne možemo reći ni da su sve masti loše. Dobre, nezasićene masti su svakako blagotvorne i imaju izrazito pozitivan uticaj na organizam.

Možete ih naći u orašastim plodovima (badem, orah, lješnik), maslinovom ulju, avokadu, sjemenu lana, bundeve i suncokreta, plavoj ribi…

Ako pretjerujete u unosu zasićenih masti (čitaj mesa), možete povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa čak i maligniteta. Njih treba uzimati u ograničenim količinama, Ali to ne vrijedi za nezasićene masne kiseline. Određena istraživanja pokazala su čak da i masnoće životinja iz slobodnog uzgoja sadrže nezasićene masne kiseline.

Uvijek treba imati mjeru u ishrani i unaprijed ne odbacivati masno, jer masno može biti i veoma dobro! Ishrana LCHF (Low Carb, Hight Fat) posebno je dobra za osobe na redukcionim dijetama, ali i za dijabetičare.

Razlog je prost: ugljeni hidrati predstavljaju glavnog krivca za povišen nivo šećera u krvi. Kada jedete manje ugljenih hidrata, tijelu postaje mnogo lakše da postigne stabilan nivo šećera u krvi.

Dodavanje zdravih masti u ovakvu ishranu pomaže u zadržavanju osjećaja sitosti i sprečavanju daljeg konzumiranja hrane. Studije pokazuju da, kada ljudi smanje unos ugljenih hidrata i jedu više proteina i masti, konzumiraju manje kalorija.

Nije potrebno bježati od masnoća, jer su one neophodne za mnoge metaboličke procese. Vitamini A, E i D rastvorljivi su, naime, samo u mastima.

U posljednje vrijeme sve je više dokaza da su transmasne kiseline loše po zdravlje, pa ih proizvođači hrane masovno izbacuju iz svojih proizvoda. Transmasne kiseline utiču na povećanje lošeg holesterola, a time i na bolesti srca i krvotoka.

Transmasne kiseline nastaju u industrijskoj proizvodnji biljnih masnoća (margarina) postupkom djelimične hidrogenizacije. Očigledno je da margarin polako odlazi „u penziju”, a vraća se stari dobri maslac koji nikada nije imao ovakvu reputaciju.

Istraživanja rađena u periodu 2011–2016. u više zemalja EU pokazala su da je značajnim smanjenjem upotrebe transmasti u ishrani smanjeno i obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti čak za petinu! U posljednjih osam godina mnoge zemlje su ograničile upotrebu transmasti, od pojedinačnih proizvođača, pa do cijelih država.

Trendi žene, manekenke i sve ostale koje veoma vode računa o svojoj vitkoj liniji i koje doslovno upijaju mantru „masti su loše” zaista pate od lipofobije. One ne žele jesti bilo šta masno i veoma brižno vode računa šta konzumiraju. Po pravilu su pothranjene i često se lipofobija nadovezuje na anoreksiju.

Više o temi

NA VRH

Komentari