Foto: Ilustracija Prijeti da postane treći vodeći uzročnik smrtnosti

POSLJEDICE Zagađenje zraka

Pušačka pluća biju bitku za svaki dah

Bolest „pušačkih pluća” ili kronična opstruktivna bolest pluća (KOBP) posljedica je dugogodišnjeg pušenja ili aerozagađenja

Autor: "Zdravlje u kući"
03.10.2018 15:34
A
A
A

Iako je jedna od najčešćih i najtežih, kronična opstruktivna bolest pluća (KOBP) ne dobija potrebnu pažnju javnosti, pa se već godinama broj pacijenata ne smanjuje.

Bolest „pušačkih pluća”, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prijeti da postane treći vodeći uzročnik smrtnosti u svijetu do 2030. godine. Oboljeli u odmaklom stadiju žive uz pomoć aparata za kisik, a zbog otežanog kretanja osuđeni su na izolaciju.

Šta je hronična opstrukcija pluća

Hronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih putova koja proizvodi velike količine sluzi. To uzrokuje kašljanje i hripanje. Bronhitis se smatra hroničnim ako kašalj i ekspektoracija traju najmanje 3 mjeseca u godini, dvije uzastopne godine.

Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (zračne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male zračne putove) u plućima. Jednostavno rečeno, pluća gube elasticitet kao i istrošena gumena traka. Time se zračni prostori povećavaju i otežavaju disanje.

Uprkos novim lijekovima i smjernicama u liječenju, ovo je nažalost i u 21. stoljeću veoma teška dijagnoza. A to je često oboljenje, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji.

Bolest vremenom napreduje i ne može se izliječiti, ali primjenom savremene terapije može se dobro kontrolirati. Procjena je da je u našoj zemlji oboljelo od četiri do šest procenata stanovništva.

Glavni uzrok KOPB-a je pušenje. U stvari, približno 90 posto bolesnika je pušilo. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Neki liječnici također vjeruju da neliječena ili neodgovarajuće liječena astma može dovesti do nepovratnog oštećenja pluća. Ti bolesnici mogu imati simptome slične KOPB-u.

Ostali rizični faktori uključuju:

1. Naslijeđe,

2. Pasivno pušenje,

3. Izloženost zagađenom zraku na poslu i u okolišu,

4. Dječije respiratorne infekcije.

Riječ je o teškoj hroničnoj bolesti koja dovodi do invaliditeta. U krajnjim stadijima bolesti pacijenti ne mogu napraviti ni korak, ne mogu se očešljati ili istuširati, ne mogu da ustati iz svoje fotelje, zakovani su u svom domu.

Potrebno je dosta vremena da štetni agensi, na prvom mjestu sastojci duhanskog dima, dovedu do trajnih promjena u bronhijama i tkivu pluća. Upravo zbog toga, simptomi ove podmukle bolesti sporo se razvijaju pa se bolesnici polako prilagođavaju na njih. Tek kada simptomi postanu izraženi, obraćaju se liječniku, ali je bolest tada već dosta napredovala.

 Simptomi bolesti

Zamaranje pri manjem fizičkom naprezanju, otežano disanje, nedostatak daha, kašalj i iskašljavanje su najčešći simptomi. Pacijenti ih pripisuju nedostatku kondicije ili godinama života pa je to i glavni razlog što se pulmologu javljaju u uznapredovaloj fazi bolesti.

Međutim, prvi i osnovni simptom da posumnjaju na ovu bolest je – zamaranje, a upravo ovu tegobu mnogi su skloni pripisati umoru od posla, vremena ili lošeg sna.

Značajan znak upozorenja je i kada, na primjer, primijete da su se prošle godine mogli stepenicama popeti na drugi sprat, a sada im je problem doći i do prvog sprata ili se zamaraju već po ravnom terenu.

Bolest se ne može izliječiti, ali se može usporiti svakodnevnim uzimanjem terapije koju je odredio liječnik i održavanjem fizičke aktivnosti. Oboljeli ne bi trebali stalno sjediti ili ležati, što je često slučaj. Umjerena i dozirana fizička aktivnost ovim pacijentima je neophodna.

„Pumpice” olakšavaju tegobe

Sigurna dijagnoza bolesti postavlja se ispitivanjem funkcije pluća, spirometrijom, kod pacijenata sa faktorima rizika (pušača, osoba koje žive u sredinama sa aerozagađenjem ili rade sa isparljivim supstancama), a koji imaju prisutne simptome bolesti.

Za liječenje hronične opstruktivne bolesti pluća koriste se lijekovi koji dugotrajno šire bronhije, a u izvjesnim slučajevima se ovi lijekovi kombiniraju i sa kortikosteroidima. Također postoje i lijekovi za brzo otklanjanje tegoba koji se koriste po potrebi.

Svi lijekovi za KOBP primenjuju se inhalaciono, pomoću „pumpica”. Ovako primijenjena terapija je veoma efikasna jer lijek stiže direktno do oboljelih bronhija i zbog toga je moguće primijeniti značajno manju doza lijeka nego što je slučaj sa tabletama.

Najnoviji u svijetu usvojeni medicinski protokoli preporučuju kombinaciju dva lijeka za dugotrajno širenje bronhija, ali u jednoj „pumpici”. To omogućava značajno smanjenje simptoma bolesti.

Također, primjenom ove terapije smanjuje se učestalost pogoršanja bolesti koja često dovode do bolničkog liječenja. Cilj terapije je dobra kontrola bolesti kako bi pacijenti imali što manje simptoma i bili što aktivniji, te kako bi pogoršanja i hospitalizacije bili što rjeđi.

Obavezne promjene u načinu života

1. Kad je postavljena dijagnoza, morate napraviti sve što možete kako biste prestali pušiti. To može biti teško, ali će to značiti poboljšanje stanja i nakon postavljanja dijagnoze.

Nikada nije prekasno prestati pušiti! Već nakon nekoliko dana dolazi do poboljšanja stanja dišnog sistema. Jednom kada prestanete pušiti pluća s godinama stare jednako kao i pluća nepušača

2. Vrtlarstvo, igranje s djecom, čak i penjanje stepenicama jednostavne su stvari koje mogu postati komplicirane ako imate KOPB. Redovnim vježbanjem možete ojačati i popraviti raspoloženje.

Dok vježbate ili se bavite dnevnim aktivnostima možete osjećati zaduhu. To nije opasno i zaduha prolazi ubrzo nakon prestanka aktivnosti.

Osjećaj zaduhe vrlo je neugodan i ponekad zastrašujući, no bilo bi pogrešno zbog toga smanjiti tjelesnu aktivnost: tako će se dodatno smanjiti sposobnost podnošenja napora a zaduhu ćete osjećati kod sve manjih napora.

3. Postoje posebne vježbe za disanje koje mogu poboljšati rad pluća. Zajedno s liječnikom možete sastaviti jednostavan i praktičan program vježbi u skladu sa sposobnostima.

Pokušajte vježbati koliko češće možete kako bi poboljšali opću tjelesnu kondiciju i raspoloženje; vježbajte hod uz stepenice. Stanite kada osjetite potrebu za odmorom i zaduha će ubrzo nestati.

Drugi način lakog vježbanja je 30 minutni hod svakoga dana. Prije planiranog napora savjetujemo Vam da uzmete propisani lijek, što će pomoći i boljem podnošenju aktivnost i smanjenju osjećaja zaduhe.

4. Osobe s KOPB-om su osjetljivije na sve respiratorne infekcije i zato je vrlo važno da se zaštite. Često i temeljito pranje ruku je lagan način da se izbjegne infekcija. Također treba izbjegavati bliske susrete s ljudima koji su prehlađeni ili imaju gripu.

5. Svake se godine u jesen treba se vakcinisati protiv gripe. Također razgovarajte s liječnikom o vakcinaciji protiv upale pluća. To je pneumokokno cjepivo koje se preporučuje svakih pet godina.

 Važna je i dijeta

Zdrava prehrana treba biti dio svakodnevice. Jedite dovoljno voća i povrća. Dok se osjećate dobro, jedite 3-4 obroka dnevno izbjegavajući teže probavljivu hranu (začinjenu, sirov luk ili sladoled).

U fazi pogoršanja savjetuje se više manjih(5-6) svježe pripremljenih obroka bogatih ugljikohidratima i bjelančevinama kao što su tijesto, piletina i riba.

Prekomjerna tjelesna težina izazvati će još veći osjećaj zaduhe. Ukoliko pak imate manju težinu nego što biste trebali s obzirom na visinu, možda bste trebali provoditi posebnu dijetu. Možete popiti piće uz jelo u umjerenoj količini.