Vijesti

Ključ zdravog društva je u pametnom izboru

Avaz.ba

Ključ zdravog društva je u pametnom izboru

Foto: Ključ zdravog društva je u pametnom izboru


Ispratili smo 2020, godinu koja je u centar pažnje stavila brigu o javnom zdravlju, a 2021. smo dočekali s velikom nadom da će biti bolja, zdravija, da ćemo biti sigurniji, i da smo – što je od najveće važnosti – svjesniji rizika kojima se izlažemo, ali i šta sve možemo da učinimo kako bismo ih smanjili. Iako nam djeluje da je pobjeda nad COVID-19 tu, na dohvatu, dva nova soja virusa podsjetila su nas da se ne opuštamo i da briga o zdravlju i nas i naše okoline treba ostati u najužem fokusu.

„Mutacija već postojećeg virusa nije nepoznata i neočekivana stvar,“ kaže na početku dr Amela Vilić, doktorica opće prakse u ambulanti Dobrinja u Sarajevu, dodavši da: „što je virus duže među populacijom, veće su šanse da mutira.“

Brzina je vrlina, ali je važan i broj vakcinisanih osoba

Naučnici su sigurni da će vakcine biti uspješne i u suzbijanju ovih novih sojeva. Vakcine simuliraju imuni sistem kod ljudi tako što ‘napadaju’ različite dijelove virusa, tako da čak i ako je, na primjer, nivo bjelančevina mutirao, vakcine će i dalje biti efikasne.

“Ključno je da se vakciniše što je više moguće osoba, u što kraćem periodu, prije nego što virus mutira u tolikoj mjeri da trenutne vakcine ne mogu djelovati. Ali svaka vakcina se može malo prilagoditi, ukoliko se pojavi novi soj, a očigledan primjer za to je vakcina protiv gripe, koja se svake godine prilagođava,” kaže doktorica Vilić.

Vakcine, pa tako i ova protiv COVID-19, najpoznatiji su i najvažniji vid preventive, koja se sastoji od populacijske i individualne intervencije za primarnu i sekundarnu prevenciju, s ciljem smanjenja tereta bolesti i povezanih faktora rizika.

Iako su preventiva i lijek uvijek opcije koje trebaju biti ultimativni cilj, treba biti svjestan da je u nekim okolnostima i situacijama to nemoguće i da su neki problemi već dugo tu. Šta uraditi u tim situacijama, da li i za njih postoji rješenje?

Da li je koncept smanjenja štetnosti rešenje?

Odgovor na ovo prethodno pitanje je – postoji, i nalazi se u danas sve zastupljenijem konceptu smanjenja štetnosti. To svakako ne bi trebalo miješati s preventivom, ali ono što je zajedničko i jednom i drugom pristupu je da daju efekte. Dok će prevencija pomoći rješavanju problema i njegovog otklanjanja u potpunosti i prije nego što je nastao, koncept smanjenja štete je neki vid “srednjeg rješenja” ili boljeg izbora, reaktivnog rješenja na već postojeći problem.

 „Harm reduction, odnosno koncept smanjenja štetnosti za cilj ima smanjenje pobolijevanja i smrtnost povezanu s aktivnostima koje mogu uzrokovati štetu“, navodi dr Vilić.

Doktorica Vilić ističe da je koncept smanjenja štetnosti sveobuhvatan, neosuđujući pristup koji je usmjeren na sprečavanje štete, a ne sprečavanje upotrebe. Jer nekada je upotreba neminovna i nemoguće je spriječiti, ali je moguće ublažiti njene štetne efekte. Dokazi pokazuju da je koncept smanjenja štete pragmatično, sigurno, isplativo i spasonosno reagiranje na rješavanje štetnih zdravstvenih i socijalnih rezultata povezanih s upotrebom tvari ili načinom življenja. Iako stvar izbora, životne navike se ne mogu posmatrati odvojeno od društvenih prilika.

“Mi svi pravimo izbor. Vi ili ja možemo svaki dan odlučiti da li ćemo zdravo živjeti ili ne. Ali, moramo biti svjesni da naše životne navike nisu stvorene u vakumu, nego su i dijelom rezultat uticaja našeg okruženja. Ukoliko imate oko sebe više pušača, vjerovatnije je da ćete i vi pušiti; ako više ljudi oko vas vježba – i vi ćete. Kao zdravstveni radnik, ja smatram da trebam jasno reći da ljudi trebaju imati izbor, u konkretnom slučaju pušenja, najbolji izbor je potpuni prestanak pušenja, ali i da za one koji ne žele ostaviti cigarete i dalje postoji rješenje”, nastavlja dr Vilić.

Ključ uspješnosti leži u alternativama?

Ponašanje i odluke u vezi sa zdravljem trebaju biti donijete na osnovu činjenica, u njihovoj osnovi treba stajati nauka, ali i koncentrirana djelovanja u društvu koja će biti praktičnija i učinkovitija od pojedinačnih.

“Tipičan primjer za to su kampanje za kontrolu pušenja, provedene širom svijeta, koja su objedinile napore volontera, javnog zdravstva i medicinskih radnika. Čitav društveni kontekst prihvatljivosti pušenja se promijenio, ljudi su počeli drugačije razmišljati i odnositi se prema ovom društvenom fenomenu”, odgovora dr Vilić.

Ipak, pušenje nije iskorijenjeno, Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će i 2025. godine biti milijarda pušača na svijetu.

“Naravno da nije, i ne vjerujem ni da će biti iskorijenjeno. Smatram da apsolutna zabrana i snažna društvena stigma koja se veže za pojedine navike na kraju ne pokaže onoliko dobrom i svrsishodnom koliko se na početku smatrala. Ja imam pacijente koji jednostavno ne žele prestati pušiti, iz raznih razloga. Upravo zbog toga, ja sam zagovornik da njih treba upoznati s konceptom primjene koncepta smanjenja štetnosti. To praktično znači prelazak u potpunosti na dokazano bolje alternative od nastavka pušenja, za sve one koji ne žele ili bi i inače nastavili pušiti”, smatra dr Vilić.

Da li je koncept smanjenja štetnosti zaista u interesu društva, i interesu javnog zdravlja? 

Može li se prelaskom na alternative dati šansa na bolji izbor i mogućnost kvalitetnijeg života velikom broju ljudi koji jednostavno ne prestaju pušiti? 

“Koncept smanjenja štetnosti, odnosno izbora dokazano boljih alternativa se odavno primjenjuje. Kada se vozite autom, tu je sigurnosni pojas. Ako ste alergični na gluten, tu su bezglutenski proizvodi. Za ovisnost o cigaretama se već odavno primjenjuje nikotinska zamjenska terapija, i mnoge druge. Znači, alternative postoje, ali se i one mijenjaju kako se mijenja društvo, ali i tehnološke mogućnosti društva. Ako imamo novu alternativu, koja nije postojala ranije, da li to znači da ćemo je ignorirati? Moje mišljenje je da bi velikom broju pušača koji ne žele da prestanu pušiti, liječnici trebali pomoći i informirati ih da takve alternative postoje i da su bolje rješenje. Jer što imamo više provjerenih i pouzdanih alternativa, imamo i priliku da budemo dio društvo koje smanjuje rizik od brojnih bolesti, a pušači šansu da vode kvalitetniji život“, zaključuje Vilić.

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na