Žlijezde

Šta se zbiva kad hipofiza podivlja

Hipofiza svojim hormonima utiče na mnoge žlijezde pa se smatra „dirigentom u orkestru koji čine žlijezde koje luče hormone”

Avaz.ba

Hipofiza je najznačajnija endokrina žlijezda. Ona proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se s donje strane mozga i žlijezda je s unutrašnjim lučenjem.

Građena je od 2 dijela, prednjeg i zadnjeg režnja, koji se razlikuju po svom razvoju, građi i funkciji:

• Prednji režanj je izvor hormona rasta, prolaktina, folikul stimulirajućeg hormona, luteinizirajućeg hormona, tirotropina, adrenokortikotropnog hormona (ACTH).

• Zadnji režanj izlučuje oksitocin i antidiuretski hormon (vazopresin).

Prema svom položaju hipofiza je najzaštićeniji dio tijela. Veličine je oko 1 cm i težine oko 0,5 grama. Smještena je na bazi velikog mozga, koji leži u turskom sedlu (med. sella turcica). Djeluje na rast tijela, krvni pritisak, rad bubrega, promet materija. Hipofiza usklađuje rad drugih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. Takođe, nazivaju je i glavnom ili centralnom žlijezdom.

• Svojim hormonima utiče na mnoge žlijezde u organizmu, pa se može smatrati „dirigentom u orkestru koji čine žlijezde koje luče hormone”. To su, prije svega, nadbubrežne žlijezde, jajnici, testisi, štitnjača, mliječne žlijezde, ali se uticaj ogleda i na koštano-zglobnom sistemu, preko hormona rasta, zahvaljući kome dostižemo odgovarajuću visinu.

Uloga prolaktina

Prolaktin je hormon hipofize. Njegova primarna funkcija je ubrzati razvoj grudi tokom perioda dojenja, kao i u samom procesu dojenja. Prolaktin se luči u talasima.

Povećan nivo prolaktina u krvi naziva se hiperprolaktinemija i pod fiziološkim uslovima nalazi se prilikom procesa dojenja i tokom trudnoće. Nije svako povišenje prolaktina u krvi patološko. Ono je normalno u trudnoći, dojenju, kod žena koje su se porodile u prethodnih godinu dana i novorođenčadi.

Prolaktin je prolazno povišen tokom stresa, prilikom stimulacije bradavica, u snu, pri fizičkoj aktivnosti i seksualnom odnosu. Ovaj hormon je povišen prilikom korišćenja lijekova koji antagonistički djeluju na dopaminske receptore i lijekova koji snižavaju koncentraciju dopamina (metildopa, rezerpin, estrogeni i opijati).

Mnoge bolesti i stanja koja oštećuju hipofiznu peteljku i/ili hipotalamus dovode do povišenja prolaktina. To mogu biti tumori (nefunkcionalni hromofobni adenomi), koji pritiskaju hipofiznu peteljku, zatim sarkoidoza, zračenje glave, aneurizma, metastaze tumora, hronična bubrežna insuficijencija, ciroza, povreda grudnog koša hipotireoza…

Dobroćudni tumor hipofize

Najčešći uzrok povišenja prolaktina jeste prolaktinom, dobroćudni tumor hipofize. Sastavljen je iz žljezdanog tkiva koje producira hormon prolaktin i zato je označen kao adenom.

Češće se javlja kod žena (90 posto slučajeva). Prolaktinomi predstavljaju oko 40 procenata svih tumora hipofize. Mikroadenomi su tumori manji od 10 mm, a makroadenomi su tumori veći od 10 mm.

Statistički podaci pokazuju da se hiperprolaktinemija javlja na svakih 100 osoba u opštoj populaciji. Može se javiti i kod osoba muškog i kod osoba ženskog spola.

Simptomi kod žena mogu biti: • Oligomenoreja (nepravilna menstrualna krvarenja) • Amenoreja (izostanak menstrualnih krvarenja) • Infertilitet (neplodnost) • Galaktoreja (lučenje mlijeka) i uvećanje tkiva grudi • Kod velikih tumora hipofize javljaju se simptomi i znaci kompresije (bilateralna hemianopsija, glavobolja, gubitak vida).

Kod muškaraca se mogu pojaviti: • Impotencija • Sterilitet • Često se javljaju problemi sa vidom i glavobolja • Može doći do pojave niskog nivoa testosterona • Galaktoreja (lučenje mlijeka) javlja se rjeđe nego kod žena • Prekomjerna tjelesna težina.

 Šta je galaktoreja

Galaktoreja je lučenje mlijeka kod žena koje nisu trudne i od porođaja je prošlo najmanje godinu dana. Posljedica je viška prolaktina, ali i manjka estrogena, koji blokira djelovanje prolaktina. Mliječni sekret se luči iz jedne ili obje dojke, spontano ili na pritisak bradavica.

Kod muškaraca je galaktoreja izuzetno rijetka pojava i obično se sreće ako su mliječne žlijezde uvećane (ginekomastija).

Kod žena, osim česte pojave galaktoreje, sreće se poremećaj menstruacije u smislu amenoreje (izostanak menstruacije) ili oligomenoreje (kraći menstrualni ciklus). Nerijetko se prolaktinom otkrije zbog steriliteta i ciklusa bez ovulacije.

Sterilitet postoji kod 90 posto žena sa povišenim prolaktinom. Kod žena sa ovim tumorom snižen je nivo hormona estrogena i progesterona. Hormonski poremećaji dovode da pojave suhoće vagine, smanjenja libida i osteoporoze.

Tipičan gubitak sekundarnih seksualnih karakteristika (gubitak pubične i aksilarne dlakavosti i dojki) rijetko se kada događa. Kod manjeg broja žena javlja se dlakavost muškog tipa (brada, brkovi, dlakavost trbuha i grudi – hirzutizam), povećanje klitorisa, akne i seboreja (masna koža i kosa), kao posljedica povećanja nivoa testosterona.

Kod muškaraca su prve tegobe pad libida i potencije. To se često tumači psihičkim faktorima, tako da se dijagnoza postavlja kasno, najčešće kada se jave znaci pritiska tumora. Tipičan simptom prolaktinoma jeste hipogonadizam.

Kod makroadenoma, zbog njegove veličine, dolazi do pojave kompresivnog sindroma (simptomi pritiska) koji se ispoljava glavoboljom, povraćanjem centralnog tipa (naglo povraćanje kom ne prethodi muka), poremećajima vida (ispadi u vidnom polju), hipopituitarizmom i oštećenjima moždanih živaca. Ginekomastija i galaktoreja su rijetke pojave.

 Kako se postavlja dijagnoza 

Anamneza sa tipičnom kliničkom slikom dovoljna je da se posumnja na postojanje hiperprolaktinemije. Dijagnoza se postavlja nalazom povišenog prolaktina u serumu.

U cilju ranijeg postavljanja dijagnoze kod žena sa poremećajem menstruacionog ciklusa treba pregledati dojke i pritiskom na bradavice provjeriti da li ima mlijeka.

Kod muškaraca sa poremećajem potencije misliti i na prolaktinom. Potrebno je načiniti mjerenje nivoa prolaktina u krvi, a kako se hormon luči u talasima, potreban je veći broj mjerenja.

Budući da je ovaj hormon veoma osjetljiv na stres, vađenje krvi nikada ne treba da se sprovodi iglom, već je potrebno 20 minuta prije vađenja krvi plasirati braunilu u venu, kako pacijent ne bi povećanom sekrecijom prolaktina odgovorio na ubod igle.

Nuklearna magnetna rezonanca mozga (turskog sedla) koristi se rutinski kako bi se potvrdilo ili isključilo postojanje adenoma hipofize. Kod osoba muškog spola, poželjno je izmjeriti i nivo testosterona, koji je često smanjen.

 Kako liječiti prolaktinom

Liječenje prolaktinoma neophodno je radi sprečavanja razvoja osteoporoze i vraćanja spolne funkcije. Veoma dobri rezultati postižu se lijekovima koji smanjuju sekreciju hormona i veličinu tumorske mase. Liječenje je dugotrajno, a rjeđe dolazi u obzir operativni tretman.

Tretman lijekovima često traje od 12-24 mjeseca, a prestaje kada se postignu fiziološki nivoi prolaktina u krvi.

Ukoliko odgovor na liječenje nije dobar, kao i kod postojanja vizuelnih defekata i pored primjene terapije, kod krvarenja unutar tumora, dolazi u obzir hirurško liječenje – odstranjenje tumora.

NA VRH

Podijeli članak na