Sve su pite pitice, samo je burek pitac! Ipak, kada pitate Bosance i Hercegovce, čut ćete podijeljena mišljenja i preferencije između ''pitica'' i ''pitca''. Velika je to ljubav na ovim prostorima, još kada dodate čašu jogurta, eventualno neku salaticu, apsolutno ste zadovoljili apetit jednog Bosanca.

Gdje god da krenemo, sa sobom nosimo umijeće pravljenja pita i ponosno ga dijelimo s ostalima. Ako to nije ljubav, onda definiciju treba prilagoditi.

Loše navike

Postavlja se pitanje koliko je zdrava naša ishrana. Nepobitna je činjenica da su hljeb, puno začina, ali i mliječni proizvodi dijelom skoro svake trpeze. Pavlaka i kajmak se u sve miješaju, a imamo običaj da prvo posolimo pa tek onda probamo hranu. Obrok bez mesa rijetko nazivamo pravim obrokom, a bez vegete nam je jelo besmisleno. Što se tiče pića, na prvom mjestu je kafa.

Nutricionista Inga Marković objasnila je za "Avaz“ gdje griješimo i šta bismo mogli promijeniti u svojim navikama.

- Narod BiH je u posljednjih deset godina potpuno preuzeo nekadašnji zapadnjački način ishrane, kažem nekadašnji zato što su zapadnjaci poradili dosta na tome da promijene svoj način prehrane.

Međutim, mi smo usvojili taj nekadašnji gdje imamo previše životinjskih masti, ali nedovoljno kvalitetnih esencijalnih masnih kiselina, previše šećera i proizvoda od rafiniranih ugljenih hidrata koji u svom sastavu nemaju dovoljno biljnih vlakana - kazala je Marković.

Previše stimulansa

Također, dodala je, unosimo previše industrijski obrađene hrane koja sadrži vrlo malo vitamina. Naša ishrana, kazala je, preopterećena je i unosom soli, a nedovoljno imamo drugih mineralnih soli, kako po raznovrsnosti tako i po količini uzimamo previše stimulansa, osim kafe, tu su i energetska pića i alkohol.

- Za sve nabrojano se veže većina hroničnih nezaraznih bolesti, a previše termički obrađena hrana je siromašna nutrijentima i upravo ta kombinacija jest ustvari hrana koja utire put lošem zdravlju i izaziva pojavu vrlo ozbiljnih kliničkih simptoma mnogih bolesti - objasnila je Marković.

Porast broja gojaznih

Prognoze svjetskih organizacija koje se bave procjenama gojaznosti, kaže Marković, BiH su svrstale u vrh svih balkanskih zemalja s povećanim procentom gojaznih osoba do 2030. za čak 30 posto.

- Dakle, trećina populacije će biti gojazna, s godišnjim povećanjem za odraslu populaciju od 2,3 posto i za djecu od 6,5 posto, što je veliki alarm - kazala je Marković.

Stara bosanska jela i tradicionalna bosanska jela su plod kulturne raznolikosti i čine značajan dio gastronomske ponude BiH.