MENOPAUZA

Valunzi – zna se kad nastaju, ali zašto?

Mehanizam nastanka valova vrućine nije još naučno objašnjen, a od njih u određenoj dobi pati i do 85 procenata žena

"Zdravlje u kući"

3.4.2019

Promjene nivoa estrogena obilježavaju ulazak u razdoblje hormonske tranzicije, a naglašene dnevne fluktuacije primjećuju se godinu dana prije zadnje menstruacije i izazivaju brojne promjene. 

Nije riječ samo o nepravilnim ciklusima već - čak i više - o subjektivnim simptomima koji su često kvantitativno nemjerljivi i žene ih opisuju kao neznatne do izrazito teške. Simptomi mogu trajati nekoliko mjeseci, ali i desetak godina.

Mini moždani udari

Neugodni valovi vrućine (valunzi) koje prati osjećaj nagle nekontrolirane vrućine s više ili manje izraženim znojenjem, često promijenjena mirisa, posljedica su vazomotorne nestabilnosti koju mnogi uspoređuju s TIA-om (tranzitorna ishemična ataka – jedna vrsta mini moždanih udara).

Smatra se da 75-85 posto žena tokom perimenopauze i menopauze pati od valunga. Obično se javljaju tokom zadnje menstruacijske godine, no velik broj žena žali se na njih i nakon gubitka menstruacije.

Žene osjećaju nadiranje valova vrućine koje je popraćeno preznojavanjem, crvenilom kože lica i vrata uz osjećaj nelagode, a pojedine žene pate i od osjećaja hladnoće. Valunzi mogu trajati od nekoliko sekundi do pet minuta. Često se javljaju i noćna znojenja.

Redovni pregledi su obavezni

Mehanizam nastanka valova vrućine nije još znanstveno objašnjen, no primijećeno je da ih pogoršavaju:

1. pušenje,

2. začinjena hrana,

3. vrući napitci,

4. kofein i alkohol.

Ulaskom u hormonsku tranziciju simptomi mogu biti iznimno burni te mnoge žene odluče otići liječniku kad simptomi postanu teško podnošljivi. Kontrole su nužne jednom godišnje, a to podrazumijeva redovite ginekološke preglede uz ultrazvučnu ocjenu izgleda jajnika i maternice te pregled dojki.

Treba pratiti i laboratorijske parametre, ali i opće zdravlje s posebnim naglaskom na kardiovaskularni i koštani sistem.

Hodanje i općenito fizička aktivnost učvršćuju pokosnicu i mišićni aparat te time sprečavaju osteoporotične promjene, a istodobno blagotvorno djeluju na psihičko zdravlje pridonoseći time zdravlju cijelog organizma.

 Određivanje terapije

Nesanica i burne vazomotorne tegobe mogu se smanjiti primjenom hormonskih pripravaka. Danas je paleta tih proizvoda vrlo široka, doze sintetičkih hormonskih pripravaka znatno su smanjene, a posebno je važno to što su nam poznati i alternativni izbori, tj. preparati biljnog porijekla koji svojim djelovanjem (koje je slično djelovanju sintetičkih hormonskih pripravka) mogu uvelike smanjiti tegobe koje žene osjećaju prilikom ulaska u razdoblje hormonskog deficita.

Pri određivanju terapije za svaku ženu posebno je važan individualni pristup. Liječnik, dakle, treba imati uvid u životne stavove, način života, psihofizičku kondiciju svake pacijentice jer primjena određenog proizvoda mora biti u skladu sa životnim potrebama i željama svake žene.

No, prije donošenja odluke o primjeni bilo koje vrste hormonske terapije iznimno je važno redovito kontrolirati svoje zdravstveno stanje, što uključuje:

1. mamografiju,

2. ginekološke preglede uz ultrazvuk,

3. internističku obradu i provjeru laboratorijskih parametara.

 Pomoć iz prirode

Hrana je lijek, a biljke imaju nevjerojatnu snagu spriječiti neke od simptoma menopauze jer u sebi sadrže fitoestrogen i fitoprogesteron, tvari koje su po svom sastavu i djelovanju slične našim spolnim hormonima.

Tako se njihovom primjenom može regulirati rad endokrinog sistema i uspostaviti normalan nivo hormona u organizmu.

Neke od biljaka koje bi svakako trebali imati kod kuće su:

1. Ulje žutog noćurka.

Žuti noćurak je južnoamerička biljka i smatra se jednim od najbogatijih izvora esencijalnih masnih kiselina (alfa-linolenske kiseline i gama-linolenske kiseline).

Gama linolenska kiselina pomaže u regulaciji hormonske uravnoteženosti u organizmu, a posebno se preporučuje kod valova vrućine (valunga) i noćnog znojenja.

2. Maca

Maca (čitaj: Maka) je biljka porijeklom iz Perua. Koristi se kao lijek za povećanje energije i izdržljivosti, a danas se smatra jednom od najučinkovitijih biljaka za ublažavanje tegoba menopauze.

Poboljšava rad endokrinog sistema koji regulira hormonsku ravnotežu u organizmu. Također pozitivno utječe na libido i mnogi liječnici macu smatraju prirodnom alternativom hormonskoj terapiji.

3. Kopriva

Kopriva također utječe na endokrini sistem i odličan je izvor kalcija, magnezija i drugih važnih nutrijenata neophodnih ženama u menopauzi. Može se koristiti u salatama, napraviti ukusne napitke, kuhati kao lisnato povrće ili praviti čaj.

4. Ginseng

Popularno se još naziva i korijenom života ili ljudski korijen jer svojim oblikom podsjeća na čovjeka. Ginseng je drevna biljka koja potječe iz Azije, Sibira i Sjeverne Amerike.

Pomaže kod mnogih zdravstvenih problema, uključujući tegobe menopauze. Sprečava umor, probleme s pamćenjem i poremećaj sna. Što je korijen ginsenga stariji to je kvalitetniji jer sadrži više ljekovitih tvari.

 Rani simptomi menopauze

Rani simptomi menopauze većinom su posljedice naglog pada estrogena. Uglavnom su prolazni i povuku se za otprilike tri do pet godina, a među najčešćima su:

- iznenadni napadaji vrućine, često popraćeni znojenjem,

- neredovite i sve rjeđ mjesečnice,

- poremećaji spavanja, nesanica (kod gotovo 75 posto žena),

- iscrpljenost, umor (kod gotovo 90 posto žena),

- psihičke tegobe (kod gotovo 50 posto žena),

- suha i osjetljiva vaginalna sluznica i smanjeni libido,

- slabost mišića i kostiju te promjene na koži i kosi,

- slabljenje memorije i koncentracije,

- vrtoglavica.

Kasni simptomi nedostatka estrogena

Kasni simptomi nastupaju nakon 60. godine života, a neki od njih su:

1. Kardiovaskularne bolesti. Uzrok su smrti kod gotovo 50 posto žena. Zbog manjka estrogena zaštitni mehanizam organizma se gubi, a smrtnost od infarkta postaje veća nego kod muške populacije.

2. Osteoporoza. Uzrokovana je pojačanom razgradnjom kosti zbog manjka estrogena. Uz kardiovaskularne bolesti ona je najozbiljnija posljedica menopauze.

3. Slabljenje vida i sluha. Kod očiju su najčešći simptomi smanjenje vida, suhoća očiju, povećan očni pritisak i zamućen vid. Estrogen je ključan u slabljenju sluha i često se javlja staračka nagluhost.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.