Općenito je mišljenje da značajni stresori mogu ubrzati proces starenja, uzrokujući da pojedinci koji su se suočili sa stresom i traumom izgledaju starije od svoje stvarne dobi. 

Mnoge pojave, kao što su sijeda kosa ili gubitak kose, pripisuju se zahtjevnim poslovima ili burnim vezama, a poređenja predsjednika prije i nakon njihova mandata često naglašavaju danak koji stres uzima starenjem.

Veza između stresa i biološkog starenja

Nedavni članak u istaknutom časopisu o mentalnom zdravlju JAMA Psychiatry pojačava ove predodžbe značajnim rezultatima istraživanja. Dr. Entoni Zanas (Anthony Zannas), psihijatar i istraživač, ističe različite biološke markere povezane sa stresom i mentalnim zdravljem, od kojih su mnogi epigenetski faktori koji utječu na ekspresiju gena, a ne na sam genetski kod.

Odnos između biološke dobi i mentalnog zdravlja nije jednosmjeran.

Biološko starenje može utjecati i na mentalno blagostanje. Markeri starenja mogu predvidjeti vjerojatnost razvoja stanja poput PTSP-a, anksioznosti i depresije nakon traumatskih događaja, što ukazuje na dvosmjernu vezu između starenja i mentalnog zdravlja.

Ovi međusobno povezani procesi mogu stvoriti štetan ciklus tokom vremena, s psihijatrijskom bolešću koja dovodi do biološkog starenja, što zatim povećava rizik od daljnjih problema s mentalnim zdravljem. Stres i trauma igraju ključnu ulogu u pokretanju ovog ciklusa jer utječu i na biološko starenje i na mentalno zdravlje.

Mehanizmi ostaju nejasni

Tačni mehanizmi putem kojih psihološki stres i trauma uzrokuju trošenje tijela i starenje ostaju nejasni. Dr. Zannas sugerira da produženo povećanje neuroendokrinih faktora poput kortizola, hormona stresa, može oštetiti genetski materijal i biološke strukture, potencijalno dovodeći do promjena u strukturi mozga, koje stvaraju predispoziciju za psihijatrijska stanja.

Ipak, dr. Zannas pruža nadu sugerirajući da bi tretmani usmjereni na mentalno zdravlje također mogli ublažiti biološko starenje i obrnuto. Intervencije usmjerene na starenje također mogu imati pozitivne efekte na mentalno zdravlje. Te intervencije mogu varirati od lijekova i tehnika neuromodulacije do jednostavnih promjena načina života, poput prehrane i fizičke aktivnosti.

Iako su potrebna daljnja istraživanja u ovom području, ključni zaključak je jasan, poduzimanje koraka za očuvanje fizičke i emocionalne dobrobiti preduslov je za duži i sretniji život, prenosi Krenimo zdravo.