KORISNO Prehrana / Trendovi

Meso i mlijeko gube bitku sa veganskom hranom

Sve više ljudi traži kobasice od tofua, veganske burgere i slične biljne zamjene za meso i mlijeko, mada naučnici upozoravaju da ni one nisu zdrave onoliko koliko se misli, jer su i veganski proizvodi puni soli, masti i šećera

Zdravlje u kući
27.02.2020 08:02

Veganska hrana je zastupljena sve više

Foto: Ilustracija

Institut za globalno zdravlje „Georgis” iz Melburna, na osnovu analize 560 proizvoda koji se prodaju kao alternativa mesu, tvrdi da mnogi od njih sadrže prevelike količine soli, masti i šećera. Studija je otkrila da su neki popularni proizvodi, kao bezmesna slanina, prepuni soli  Globalna statistika pokazuje da u 2017. godini oko 70 posto svjetske populacije aktivno smanjuje potrošnju mesa i da je lansiranje novih veganskih proizvoda, od 2010. godine, povećano za 250 posto  Osim Britanije značajan pad potrošnje mesa bilježe i Njemačka i Novi Zeland gdje se po stanovniku jede 20 kilograma manje nego prije 10 godina. Slično je i u Kini gde 39 posto stanovnika aktivno smanjuje potrošnju, dok polovina Kanađana već konzumira alternative mesu 

Zamjene za meso, poput biljnih sireva, kobasica od tofua, veganskih burgera... našli su se na udaru naučnika koji, na osnovu najnovijeg istraživanja, tvrde da takvi proizvodi mogu predstavljati zdravstveni rizik. U Australiji, gdje je sprovedeno istraživanje, broj ljudi koji se hrane ovim alternativnim namirnicama sve je veći. Procjenjuje se da tamo 2,5 miliona radije bira zamjene za meso, zbog čega i proizvođači udovoljavaju željama kupaca pa je ponuda ovih proizvoda u posljednjih deset godina utrostručena. 

Institut za globalno zdravlje „Georgis” iz Melburna, na osnovu analize 560 proizvoda koji se prodaju kao alternativa mesu, tvrdi da mnogi od njih sadrže prevelike količine soli, masti i šećera. Istraživanje je otkrilo da su neki popularni proizvodi, kao bezmesna slanina, prepuni soli.

U sto grama pronađeno je dva grama soli, što je trećina ukupnog preporučenog dnevnog unosa. Komad veganske pite – tri grama soli, a popularni falafel bio je prepun pojačivača okusa, natrija i šećera.

Stručnjaci su zabrinuti jer, kako kažu, ovu hranu često prati marketing da je riječ o zdravijim biljnim namirnicama.

Mnogi od ovih proizvoda su primamljivi zbog marketinga. Kada kažemo da je nešto biljno, za mnoge to podrazumijeva i zdravije, ali ne obraćamo pažnju na deklaracije gdje jasno piše šta se još dodaje u takve proizvode.

Proizvođači dodaju so iz više razloga, ali glavni je taj što žele kupcu ponuditi bolji okus – kaže Keli–En Džoli, izvršna direktorka Fondacije za zdravlje srca, koja će uskoro pokrenuti novu studiju o ovoj temi.

Šta je zdravije?

Međutim, istraživanje je utvrdilo da među ovim proizvodima ima i zdravijih opcija zbog čega stručnjaci pozivaju građane koji žele izbjegavati meso da obraćaju pažnju na sastav proizvoda.  Ovo istraživanje baca sjenku na vegetarijanski način ishrane. Jer, zbog savremenog života pobornici ovog pokreta često konzumiraju brzu hranu koja, također, može biti nezdrava kao i konvencionalna.  

Istraživači podsjećaju da prekomjerna upotreba crvenog mesa nosi veći rizik od nekih karcinoma i srčanih bolesti. Ali naučnicima se zamjera što nisu dali odgovor šta je zdravije – biljna slanina bez mesa ili prava slanina.

Broj onih koji se ne hrane namirnicama životinjskog porijekla iz godine u godinu raste. Prehrambena industrija tehnološki prati ovakve potrebe (uzgoj mesa u laboratoriji, bjelančevine na biljnoj bazi...).

Globalna statistika pokazuje da u 2017. godini oko 70 posto svjetske populacije aktivno smanjuje potrošnju mesa i da je lansiranje novih veganskih proizvoda od 2010. godine povećano za 250 posto.

Britanski „Eurostar” navodi da će uskoro u toj zemlji potražnja za bjelančevinama na biljnoj bazi nadmašiti potražnju za klasičnim mesom. U Velikoj Britaniji broj vegana povećao se u posljednjoj deceniji za 360 posto, a svaki dvanaesti roditelj odgaja djecu vegane.

Osim Britanije značajan pad potrošnje mesa bilježe i Njemačka i Novi Zeland gdje se po stanovniku jede 20 kilograma manje nego prije 10 godina. Slično je i u Kini gde 39 posto stanovnika aktivno smanjuje potrošnju, dok polovina Kanađana već konzumira alternative mesu.

Američko tržište je specifično po tome što se 43 miliona potrošača izjasnilo da nisu ni vegani ni vegetarijanci, ali kupuju neke biljne proizvode zbog zdravije ishrane, najčešće sojino i bademovo mlijeko, tofu i veganske burgere.

  • Očekuje se da će biljna mlijeka nadmašiti kravlje mlijeko
    Očekuje se da će biljna mlijeka nadmašiti kravlje mlijeko Foto: Ilustracija

Holandska kompanija za istraživanje tržišta „Inova market insajt” utvrdila je da je između 2013. i 2017. godine potražnja za proizvodima biljnog porijekla u svijetu porasla za 62 posto. Holandija želi u sljedećih pet do deset godina postati lider zdrave i održive hrane.  

Čak i Brazil, koji ima jednu od najvećih mesnih industrija, trenutno peto najveće tržište zdrave hrane, a trećina stanovništva se već deklarira kao vegeterijanci.

A koliko je ovaj način ishrane uzeo maha pokazuje podatak da je globalni servis za dostavu hrane „Uber its” prošle godine vegansku hranu proglasio vrhunskim trendom.

Mliječna industrija bilježi gubitke zbog uticaja biljnih alternativa na profit, zaključak je posljednje konferencije o mljekarstvu u Glazgovu. Očekuje se da će biljna mlijeka za manje od 10 godina potpuno nadmašiti proizvode od kravljih.

U Frankfurtu je već otvoren prvi veganski vrtić, većina škola u Britaniji prakticira takozvani zeleni ponedjeljak, kada je na meniju isključivo biljna hrana. Bar jednu vegansku opciju nude 1.800 škola u Njujorku.

Amazonova poslovnica u Britaniji objavila je da je njihova „onlajn” veganska trgovina za godinu dana povećala prodaju za sto posto, a da su pekarski proizvodi imali najveći rast.

Komentari

NA VRH