Inzulinska rezistencija povećava vjerovatnoću za razvoj dijabetesa tipa 2. Kod nje je nivo šećera u krvi viši od normalnog, ali nije toliko visok kao kod oboljelih od dijabetesa.
Pravi program prehrane svakako može pomoći, a obroci trebaju biti zdravi, uravnoteženi i blagovremeni. Nema preskakanja obroka i prejedanja, a obavezno treba uvrstiti i svakodnevnu fizičku aktivnost.
Povrće je idealno za sve osobe koje se pokušavaju izboriti sa inzulinskom rezistencijom. Ono nema puno kalorija i ugljenih hidrata, najbolje je sezonsko svježe povrće, a van sezone prihvatljivo je i smrznuto. Uživajte u paradajzu, špinatu, mladom kukuruzu, kelju… Sokovi od povrća su također dobri, ali smutiji su još bolji jer su u njima i vlakna kojima je svako povrće bogato.
Voće je riznica minerala i vitamina, ali i vlakana. Isto kao i kod povrća, odlučite se prije za svježe ili smrznuto, ali ne za sokove jer šećer nije prijatelj zdravlja.
Najbolje je voće s niskim glikemijskim indeksom, zato birajte jabuke, maline, borovnice, jagode… Izbjegavajte sve što se pije, a ima slatki ukus. Jezgrasto voće i sjemenke osiguravaju tijelu zdrave masti, proteine, vlakna i magnezij. Ne sadrže puno ugljenih hidrata pa im je nizak glikemijski indeks. Imaju dosta omega-3 masnih kiselina, ali i puno kalorija, pa ne pretjerujte.
Ne koristite one koje su pržene i pretjerano slane. Termička obrada im smanjuje nutritivnu vrijednost, a utiče i na krvni pritisak. Primjer: badem, orah, laneno sjeme, lješnik, sjeme tikve. Grah je hrana bogata vlaknima i proteinima koja sporo diže nivo glukoze u krvi, što je važno za dijabetičare i osobe s insulinzkom rezistencijom. Bilo koji grah je dobar, samo neka nije preslan i s masnim zaprškama.
Kalcij iz mlječnih proizvoda je jako bitan za zdravlje kostiju i zuba, ali zbog toga što zasićene masti utiču na pojavu inzulinske rezistencije izbjegavajte punomasne proizvode poput jogurta i sira.
Svakako s godinama ide i netolerancija na glukozu, a u tom slučaju birajte biljne alternative mlijeku (bademov ili heljdin napitak) obogaćene kalcijem.
Izbacite bijelo brašno iz upotrebe i pređite na cijelo zrno. Proizvodi od cijelog (integralnog) zrna su bogati vitaminima, vlaknima i mineralima.
Postoji puno zdravih recepata od integralnog brašna pšenice, ječma, raži, integralne riže, zobenih pahuljica, kukuruznog brašna. Ne zaboravite ni kinou, heljdu, amarant i čija sjemenke.
Ribe su bogate omega-3 masnim kiselinama koje su blagotvorne za srce i krvotok i osiguravaju lako svarljive proteine. Izaberite losos, haringu, skušu, pastrmku, bakalar. Pečena i kuhana riba, to svakako može, ali nikako pohovana niti pržena. Morski plodovi su obično bogati holesterolom, pa njih treba opreznije jesti ukoliko postoje problemi s masnoćama u krvi.
Birajte organsko meso. Najbolji izbor je bijelo meso – piletina, ćuretina. Kod crvenog mesa – svinjetine, junetine, janjetine – birajte nemasne dijelove. Jaja su također dobra, a ukoliko imate povišen holesterol ili ste deberli, ne pretjerujte sa žumancima jer sadrže najviše masti.
