Što je zrak zagađeniji, to je veći rizik od razvoja glaukoma, ukazuju rezultati nove britanske studije. Uočeno je da što je veća količina sitnih čestica prisutna u zraku, to je veća pojavnost glaukoma u tom području.  Stanovnici gradova imaju 50 posto veći rizik od glaukoma u usporedbi sa stanovnicima iz ruralnih područja, a ovo istraživanje pokazalo je da je jedan od razlog za to povećano zagađenje zraka. 

Rezultati ove studije naglašavaju potrebu za smanjenjem onečišćenja zraka svim mogućim sredstvima radi poboljšanja općeg zdravlja. Glaukom je vodeći uzrok sljepila širom svijeta.

Zagađenje zraka sitnim česticama već ranije povezano s većim rizikom od bolesti pluća i kardiovaskularnih bolesti. U područjima zagađenog zraka veća je učestalost srčanog i moždanog udara, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Dugotrajna izloženost buci iz okoliša poput buke automobila, aviona i vlakova, povezana je u brojnim studijama sa štetnim zdravstvenim učincima kao što su loš san, psihički poremećaji, dijabetes i kardiovaskularna bolest, mada dosad nisu bili jasni mehanizmi koji je povezuju buku sa spomenutim bolestima.

Sada su znanstvenici iz Massachusetts General Hospital (MGH) uspjeli identificirati potencijalni mehanizam putem kojeg dugotrajna izloženost buci dovodi do upale, oštećenja krvnih žila i srčane bolesti.

Otkriveno je da moždani centri povezani sa stresom, posebno amigdala, potencijalno služe kao put kojim buka aktivira promjene koje dovode do bolesti.

Ovi rezultati trebaju biti upozorenje ljudima koji su izloženi većem riziku od kardiovaskularne bolesti da dugotrajno izlaganje buci, kako kod kuće, tako i na poslu, može povećati njihov rizik od bolesti.

Konzumiranje graha, leće, graška i drugih mahunarki može smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularne bolesti, koronarne bolesti srca i visokog krvnog pritiska za čak 10 posto, ukazuje nova studija.Inače, kardiovaskularna bolest je vodeći uzrok smrti u svijetu.

Grah i druge mahunarke, pogoduju zdravlju jer su bogati prehrambenim vlaknima, biljnim proteinima i drugim mikronutrijentima, a sadrže malo masti, nemaju holesterola i niskog su glikemijskog indeksa.

Preporučuje se konzumacija barem tri šolje mahunarki sedmično. Smatra se da se jednostavnim dodavanjem graha u svakodnevnu prehranu, može smanjiti rizik od srčane bolesti te sniziti povišeni krvni pritisak.

Podaci objavljeni u stručnom časopisu Molecular Nutrition and Food Research sugeriraju kako neki sastojci hmelja zbog svog utjecaja na crijevne bakterije mogu biti učinkoviti protiv metaboličkog sindroma.  Metabolički sindrom je naziv za skupinu poremećaja koji se očituju kao previsoka koncentracija šećera i triglicerida u krvi, preniska koncentracija tzv. dobrog (HDL) holesterola u krvi, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha i hipertenzija. Procjenjuje se kako je u razvijenim zemljama dva od pet ovih stanja prisutno kod trećine odraslih osoba. 

Prema novim nalazima prikupljenima u SAD na Ohio State University, sastojci hmelja nazvani XN, DXN i TXN dovode do reduciranja upalnih procesa i poboljšanja metabolizma glukoze i holesterola. Istraživači dodaju kako su ovi spojevi poznati po antimikrobnim svojstvima.

Najnovije istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni na kongresu Američke udruge za srce (AHA) u Philadephiji, upućuju na to da konzumiranje veće količine kalorija u večernjim satima može negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje žena.

Glavni autor studije je dr. Nour Makarem, znanstvena suradnica na Sveučilištu Columbia. Ona je sa kolegama godinu dana pratila navike 112 žena prosječne dobi od 33 godine. Studija je pokazala da su sudionice koje su konzumirale više kalorija nakon 18 sati bile sklonije lošijem kardiovaskularnom zdravlju. Ovi preliminarni rezultati ukazuju na to da osobe koje vode računa o vremenu i omjeru kalorija kada su posrijedi večernji obroci, pridonose smanjenju rizika od srčanih bolesti, rekla je dr. Makarem te dodala kako bi se, da bi rezultati bili pouzdaniji, trebala provesti dodatna studija na većem uzorku i među različitim populacijama žena.  

Istraživanje objavljeno na JAMA Network Open upozorava na činjenicu da upotreba lijekova za ublažavanje žgaravice, može povećati rizik od razvoja akutnog gastroenteritisa uzrokovanog virusom. Simptomi akutnog gastroenteritisa uključuju povraćanje i proljev.

Pretpostavlja se da je povećani rizik posljedica smanjenja lučenja želučane kiseline koja inače štiti od virusa. Jednako tako, smanjenje lučenja želučane kiseline također ima negativan utjecaj i na crijevnu mikrolofu.

Analiza je pokazala da osobe koje uzimaju ove lijekove poznate kao inhibitori protonske pumpe imaju 80 posto veći rizik u odnosu na osobe koje ne uzimaju spomenute lijekove. U te lijekove ubrajaju se omeprazol, pantoprazol, rabeprazol, lansoprazol i esomeprazol, a upotrebljavaju se za liječenje čira na želucu i dvanaestercu, gastritisa i još nekih oboljenja.