KORISNO Hrana i emocije

Ne tražite utjehu u jelu!

Utješnu hranu odrasli jedu kako bi suzbili negativne emocije te da bi ih on podsjetila na djetinjstvo, kada su bili zaštićeni

Zdravlje u kući
07.02.2020 16:53

Utješna je ona hrana koja nekome pruža utjehu

Foto: Ilustracija

Utješna je ona hrana koja nekome pruža utjehu, udobnost ili ima nostalgičnu ili sentimentalnu vrijednost. Osnovne karakteristike hrane za utjehu su:

- visoka kalorična vrijednost,

- visok udio ugljenih hidrata,

- jednostavna priprema.

Osjećaj utjehe, udobnosti ili nostalgije može biti specifičan za pojedinca, grupu, državu ili region. Tako se i namirnice, to jest hrana za utjehu mogu razlikovati na više nivoa.  Izraz utješna hrana u SAD definiran je prije skoro pola stoljeća, kada se izraz „comfort food” počeo povezivati sa „bježanjem u poznato”, kada se odrasli vraćaju onoj poznatoj nostalgičnoj hrani koja ih, bar nakratko, izvlači iz brutalnih kandži svakodnevnog stresa kojima su izloženi. Takvu poznatu, utješnu hranu odrasli su jeli kao djeca, kada su bili zaštićeni, pa konzumiranje ovakve hrane djeluje kao prost mehanizam za suzbijanje negativnih emocija. Takva hrana su, recimo, šnenokle, pileća domaća supa, griz sa rendanom čokoladom, pomfrit, sladoled… sjetite se svog djetinjstva. 

Konzumiranje hrane koja je visokokalorična, masna, sa dosta soli ili šećera može pokrenuti sistem nagrađivanja u ljudskom mozgu, što daje karakterističan užitak ili privremeni osjećaj emotivne uzvišenosti i opuštenosti.

Kada su kod neke osobe prisutna psihološka stanja, ona često koristi utješnu hranu kao oblik liječenja. Oni sa negativnim emocijama skloni su nezdravoj hrani u nastojanju da dožive trenutni užitak koji s njom dolazi, pa makar i kratkotrajno.

Prema istraživanjima muškarci kao utješnu hranu više vole masnu, slanu hranu koja ih podsjeća na definiciju pravog ručka (recimo domaća supa i šnicla punjena sirom i kajmakom), dok žene više uživaju u utješnoj hrani koja je slatka (sladoled, čokolada, komad torte…) koja ih više podsjeća na užinu.

Isto tako, mlađi ljudi više su skloni utješnoj hrani koja ima veze sa užinom, za razliku od onih starijih od 55 godina. Također, otkrivena je i snažna veza između konzumiranja utješne hrane i osjećaja krivice, u čemu se vjerovatno mnogi prepoznaju. Tako žene posežu za nezdravom hranom u doba stresa zbog većeg razmišljanja o težini.

Konzumiranje utješne hrane posmatra se kao odgovor na emotivni stres i, prema tome, kao jedan od bitnih doprinosa epidemiji gojaznosti u savremeno doba.

Dalja istraživanja ukazuju da konzumiranje utješne hrane kod muškaraca izaziva pozitivne emocije, a kod žena negativne.

Efekat stresa posebno je izražen među visokoobrazovanim ženama, a samo trećina žena, kako se navodi, zdravo se hranila u vrijeme emotivnog stresa.  Ova pojava samo potvrđuje da je veoma bitan utjecaj stresa na ishranu i da je eliminacija ili smanjenje nivoa izloženosti stresu bitan faktor liječenja od pretjeranog unosa utješne hrane, a time i gojaznosti. 

Tagovi

Hrana Stres Utjeha

Komentari

NA VRH