POGREŠKA

Drugo mišljenje nije pretjerivanje niti nepotreban oprez

Tri vrste bolesti kojih se svi užasavaju – kancer, kardiovaskularna oboljenja i infekcije - najčešće se pogrešno dijagnosticiraju, naročito kad su u pitanju žene

Što je zdravstveno stanje ozbiljnije, to i opterećenje postaje veće. Ilustracija

Zdravlje u kući

4.1.2020

Kada čujete da neko obilazi ljekare u potrazi za "drugim mišljenjem", vjerovatno pomislite kako se radi o "pretjerivanju" ili suviše opreznom pristupanju problematici. 

No, što je zdravstveno stanje ozbiljnije, to i opterećenje postaje veće, a briga, barem laicima, "opravdanija". Pogrešna dijagnoza može, čak i kad je u pitanju "bezopasna" bolest, oštetiti pojedinca.  

Portal Health piše kako se radi o mnogo većem problemu nego što biste na prvu pomislili. Istraživanje na Sveučilištu Jane Hopkins donosi, naime, uistinu poraznu statistiku - stručnjaci su proučavajući 55.000 slučajeva pogrešne dijagnoze u Americi došli do rezultata koji se ne mogu protumačiti drugačije do uznemirujućima.

Studija je pogrešnu dijagnozu uvrstila u najopasniju i najčešću ljekarsku pogrešku. Objavljena u časopisu "Diagnosis" otkriva i kako se one s najtežim posljedicama (njih čak 74 posto) mogu pripisati raku (37,8 posto), bolestima kardiovaskularnog sistema (22,8 posto) i infekcijama (13,5posto).

"Nije samo nelagodno dobiti pogrešnu ili zakašnjelu dijagnozu. Za mnoge pacijente to može značiti teška oboljenja pa i smrt", objašnjava autor studije David Newman-Toker, liječnik i profesor neurologije na Sveučilištu Jane Hopkins.

- Dodatno, istraživanje nam govori na što se moramo fokusirati kako bismo dugoročno pomogli pacijentima. Imajući na umu pogotovo ove tri bolesti, možemo se usredotočiti na najčešće pogreške... - objašnjava on dajući na taj način nadu za budućnost.

Ono što je posebno uznemirujuće je da je do mnogo više od pola spomenutih slučajeva pogrešne dijagnoze, prenosi Health, došlo u slučaju oboljelih žena. Istraživanje koje citiraju, provedeno u Velikoj Britaniji, pokazuje kako su 50 posto veće šanse da se simptomi kod žena koji ukazuju na srčani udar zanemare što rezultira smrću ili teškim posljedicama.

Istraživanje na Yaleu objavljeno u januaru ukazalo je na to da se bol kod dječaka shvaća ozbiljnije nego kod djevojčica - nije teško uočiti povezanost s kasnijim postotkom pogrešne dijagnoze.

Posljednja uznemirujuća informacija iz ranije spomenutog istraživanja otkriva kako godišnje zbog pogrešnih dijagnoza u Americi umire oko 80.000 ljudi. Napominju i kako sav teret nije na ljekarima, niti je njihova dužnost da problem rješavaju.

Napredak se, zaključuju stručnjaci, može ostvariti mijenjanjem sistema i većim uključivanjem pacijenata i njihovih porodica kada je u pitanju prepoznavanje simptoma.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.