LIJEKOVI

Prehlada: Praškovi ne liječe, a nisu ni bezopasni

Lijekovi protiv prehlade u apotekama se najčešće nude u prahu jer djeluju brzo

Najviše se traže "praškovi" u kesicama. Ilustracija

Zdravlje u kući

2.1.2020

Počela je sezona respiratornih infekcija i u apotekama se sve češće traže bezreceptni lijekovi koji mogu sanirati tegobe kao što su bolovi u grlu, zapušen nos, povišena tjelesna temperatura.  

Najviše se traže "praškovi" u kesicama, koji brzo mogu "podići na noge". Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovi proizvodi, iako se nabavljaju bez recepta, nisu bezopasni.

Naprotiv, mogu opteretiti oslabljeno srce i zamaskirati simptome virusne infekcije, pa da oboljeli zaključi da je ozdravio i izloži se suvišnom naporu. Naročito je opasno uzimanje u dozama većim od preporučenih jer daje lažnu sliku o stanju organizma.

Lijekovi protiv prehlade obično sadrže supstance koje djeluju protiv bola i upala, zatim dekongestiv koji smanjuje osjećaj zapušenosti nosa stezanjem krvnih sudova, a ponekad i neki antihistaminik koji suzbija curenje nosa.

U nekim slučajevima, smatraju stručnjaci, bolje je odustati od primjene ovakvih lijekova, posebno ako je u pitanju pacijent koji ima oboljenja srca i krvnih sudova od kojih se liječi, a kombinirani proizvod sadrži dekongestiv, koji steže krvne sudove i može opteretiti oslabljeno srce.

S obzirom na to da je prehlada izazvana nekim od velikog broja virusa, ovi lijekovi suzbijaju simptome i tegobe, ali ne liječe uzrok. Iako se izdaju bez liječničkog recepta poželjno je da se pacijent uvek konsultira sa farmaceutom u vezi sa njihovom primjenom i merama opreza.

Većina, generalno zdravih osoba sa prehladom bi relativno sigurno mogla tokom nekoliko dana uzimati ove medikamente, ali isključivo u dozama koje su preporučene.

Naime, sa povećanjem doza i dužom primjenom raste vjerovatnoća pojave neželjenih efekata, koji zavise od sastava lijeka. Uzimanje ovih lijekova u povećanim dozama nikako nije zamjena za normalan proces oporavka.

To što pod djelovanjem lijeka pacijent na primjer nema povišenu temperaturu ili bol u grlu, ne znači da je ozdravio i da ne može imati komplikacije stanja koje je slično gripi.

Prema tome, lijekovi protiv prehlade su opcija koja se ne smije nekritički koristiti, a posebno je važno da pacijent čuje savjet i mišljenje stručnjaka.

Ne treba se oslanjati na tuđa iskustva i komšijske preporuke jer se jedan savjet ne može primijeniti na različite pacijenta sa istim simptomima, a i korist od primene ovakve terapije kod jedne osobe mijenja se u zavisnosti od okolnosti u kojima se nalazi.

Važno je također znati da li je uzrok zapušenog nosa, bola u grlu i uhu i povišene tjelesne temperature virus ili bakterija. A to se može saznati samo iz analiza krvne slike.

Iako mnogi vjeruju da su simptomi bakterijske infekcije jači nego virusne, liječnici kažu da je riječ o zabludi, jer i bakterije i virusi mogu uzrokovati tegobe iste jačine, a antibiotik se propisuje samo u slučaju bakterijske infekcije.

Da bi se tačno odredila priroda oboljenja neophodno je uraditi krvnu sliku sa leukocitnom formulom, analizu vrijednosti C-reaktivnog proteina u krvi, kao i briseve nosa i grla.



Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.