Moj suprug je preživio srčani udar. Sada je dobro, ali sam zabrinuta da mu se to ne ponovi. Šta ja mogu uraditi ukoliko dođe do srčanog udara – kako da se ponašam, kakvu prvu pomoć da mu pružim?
- Ako se javi bol u prsima u trajanju dužem od pet minuta, a pogotovo dužem od 10 minuta, odmah treba pozvati Službu hitne medicinske pomoći. Od koristi je pacijentu dati “aspirin” (“bospyrin”, “andol”) od 300 ili 500 miligrama da sažvače i onda proguta s vodom. Pacijenta treba postaviti da miruje i omogućiti mu dovoljan dotok zraka. Otkopčati okovratnik košulje i olabaviti kravatu. Ako povraća, okrenuti ga na bok ukoliko leži.
Nekad ova stanja budu, zapravo, jaka angina, tada bi pomogao “nitroglicerin” pod jezik, u spreju ili u tabletama. “Aspirin” i “klopidogrel” sprečavaju stvaranje krvnh ugrušaka, a upravo krvni ugrušak koji začepi koronarnu arteriju i jeste direktni uzrok infarkta.
Imam 52 godine i nedavno su mi se pojavile aritmije, a ljekar mi je naveo da sam zbog menopauze u rizičnoj grupi kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Možete li mi pojasniti vezu između menopauze i srčanih oboljenja?
- Žene su u germinativnoj dobi, tj. dok imaju menstrualne cikluse, na neki način zaštićene od koronarne bolesti. Pretpostavlja se da je posrijedi specifičan hormonski status, status imunog sistema ili nešto tome slično, ali tačni mehanizmi još nisu poznati. S menopauzom se, izgleda, gube ti protektivni elementi i žene počinju češće obolijevati od srčanih bolesti i podliježu faktorima rizika, kao i muškarci. Problem dodatno stvara činjenica da je manifestacija infarkta i angine kod žena često atipična i teže se prepoznaje, što zna odgoditi početak adekvatnog tretmana. Stoga je važno djelovati preventivno. Same aritmije mogu nekad biti manifestacije ozbiljnog srčanog problema, ali su u velikom broju slučajeva bezazlene i potrebno ih je detaljnije ispitati da bi se precizno procijenio kardiovaskularni rizik.
