ČINJENICE

Znate li koji mišić u tijelu je nazvan po krojačima

Popularna medicina nudi gomilu malo poznatih činjenica o našem tijelu

Mišić koji spaja karlicu i koljeno naziva se sartorius. Ilustracjia

Zdravlje u kući

20.12.2019

Naziv najdužeg mišića u našem tijelu – to je prva od činjenica iz popularne medicine s kojima vas upoznajemo. 

Mišić koji spaja karlicu i koljeno, a naziva se sartorius, na latinskom to znači – krojač, najduži je mišić u našem tijelu. Ime je dobio po tome što su ga najviše koristili krojači, koji su sjedili prekrštenih nogu na podu dok su krojili i šili.

U prosjeku svako od nas trepne 15 do 20 puta u jednoj minuti. Za vrijeme svakog treptaja kapci luče smjesu ulja i sekreta kojim oblažu i vlaže očnu jabučicu. Treptanje također štiti oko od nepovoljnih vanjskih utjecaja, kao što su prejaka svjetlost i prašina.

„Crvuljak” čija upala može dovesti i do smrti za mnoge liječnike je samo potencijalna opasnost po pacijenta. Čuveni prirodnjak Čarls Darvin bio je uvjeren da je slijepo crijevo evolucioni ostatak organa čija je funkcija bila održavanje korisne bakterije koje su našim dalekim precima biljojedima pomagale u varenju određenih biljnih vlakana.

Savremeni naučnici nisu u to uvjereni, mada ima mnogih koji smatraju da slijepo crijevo zaista podstiče rast „dobrih” bakterija korisnih za varenje.

Otisci svake osobe na svijetu su jedinstveni, i na tome su beskrajno zahvalni svi oni stručnjaci kojima je to pomoglo da otkriju nečiji identitet. Ipak, iako uvijek drugačije, šare na vrhovima prstiju sastoje se iz nekoliko istih obrazaca, a to su petlje, lukovi i krugovi.

Ali, zašto uopšte postoje te šare, nije objašnjeno. U početku se mislilo da je to radi boljeg prianjanja kad uzimamo u ruke neki predmet, što se pokazalo kao netačno, a nova teorija smatra da se tako prsti štite i pojačava njihov senzibilitet.

Osim što pomaže u razlaganju hrane, pljuvačka čuva usnu duplju od infekcija, a također nam pomaže osjetiti različite ukuse. Molekule hrane tek kad su rastvoreni u pljuvački oslobađaju aromu koja nam pomaže da razaznamo o kakvoj je namirnici riječ. 

Oko 86 posto ljudi ima mišić palmaris longus koji se proteže od lakta do šake, dok ih preostalih 14 posto nema, a evo kako da utvrdite u koju grupu spadate.

Spojite mali prst i palac, pritisnite što jače, i ako vam na unutrašnjoj strani ručnog zgloba, ispod dlana, iskoči tetiva – znači ponosni ste posjednik ovog mišića. Čemu on danas služi nije baš jasno, ali je pretpostavka da je našim dalekim precima pomagao da se ljuljaju i skaču s grane na granu.

Ljudsko srce ispumpa milion barela krvi u toku života. U međuvremenu, bubrezi isfiltriraju cjelokupnu zalihu krvi više od 30 puta svakoga dana. Odrasla osoba u prosjeku ima oko 5,5 litara krvi, a bubrezi pročiste oko pola šolje svake minute.

Tijelo čovjeka sastoji se od 55 (kod žena) do 60 posto vode (kod muškaraca), ali se tečnost ne nalazi samo u koži, mišićima i raznim organima, već i u kostima! U stvari, čak trećinu naše skeletne mase čini – voda.

Savremeni čovjek je u stanju živjeti bez dijela ili čak cijelog želuca, kao što je slučaj sa nekim pacijentima operiranim od raka ili onima koji su radi smanjenja tjelesne težine pribjegli hirurškom zahvatu na organu za varenje.

Hirurzi u tim slučajevima spoje jednjak sa tankim crijevom pa se hrana tamo vari.

Opstanak čovjeka je moguć i bez debelog crijeva, pokazalo se u slučajevima uklanjanja ovog organa zbog kolorektalnog raka, Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa.

Hirurg će onda ili spojiti lažni želudac, napravljen od tankog crijeva, direktno sa anusom, ili će tanko crijevo povezati sa kesom izvan tijela.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.