PLODOVI Darovi prirode

Rogač čokoladi sličan, ali zdraviji

Iznimno povoljno djeluje na probavni sistem, pomaže reduciranju holesterola, olakšava iskašljavanje pušačima, sadrži aktivne materije učinkovite protiv astme

Zdravlje u kući
14.12.2019 07:51

Rogač sadrži i znatne količine vlakana

Foto: Ilustracija

Rogač je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki, raste među makijom, maslinicima, po šumama i kamenitim mjestima u toploj mediteranskoj klimi i ne podnosi dobro preveliku količinu vode. 

Neobičan “stvor” je rogač. Cvate sada, ujesen. Treba mu godinu dana da plod, mahuna, sazri. Kada ga puh ili kakav drugi sitan sredozemni sisar pojede, sjemenke i nova stabla šire se. Čak i u vrlo skromnim uvjetima, gdje drugo drveće ne uspijeva, rogač će se razviti. No, treba mu 70 godina da podari novi plod. Barem su tako zapisali hebrejski mudraci u Talmudu.

Poznato kao stablo sporog rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina. Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna, zelene boje koja sazrijevanjem prelazi u tamnosmeđu.

Nauka mu se tek nedavno sistematičnile posvetila. Botanički, rogač je zimzelena dugovječna mahunarka. Ekonomski, rogač je i dalje zapuštena vrsta. Znanstvenici se prepiru već na prvom koraku, određujući njegovo porijeklo. Kao njegovu pradomovinu navode Tursku, Siriju, Jemen, pa čak i Maleziju!

Upotrebljavao se još u starom Egiptu kao zaslađivač, a danas se koristi kao zamjena za kafu i kakao, sredstvo za ugušćivanje, kao aromatski nadjev za kolače i pecivo.

Arapi od njega proizvode tamni sirup kojim prelijevaju različita jela. Sok od rogača pije se na Bliskom istoku u vrijeme Ramazana, a na Kipru i Malti se od njega priprema sirup koji je dobar protiv kašlja i suhog grla.

Energetska vrijednost 100 g mljevenog rogača iznosi 222 kcal/929 kJ. Od toga sadrži 4,62 procenta bjelančevina, 89 procenata ugljikohidrata i 0,65 procenata masti. 

Od minerala rogač u značajnijim količinama sadržI kalcij (348 mg)¸ željezo (3 mg), (54 mg), fosfor (79 mg), cink (0,92 mg), bakar (0,6 mg), mangan (0,5 mg) i selen (5,3 mcg).

Od vitamina rogač sadrži tiamin (0,05 mg), riboflavin (0,46 mg), niacin (2 mg), vitamin B6 (0,36 mg), folnu kiselinu (29 mcg) i vitamin E (0,63 mg).

Rogač sadrži i znatne količine vlakana (40 g na 100 g mljevenog rogača).

Rogač je sličan čokoladi, a zdraviji je pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice. On je prirodno sladak pa se u kolače, za razliku od kakaa koji je gorak, dodaje manje ili gotovo nimalo šećera. 

Iznimno povoljno djeluje na probavni sistem. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode. Za ublažavanje tegoba preporučuje se 2 supene kašike praha dodati u voćnu kašicu, a jednako je učinkovit i za odrasle.

Rogač pomaže reduciranju holesterola. Studija obavljena u Potsdamu u Njemačkoj 2002. godine utvrdila je da vlakna iz rogača mogu reducirati LDL (loš) holesterol u periodu od šest sedmica.  

Druga studija iz januara 2010. usporedila je dvije grupe osoba s povišenim holesterolom. Jedna je uzimala placebo, a druga oko 4 g vlakana iz rogača nekoliko puta dnevno. Na kraju četiri sedmice, grupa koja je jela vlakna rogača imala je manji ukupni sadržaj lipoproteina i LDL-a.

Rogač je pokazao i iznimna citotoksična svojstva. U studiji objavljenoj u martu prošle godine u časopisu "Plant Foods for Human Nutrition" brašno od rogačevih klica pokazalo je vrlo specifično djelovanje na rak materice. Potrebno je naglasiti da su istraživanja u začetku i da ih je potrebno potvrditi daljnjim ispitivanjima.

Konzumiranjem rogača pomaže se iskašljavanje, osobito olakšava ove probleme pušačima. Sadrži aktivne tvari koje su učinkovite protiv astme i u slučajevima kad astmu uzrokuje alergija. Jedna od prednosti rogača je i što ne sadrži kofein pa je prikladan za osobe s visokim krvnim pritiskom. 

Tanini u rogaču sadrže galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima. Zahvaljujući odličnom udjelu kalcija i fosfora, može doprinijeti ublažavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze,a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti.

Upotrebljavaju se osušeni, zreli plodovi rogača iz kojih se dobivaju tri glavna komercijalna proizvoda: EKSTRAKT rogača iz osušenog ploda (prženog ili neprženog), BRAŠNO rogača iz pulpe cijelog ploda i karuba GUMA iz endosperma sjemena.

Vodotopivi ekstrakt dobiven iz sjemenki naziva se karubin. Na njemačkom tržištu nađe se i naziv za rogač karobe, koji potječe od arapske riječi al-kharob.

Od rogača se dobiva važan prirodni komercijalni stabilizator i zgušnjivač koji se koristi u pekarstvu, pripremi sladoleda, pripravcima za salatne preljeve i umake, kod proizvodnje sira i salama, konzerviranih mesnih i ribljih proizvoda, senfa želea, voćnih punila.

Kod pripreme čokolade koristi se kao zamjena umjesto kakao praha, u omjeru do 50 posto, a ujedno služi kao zgušnjivač, ali i kako bi spriječio kristalizaciju šećera.  

Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Za razliku od čokolade ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.

Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog pritiska te porast nivoa glukoze u krvi. Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi mogu izazvati alergijske reakcije.

Rogač u prahu ima niz prednosti u odnosu na kakao prah pa je poznat i pod nazivom zdrava čokolada

Sjemenke rogača mogu se konzumirati kao grickalice, a zbog svoje slatkoće može se na isti način konzumirati i cijela mahuna. Mljeveni rogač može se kao kakao u prahu miješati u hladno i zagrijano mlijeko za napitak.

U kombinaciji s pšeničnim brašnom pripremaju se ukusan kruh, palačinke i razna tijesta te nadjevi za kolače. Djelomično korištenje brašna od rogača za pojedina tijesta može zamijeniti upotrebu jaja.

Brašno rogača bogato je vlaknima pa se u raznim proizvodima preporučuje kod prvog dnevnog obroka. Rogačem možete raznim pudinzima i kolačima dati finu aromu čokolade.

Kod pripreme orahnjače dio oraha možete zamijeniti rogačem, koji se još dobro slaže s bademima, lješnjacima, grožđicama, smokvama, šljivama i jabukama.

"Puding" od rogača i banana priprema se bez kuhanja, tako da uzmete dvije manje banane pa ih pasirate u pire, potom dodate kašiku mljevenog rogača, kašiku do dvije narančina soka po želji i kašiku nasjeckanih oraha. Dobro promiješajte i poslužite u čaši na stalku ukrašenu kriškama naranče ili mandarine. 

Na jedan kilogram smokava dodati 350 g šećera, 50 g mljevenog rogača, 300 g šljiva, 1 manji limun, 300 ml vode. Smokve i šljive operite i prepolovite pa s vodom kuhajte uz dodatak limunova soka oko 30 minuta. Usitnite kuhane smokve i šljive pa dodajte šećer i mljeveni rogač i nastavite kuhati uz povremeno miješanje oko 45 minuta, a po želji do 20 minuta duže, da džem bude još čvršći. 

U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata.

Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration). Naziv se koristi i danas za 0,18 gr. Zlata.

U ljudskoj prehrani rogač se koristi već više od 4000 godina. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi savremenici rogač nazivali "egipatska smokva".

Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće.

Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španiji zajedno s limunom i maslinom. Španci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtijeva puno pažnje, a donosi puno plodova.

Tagovi

Rogač Zdravlje

Komentari

NA VRH