Uz kretanje, za zaštitu zdravlja srca od ključne je važnosti i zdrava prehrana jer se njome može znatno smanjiti rizik od srčanih bolesti. Nama najbliži primjer zdrave prehrane za srce je mediteranska dijeta, tj. prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama. 

Cilj je jesti mahunarke, mliječne proizvode s niskim udjelom masnoća, nemasno meso i ribu te izbjegavati previše soli i šećera, a naročito zasićene masnoće i transmasti (kojih ima najviše u crvenom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima, prženoj brzoj hrani, pekarskim proizvodima, margarinu…).

Treba koristiti masnoće iz biljnih izvora kao što su maslinovo ili ulje sojine repice, jesti pet do deset obroka voća i povrća dnevno te sedmično dva ili više obroka ribe, kao što su losos, tuna ili srdela.

S alkoholom ne treba pretjerivati niti ga posve izbjegavati, jer umjereno pijenje alkohola može imati zaštitni učinak na srce.

Često se postavlja pitanje je li dobro u prevenciji uzimati dodatke prehrani za srce (omegu-3, vitamin E…). Preparati polinezasićenih omega-3 masnih kiselina, pri tome se misli na eikozapentanoičnu (EPA) i dokozaheksanoičnu kiselinu (DHA), prema kliničkim ispitivanjima opravdano se koriste za smanjenje kardiovaskularnog rizika u svrhu sekundarne prevencije srčanog udara ili drugih oblika koronarne bolesti.  

To je prije svega rezultat preporuke američkih kardioloških institucija, dok su europske kardiološke institucije u tom smislu suzdržane. Preporučena doza EPA i DHA u sekundarnoj prevenciji je 1 gram na dan ili 7 grama sedmično.

U našoj zemlji postoje samo tri preparata koja sadrže 1 gram EPA i DHA u kapsuli i ti se preparati mogu dobiti jedino na liječnički recept, dok preparati koji se kupuju slobodno i široko se primjenjuju u primarnoj prevenciji sadrže puno manju dozu omega-3 masnih kiselina, najčešće između 200 i 300 miligrama.

Ti „komercijalni“ preparati nemaju podloge u kliničkim ispitivanjima, ali nemaju ni štetnih efekata, stoga se primjenjuju široko.

Vitamin E je snažan prirodni antioksidans koji se široko primjenjivao u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, no u početku obećavajući podaci o smanjenju kardiovaskularnog rizika nisu potvrđeni u randomiziranim kontroliranim kliničkim ispitivanjima.

Isto tako, svi drugi suplementi koji se koriste u svrhu primarne prevencije i kupuju se slobodno, poput koenzima A i drugih sličnih preparata, nemaju klinički dokazanu korist, ali ni štetu.

Smatra se da jedno ili najviše dva pića na dan mogu smanjiti rizik od srčanog udara, vjerovatno zahvaljujući tome što pijenje vina, ali i alkoholnih pića općenito, povećava nivo HDL (tzv. dobrog) holesterola. Svakako, dobrobiti se odnose samo na umjeren unos alkohola, veće količine ih poništavaju.

Što se tiče bijelog luka, općenito se smatra da može pomoći snižavanju nivoa holesterola, no rezultati istraživanja su kontradiktorni; najveća studija koja se bavila tim pitanjem pokazala je nikakve ili vrlo male dobrobiti.  

No, vrijedi pokušati; neki liječnici savjetuju da pacijent, ako mu to odgovara, tijekom tri mjeseca svakodnevno jede češnjak pa nakon tog vremena ponovno provjeri vrijednosti kolesterola.

So u prehrani kod nekih ljudi može uzrokovati povišenje krvnog pritiska, zbog toga se općenito savjetuje umjerena upotreba soli (ukupni unos ne veći od 6 grama na dan, što odgovara čajnoj kašičici soli).

Osobito je važno nadzirati unos soli kod pacijenata s visokim krvnim pritiskom koji nije kontroliran uobičajenom terapijom. Mnoga hrana, poput gotovih jela, čipsa, kikirikija... sadrži vrlo mnogo soli.

Uzimanje suplemenata kalcija uz dodatak vitamina D vrlo je često u prevenciji i liječenju osteoporoze u žena nakon menopauze. U velikim prospektivnim ispitivanjima pokazalo se da pacijenti koji uzimaju tzv. suplemente kalcija, osobito ako uzimaju 1000 mg ili više na dan, imaju povećanu učestalost kalcifikacije koronarnih arterija i u nekim istraživanjima povećanu kardiovaskularnu smrtnost i ukupnu smrtnost od svih uzroka.

Važno je naglasiti da se to odnosi samo na pacijente koji su uzimali suplemente kalcija, a ne na one čija je prehrana bila bogata kalcijem. Stoga kod ordiniranja suplemenata kalcija treba zaista procijeniti stvarnu indikaciju i korist za koštani sustav i upotrebljavati ih na preporuku liječnika, a ne prema vlastitoj procjeni.