Kašalj je najčešći simptom bolesti, a često se pri samoj pojavi ignorira pod pretpostavkom da će sam nestati ili da se radi tek o usputnoj bolesti koja će proći brzo. Međutim, običan se kašalj može pretvoriti u hroničan, a nastaje jer nije adekvatno liječen.
- Kašalj je najčešći razlog za posjetu doktoru u dječijem uzrastu i najčešće je koristan, odbrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi dišne puteve od stranih čestica i produkata upale. U odnosu na dužinu trajanja kašlja, dijeli se na akutni, subakutni i hronični. Akutni kašalj traje manje od tri sedmice, subakutni od tri do osam sedmica. Hronični kašalj traje duže od osam sedmica i može biti simptom različitih bolesti i u tom slučaju je potreban pregled pedijatra-pulmologa - kazala je mr. sci. dr. Tamara Ivanović, pedijatar-pulmolog iz Naše klinike u Istočnom Sarajevu.
Najčešći uzročnik akutnog kašlja su respiratorne virusne infekcije. Radi se o bezazlenim virusnim infekcijama tokom kojih djeca kašlju do sedam dana, a napadi kašlja se javljaju u prosjeku desetak puta dnevno. Uglavnom ne predstavljaju veliki problem za dijete i, ukoliko nema drugih smetnji, nije potrebno javljati se ljekaru. Za liječenje ovog kašlja najčešće su dovoljne tople obloge na grudni koš kao i topli slatki napici.
- Iako je akutni kašalj najčešće bezazlen, ipak postoje situacije u kojima je ipak neophodno dijete odvesti ljekaru. Pojava visoke tjelesne temperature koja traje duže od 48 sata, loše opće stanje djeteta, bol u grudnom košu, kašalj praćen otežanim disanjem i sviranjem u grudima, pojava kašlja poput laveža psa, ukoliko se na koži pojavi osip te ako dijete nije redovno vakcinisano jesu situacije kada treba reagirati - istakla je dr. Ivanović.
Vrlo često, dodaje, djeca koja su imala akutne virusne infekcije nastavljaju kašljati još dvije do tri sedmice, bez ikakavih drugih simptoma i tada govorimo o postinfektivnom kašlju, koji je posljedica oštećenja sluzokože i izlaganja receptora za kašalj hladnom zraku, iritansima i slično. Ovaj kašalj obično spontano prestaje u periodu od tri sedmice.
Bolesti dišnih puteva najčešće su u jesenjim i zimskim periodima. Tada djeca uglavnom borave u zatvorenim, zagrijanim i često zagušljivim prostorima, što pogoduje nastanku oboljenja dišnih puteva.