Osjetljivost Bolesti 21. stoljeća

Nije virus već hemija ako vam smetaju razni mirisi

Iako se i danas o njoj malo zna, priznala ju je Svjetska zdravstvena organizacija

Zdravlje u kući
24.09.2019 16:37

Djevojke

Foto: Avaz

Većina ljudi može razumjeti da se neko ne osjeća dobro u zadimljenom prostoru.

Međutim, teže će razumjeti da nekome može naškoditi običan miris dezodoransa, omekšivača za rublje ili čak novina.

Bolest novog doba

Sve je, međutim, više osoba kojima smetaju ti mirisi. Oni pate od višestruke hemijske osjetljivosti (Multiple Chemicah Sensitivity - MHC), bolesti novog doba koja je još uvijek nedovoljno istražena te je, u većini slučajeva, neprepoznata.

MHC je stečeni poremećaj, a pojavlje se kao reakcija na izlaganje raznim hemijskim tvarima koje nisu međusobno srodne, u dozama daleko ispod onih za koje je utvrđeno da imaju štetni učinak.

Uobičajenim medicinskim pretragama nije otkriven drugi uzrok poremećaja, premda postoje teorije prema kojima je izlaganje hemijskim tvarima samo poticaj da na površinu isplivaju neprepoznati psihički poremećaji.

Bolest obično započinje nakon jednokratne ili višekratne izloženosti kemijskim tvarima. Poslije izlaganje i minimalnim količinama kod bolesnika se javljaju brojni simptomi.

Prevladavaju glavobolja, umor, teškoće koncentracije i pamćenja, pojavljuje se i začepljenost nosa, osjećaj iritacije oka, suzenje oka, grebanje u grlu, nedostatak zraka, pritisak u prsnom košu, bol u leđima i mišićima...

Posljedica slabog imuniteta?

Istodobno su rezultati uobičajene medicinske pretrage u normalnim granicama, pa često višestruka kemijska osjetljivost ostaje neprepoznata, skrivena pod drugim dijagnozama.  

Postoji nekoliko teorija nastanka višestruke hemijske osjetljivosti, no nijedna nije dovoljno istražena i ne daje tačne odgovore. Pojedini autori vjeruju da nastaje kao posljedica lošeg imunosnog sustava, odnosno nesposobnosti organizma da se obrani od djelovanja određenih hemijskih tvari.

Tako razvoju bolesti mogu pridonijeti alergije, ali i nedostatak vitamina te anioksidansa kao posljedica nepravilne prehrane.

Prema mišljenju drugih ova se osjetljivost može povezati s bolestima gornjih dišnih putova, ali i sa stresom. Naime, neovisno o izlaganju bilo kakvoj hemijskoj tvari, stres može povećati osjetljivost na mirise ili druge kemijski tvari i tako pridonijeti nastanku VHO-a.

Autori koji ovu osjetljivost smatraju isključivo psihičkim poremećajem tvrde da je riječ o bolesti potaknutoj mirisom ili percepcijom štetne tvari iz okoliša izazvanoj izlaganjem jako malim dozama hemijskih tvari koje se ne smatraju štetnim.

Njezini simptomi slični su simptomima paničnog/anksioznog poremećaja poput stezanja u prsnom košu, nedostatka zraka, straha od smrti...

Može li se kod svake osobe razviti MHC?

Rizik od oboljenja ovisi o količini hemijskih tvari s kojima osoba dolazi u kontakt tokom života. Osobito ovisi o tome je li osoba po prirodi sklona preosjetljivosti, pa VKO pacijenti često imaju i problema s alergijama, iako to ne mora biti u izravnoj vezi.

Američki su znanstvenici procijenili da otprilike 2 – 5 posto stanovništva industrijaliziranih zemalja ima tegoba koji bi se mogle dovesti u vezu s višestrukom hemijskom osjetljivošću.

 Posljedice po bolesnike 

Kakve će posljedice ova osjetljivost imati na bolesnike prije svega ovisi o tome koliko su jake tegobe koje osoba osjeća. Često se događa da se broj tvari na koje je neko osjetljiv povećava, pa dolazi do još većih ograničenja.

Mnogi su pacijenti jako osjetljivi na mirise koje svi ljudi upotrebljavaju (parfemi, šamponi, omekšivači za rublje, kreme za cipele...). Oni ne mogu ni boraviti u istoj prostoriji s tim mirisima. Postaje im teško živjeti normalnim životom.

  • Slab imunitet
    Slab imunitet Foto: (Avaz)

Najčešći okidači

Tegobe najčešće počinju osjetljivošću na parfeme ili smog, a potom se pojavljuje i preosjetljivost na neke druge tvari kao što su:  

1. sredstva za pranje rublja i ostala sredstva za čišćenje,

2. osvježivači zraka i svi parfumirani proizvodi,

3. dim cigarete,

4. sintetički dodaci u prehrambenim namirnicama i piću (E-brojevi, sredstva za konzerviranje...),

5. papir, tinta, novine, knjige, časopisi, toneri za pisače, boje i ljepila, nov namještaj, nova ili tek oprana odjeća...

Višestruka hemijska osjetljivost dugo nije bila priznata kao bolest zato što medicina nije pronašla jedinstvenu teoriju koja bi objasnila uzroke i posljedice bolesti.

Iako se i danas o njoj malo zna, priznala ju je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) te je uključena u Međunarodnu klasifikaciju bolesti. MHC nazivaju još bolest 21. stoljeća i hemijski AIDS.

Ona je jedna od četiri bolesti koje pripadaju sindromima osjetljivosti centralnog nervnog sistema – Central Sensitivity Syndromes (CSS). Ostale tri su mijalgični encefalomijelitis ili sindrom kroničnog umora, fibromijalgija i elektromagnetska osjetljivost (EHS).

Komentari

NA VRH