KARIJES / PREVENTIVA U opticaju se najčešće spominje acidogena teorija

Zdravi zubi ne jedu kifle već jabuke

Karijes se sprečava izbjegavanjem rafiniranih ugljenohidratnih namirnica koje zapadaju za zube, kao i svih drugih siromašnih kalcijem i fosforom

Zdravlje u kući
23.08.2019 19:01

Za sada je opća preporuka da se redovnim korišćenjem četkice za zube

Foto: Ilustracija

Karijes je jedan od onih stomatoloških pojmova za koje svi znamo kako izgledaju, ali ne znamo kako nastaju. Ako konsultirate „Vikipediju”, pronaći ćete da postoji najmanje devet teorija o nastanku karijesa i nijedna ne daje odgovore na sva pitanja. 

Kako nastaje karijes

U opticaju se najčešće spominje acidogena teorija. Prema njoj, preduslov nastanka karijesa jeste da se namirnice koje sadrže ugljene hidrate poslije jela zadrže na zubima i između njih. Bakterije iz usne duplje hrane se ovim ostacima, a kao proizvod nastaju kiseline koje oštećuju zubnu gleđ te potom i ostatak zuba. 

Ključni faktor razvoja karijesa na zubima, prema toj teoriji, je vrijeme koje ostaci ugljenohidratne hrane provedu na zubima i prostoru između njih, dok je vrsta ugljenih hidrata tu manje bitan faktor.

Rafinirani proizvodi od bijelog brašna se, na primjer, znatno duže zadržavaju na zubima nego, recimo, bijeli šećer pa su tako krekeri ili kifle opasniji nego šećerna vuna. Također su gumene bombone, zbog želatina koji se lijepi za zube, opasnije od, recimo, crne čokolade.

Bitno je sažvakati hranu

Često grickanje između obroka je pravi praznik za bakterije, jer im se daje više vremena da „rade” svoj posao. Lučenje pljuvačke donekle pomaže zubima da se očiste, a više se luči pljuvačke ako hranu duže žvaćemo. Hrana koja se više žvaće je po prirodi čvršća, pa je bolje odabrati svježu jabuku nego kompot od jabuke. 

Za sada je opća preporuka da se redovnim korišćenjem četkice za zube uz konac smanjuje vjerovatnoća da će karijes nastati, a redovne kontrole kod stomatologa svakako doprinose i liječenju zuba koje je karijes načeo.

Remineralizacija zuba (ojačavanje zubne gleđi) postiže se unosom namirnica koje imaju dovoljne količine soli kalcija i fosfora. Koje su to vrste hrane?

Jedina preporuka – perite zube

Dok se ne nađe tačan uzrok karijesa, opća preporuka je izbegavati rafinirane ugljenohidratne namirnice koje će zapadati za zube, kao i namirnice siromašne mineralima i vitaminima rastvorivim u mastima. 

Poslije svakog jela treba prati zube, ali to često nije izvodljivo. Paste za zube koje sadrže fluoride djeluju tako što se bore protiv mikroba, pospješuju mineralizaciju zuba i ojačavaju zubnu gleđ.

Fluoride koji se nalaze u većini pasta za zube (kao i tečnostima za ispiranje usta) ne treba gutati, jer su toksični. Ukoliko možete, koristite paste koje ne sadrže fluorid.

Namirnice za zdrave zube po izboru

- Većina vrsta mesa – junetina, piletina i svinjetina – ima visok nivo fosfora, ali sadrži samo male količine kalcija. Mnoge vrste ribe, kao što su losos i sardine, bogata su i kalcijem i fosforom. Tunjevina sadrži dosta fosfora, ali ne i mnogo kalcija. 

- Mliječni proizvodi kao što su mlijeko, sir, razni milk-šejkovi i jogurt veoma su bogati kalcijem i fosforom. Sladoled, iako se ne smatra zdravom hranom, sadrži mnogo kalcija, mada znatno manje fosfora.

- Žitarice poput ječma, pšenice i zobi su sve bogate fosforom. Kukuruz je najbogatiji od svih njih. Iako ove žitarice sadrže i kalcij, nema ga u količini kao fosfora.

- Bundeva i suncokret su bogati i fosforom i kalcijem. Susam je prebogat kalcijem, a ima i nešto fosfora – tri i po miligrama po gramu.

- Grah je dobar izvor oba ova minerala. Soja je njima prirodno bogata kao i proizvodi od soje kao što su tofu i sojino mlij, mada imaju značajno manje kalcija od cijelih zrna soje.

- Tamnozeleno lisnato povrće obično sadrži dosta kalcija, a neko i fosfora. Očigledan primjer je bareni špinat koji u 100 grama sadrži 129 miligrama kalcija i 45 miligrama fosfora. Kelj i brokoli također imaju puno kalcija i sadrže umjerene količine fosfora.

Komentari

NA VRH