Tehnološki, društveni, civilizacijski i napredak u svakom smislu trebao je u prosjeku poboljšati živote ljudi, ali događa se bizarna situacija, u kojoj hrana još uvijek dovodi do teških bolesti i prerane smrti.  

Nije riječ o njenom nedostatku, naprotiv. Ljudi u razvijenijim dijelovima svijeta najčešće imaju na izbor jesti što požele, kad požele, a prema onome što medicinski list The Lancet navodi, taj izbor je iznimno loš.

Uprkos napretku – poboljšanja nema

Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama je tokom 2017. godine zabilježeno 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih s lošom prehranom. Najčešća tri uzroka smrti bili su kardiovaskularne bolesti, razni karcinomi i dijabates tipa 2. Dakle, u velikoj većini sve povezano s prehranom. 

Apsurd cijele priče jest što iako se od 1999. do 2015. stopa smrtnosti od karcinoma smanjila u SAD-u, stopa smrtnih slučajeva se povećala, što se vidi na podacima iz 1990., kad je loša prehrana bila direktni krivac za osam miliona umrlih u SAD-u. No, treba imati na umu da je 1990. u Americi živjelo 250 miliona stanovnika, a u 2017. osjetno više - 325 miliona.

Rezultati istraživanja pokazuju da se, kad se računica izvede u postotcima, situacija ne poboljšava uprkos napretku koji bilježi ljudska rasa na svim poljima. Trend je trebao biti zaustavljen, a ne nastavljan.

Upravo zato treba konstantno ponavljati kakva prehrana poboljšava kvalitetu života. Smjernica je mnogo, a četiri koje donosi The Lancet vrlo su jednostavne, jeftine i mogu donijeti pokoju godinu života više, odnosno, manje bitke s bolestima.

Koliko je dovoljno

Orašasti plodovi i sjemenke - Ljudi ih jedu premalo, a samo 21 gram dnevno dovoljno je za kvalitetniji život. Nažalost, u prosjeku unosimo svega 12 posto preporučene doze sjemenski i orašastih plodova. Bitno je to promijeniti jer orašasti plodovi i sjemenke izvor su proteina, vlakana, zdravih masti i vitamina. 

Mlijeko i mliječni proizvodi - Preporuka je dnevno unijeti u organizam 435 grama mlijeka, a unosimo svega 16 posto od toga (u prosjeku). Iako bi to trebale znati i "ptice na grani", mlijeko pomaže u učinkovitijoj apsorpciji vitamina D, kao i u jačanju kostiju, ali i smanjenja rizika od pretilosti. 

Cjelovite žitarice - Bilo bi poželjno unijeti 125 grama dnevno, ali unosimo svega 29 grama u prosjeku, što nije dobro jer cjelovite žitarice kao što su smeđa riža, ječam, zob, kokice... pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti, poboljšavaju probavni sistem i pomažu u kontroli težine. 

So, slatka pića, obrađeno meso - Pretjerujemo kad se radi o ove tri stavke i povećavaju šanse za dobivanje dijabetesa tipa 2. Osim toga, uništavaju zube, utječu na povećanje tjelesne težine, uzrokuju visok krvni pritisak, srčani udar, razlog su oboljevanja od brojnih vrsta karcinoma...