TEGOBE Kako živjeti s oboljelom štitnjačom

Mala, ali najvažnija žlijezda može izazvati velike probleme

Simptomi koji upućuju na poteškoće u radu štitne žlijezde su umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tečnosti, netolerancija na hladnoću ili vrućinu, migrene i afte

Z. KARIĆ
13.06.2019 20:04

Ultrazvučnim pregledom otkriju se promjene na štitnoj žlijezdi

Foto: Ilustracija

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitne žlijezde i ova bolest zauzima drugo mjesto u grupi endokrinoloških bolesti.  

Štitna žlijezda luči hormone T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin), a njihovo lučenje zavisi od nivoa samih hormona T3 i T4 u krvi, kao i utjecaja hipofize, „glavne“ endokrine žlijezde smještene u glavi, koja luči TSH (tireostimulirajući hormon).

Nasljedni faktor

- Hormoni štitnjače T3 i T4 direktno utječu na ćelijski metabolizam - rad svih ćelije i organa u našem organizmu. Hormoni štitne žlijezde na nivou ćelije utječu na sagorijevanje glukoze uz prisustvo kisika, što povećava količinu oslobođene energije, potrebne za rad svih ćelija u organizmu. Na lučenje hormona štitne žlijezde veliki utjecaj imaju potrebe organizma: psihički stres, fizička aktivnost, trudnoća, akutne bolesti, hronične bolesti, doba dana, godišnje doba... - kaže specijalista interne medicine i subspecijalista endokrinolog-dijabetolog, prof. dr. Azra Bureković.

Zbog povećanja stresa u svakodnevnom životu povećava se broj onih koji imaju poremećen rad štitne žlijezde. Sve više mlađih žena sa 20, 30 ili 40 godina ima problem sa štitnjačom, dok su prije tridesetak godina češće obolijevale žene starije životne dobi.

Žene su inače osjetljivije, sklone većoj promjeni nivoa hormona štitne žlijezde, kao i spolnih hormona. Također, sve je veći broj i muškaraca koji se javljaju ljekaru zbog bolesti štitnjače, a puno češće s hipertireozom. Nasljedni faktor je, također, bitan, jer ako neko u porodici ima probleme sa štitnjačom, veća je vjerovatnoća da će se to dogoditi i bliskim srodnicima. Uz stres, neuravnoteženu prehranu i nasljedni faktor, vjerovatnoća za pojavu poremećaja u radu ove žlijezde je velika - ističe dr. Bureković.

Simptomi koji upućuju na poteškoće u radu štitne žlijezde su umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tečnosti, netolerancija na hladnoću ili vrućinu, migrene i afte. Također, uzroci nastanka poremećaja njenog rada mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje.

  • Prof. dr. Bureković: Obolijevaju mlađe žene
    Prof. dr. Bureković: Obolijevaju mlađe žene Foto: (Arhiv)

- Vrlo često se u sklopu drugih pretraga ili na sistematskim pregledima ultrazvučno slučajno otkriju promjene na štitnoj žlijezdi. Sve češća pojava i drugih autoimunih bolesti povećava rizik za autoimune bolesti štitnjače. Sveukupno gledajući, češći je poremećaj hipotireoza (usporen rad štitnjače), a žene imaju veći rizik i češće obolijevaju - dodala je dr. Bureković.

Stil života

Prvi korak u liječenju funkcionalnih bolesti štitnjače je promjena stila života, i to izbjegavanje stresa, prevelikog fizičkog napora, dovoljno odmora i sna. Pacijentima se daju savjeti kako vratiti organizam u stanje prirodne ravnoteže.

Već malim promjenama u dnevnom ritmu moguće je smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu. Prema potrebi, uvodi se i suplementacijska terapija u obliku dodataka prehrani i fitoterapijskih preparata s ciljem prevencije daljnjeg razvoja bolesti i ublažavanja neželjenih simptoma.

- Krajnji korak je hirurško odstranjenje dijela ili cijele štitne žlijezde, što se provodi samo ako postoje jasne indikacije za operativni zahvat. Hirurški zahvat preporučuje se pacijentima koji imaju tumore štitnjače, velike čvoraste guše, stanje izrazite hronične upale štitnjače i sva stanja gdje konzervativno liječenje hipertireoze nije dalo rezultate. Nakon hirurškog zahvata, potrebno je uvesti doživotnu supstitucijsku hormonalnu terapiju levotiroxinom - navodi dr. Bureković.

Iako mala, štitna žlijezda utječe na gotovo svaku stanicu ljudskog organizma, pa je izuzetno važno pratiti simptome i dijagnosticirati poremećaj kako bi se olakšalo liječenje.

Niz poremećaja

Štitna žlijezda kao endokrina žlijezda može imati niz poremećaja, kao što su funkcionalni poremećaji (hiperfunkcija “ubrzan rad”, hipofunkcija “usporen rad”), upale (akutne, subakutne, hronične upale) te morfološke promjene (uvećana, smanjena, manji ili veći čvorići, ciste), tumori štitne žlijezde (dobroćudni, zloćudni), kao i kombinacija poremećene funkcije i morfološke strukture štitne žlijezde.

Hormoni štitne žlijezde vrlo su bitni u našem organizmu jer djeluju na rad srca, utječu na krvni pritisak, na rad mozga, spolnih žlijezda, probavnih organa, nivo masnoća u krvi, nivo bjelančevina u krvi, brzinu kretanja, izgled kože, kose i noktiju 
NA VRH